„Crna Gora - uspješna je evropska priča” fraza je koju vole izgovarati evropski političari, a još radije crnogorska vladajuća elita. Stoga joj je ljetos i odobren status kandidata, odnosno ulazak u posljednju, ali obično dugu fazu pred sticanje punopravnog članstva. Međutim, do krajnjeg cilja ipak ostaje još čitav niz godina reformisanja cjelokupnog društva i sistema.
No i pored primarnih teškoća sa provođenjem bolnih društveno-ekonomskih reformi, Crna Gora se sada suočava i sa blagim padom podrške građana ovom procesu, koji je prije nekoliko godina prelazio 80 odsto. Zanimljivo je i kako će se povratak Mila Đukanovića na čelo izvršne vlasti reflektovati na brzinu pristupanja EU.
„Iako je u pitanju kratak period od početka intenziviranja evro-integracionog procesa, koji se poklapa sa obnovom državnosti Crne Gore, može se reći da su primjetne razlike u raspoloženju građana prema samom procesu“, rekla je profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta, Gordana Đurović, koja je kao ministar bila na čelu značajnog dijela crnogorskog procesa pristupanja EU.
„Format ekonomske krize, u kom se nalazi proces integracija, karakteriše jedna rastuća sistemska neizvjesnost. Raspoloženje građana, zahtjevnost procesa i rast uslovljenosti, i u politici i u ekonomiji, svakako kod običnog građanina stvara jednu rezervu. To jača nepoverenje. Pitaju se - ako oni ne mogu da se dogovore, kako će onda moći nas da prihvate, da nas razumiju i da nam pomognu. Kriza je i kod nas. Visoka je stopa nezaposlenosti, smanjena je ekonomska aktivnost, vlada prezaduženost. Time zabrinutost kod običnog građanina raste“, ocjenjuje Đurović.
Crna Gora ima zvaničan status kandidata za punopravno članstvo u EU i ušla je u proces pristupnih pregovora, odnosno, posljednju fazu priključenja EU koja će, istina, trajati više godina. U toku je takozvani skrining proces, odnosno, ustanovljavanje stepena usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa propisima EU.
Crna Gora je ovaj dio procesa startovala poglavljima 23 - pravosuđe i osnovna prava i 24 - unutrašnji poslovi, koja će ostati otvorena do samog kraja, odnosno, učlanjenja u EU.
Međutim, sve je manje onih koji podržavaju ovaj proces. U periodu oko referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, podrška je bila skoro 82 odsto, a u vrijeme sticanja formalnog statusa kandidata za EU, krajem 2010., taj procenat je pao na 70 odsto.
Miloš Bešić
Metodolog Centra za demokratiju i ljudska prava, Miloš Bešić, o razlozima za negativan trend, ali i aktuelnom nivou podrške državnog puta u Evropu:
„Više od 65 procenata birača u Crnoj Gori podržava EU. Negativni trendovi su se dešavali u svim zemljama istočne Evrope, kako su se približavale EU. Početna euforija se smanjuje iz dva razloga. Uočava se da EU nije neka obećana zemlja i raj. Drugi razlog je mučan proces.“
Između dvije vlade
Amplituda je bilo i ranije, kaže generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović:
„Sve ono što se dešava u EU danas, značajno je uticalo na ovakvu atmosferu u Crnoj Gori, ali naravno bilo je i niz dešavanja vezanih za predizborne aktivnosti koje mogu uticati na privremeni pad. Smatram da će, kako proces bude odmicao, ipak jedna stabilna većina biti za pridruživanje EU, pa i sve do kraja ovog procesa, bez obzira što će jedan broj građana osjećati možda i posljedice pridruženja, u manjem ili većem obimu", smatra Radulović.
Crna Gora se nalazi u trenutku između dvije vlade. Stare, odlazeće, koju još uvijek vodi premijer Igor Lukšić, i nove, na čijem će čelu biti novo-stari premijer Milo Đukanović. Logično se nameće pitanje da li će Đukanovićev povratak prouzrokovati i neka pomjeranja u trendu podrške evro-integracionom procesu Crne Gore.
„Đukanovićev uspjeh će služiti za sređivanje ekonomskih prilika. U kolikoj mjeri on bude uspio da sredi ekonomske prilike u zemlji, u tolikoj mjeri će rasti i podrška njegovoj Vladi, a svakako time i procesu evropske integracije“, mišljenja je Momčilo Radulović.
„Ako pogledamo političku istoriju gospodina Đukanovića, moramo mu priznati jednu stvar – on je jako dobro znao da se ideološki preorjentiše i krene u pravcu gdje je trend. Nema nikakve sumnje da će Đukanović da procenjuje političku situaciju u EU. U ovom trenutku Crna Gora je naklonjena EU i EU je naklonjena Crnoj Gori, ali ukoliko dođe do nekih drastičnih promjena u samoj EU, računajući na politički pragmatizam Đukanovića, mene ne bi čudilo da i u tom pogledu dođe do određenih izmjena. Ne bih rekao da bi došlo do sukoba sa EU, ali će možda da se izrazi jedan stav koji bi imao više rezervi“, ocjenjuje Miloš Bešić.
O Evropskoj uniji i crnogorskom putu ka njoj građani Podgorice kažu:
„Nisam za EU jer trenutno je u krizi. Mislim da će da se raspadne jednog dana.“
„Očekujem da će da budu bolje plate, bolje sve, da će biti više radnih mjesta, da će ovaj narod, koji nema posao, početi da radi napokon, da ljudi počnu da žive neki normalni život. Mislim da će se sve promijeniti.“
„Ipak će biti malo bolje jer ovako definitivno više ne može. Možda će se uvesti neki zakoni, da se smanji kriminal. Gore ne može biti.“
