Dostupni linkovi

logo-print

Obećanja i uvrede dominiraju crnogorskom kampanjom


Ilustracija

Ilustracija

Kako se bliži 14. oktobar umnožavaju se predizborna obećanja i grandiozni planovi, ali i međusobna blaćenja i lične uvrede političkih protivnika.

Iako izborni učesnici glavne adute u predizbornoj kampanji vjerovatno čuvaju za sami kraj, dosadašnji tok pokazao je da akcenat nijesu stavili na promociju sopstvenih programa i stavova, već na kompromitovanje političkih protivnika. Zato su, kako se bliži dan glasanja, govori političara sve zapaljiviji, optužbe na račun suparnika žešće, a uvrede teže.

Povećanju tenzija doprinijelo je i nedavno demoliranje prostorija opozicione Socijalističke narodne partije u Danilovgradu.

No, iako je kampanja negativna, prema mišljenju direktora NVO Centar za monitoring Zlatka Vujovića, izostaju tenzije koje su bile odlika prethodnih izbornih ciklusa.

"Kada su tenzije bile prisutne možda i jače među biračima nego što su bile verbalno iskazivane. Sada imam jednostavno osjećaj da politički akteri pojačavanjem retorike na neki način žele da probude neke emocije koje bi izazvale i određenu tenziju među biračima koja bi doprinijela homogenizaciji biračkog tijela. Ne postoji neko veliko oduševljenje niti entuzijazam, niti na strani vladajuće koalicije. Čiji su skupovi prethodno bili prilično obilježeni euforijom među onima koji ih podržavaju, a čini mi se ni opozicije", rekao je Vujović.

Utiske slične Vujoviću stekao je i Edin Koljenović, koordinator programa javnih politika u NVO Građanska alijansa.

"Kada je u pitanju crnogorska predizborna kampanja, čini mi se da ono što je tradicionalno opterećuje jeste jaka retorika i jedna negativnost u toj političkoj kampanji. Suština je da ovakva kampanja je najgora po same birače i da jedna tako žestoka retorika i bavljenje drugim strankama, a ne ideološkim rješenjima udaljava samog birača od njegovog opredjeljivanja za rješenja konkretnih problema sa kojima se suočava naše društvo", kaže Koljenović.

Identitetska pitanja obilježila i ovu kampanju

A društvo se već godinama suočava sa tzv. identitetskim pitanjima koja se uoči svakih izbora najviše podizala strasti i zaoštravala retoriku do jezika mržnje i političke diskvalifikacije.
Jedan od bilborda u Podgorici

Jedan od bilborda u Podgorici


No, Zlatko Vujović primjećuje kako ekonomsko socijalne teme ovoga puta potiskuju nacionalne i identitetske, iako je DPS pokušao da ih ponovo nametne.

"Čini mi se da će se ovoga puta stvarno odlučivati da li će DPS imati većinu ili ne i mislim da taj radikalizam DPS-a je posljedica toga što su oni ovoga puta svjesni da oni mogu ostati kao koalicija ispod apsolutnog broja poslanika u crnogorskom parlamentu. Njima očigledno neće biti problem da naprave koaliciju sa manjinskim partijama sa kojima su bili u koaliciji na prethodnim izborima, ali psihološki efekat poruke da će ovo možda biti izbori na kojima oni neće osvojiti apsolutnu većinu može biti prilično rizičan faktor, posebno u susret novim predsjedničkim izborima", ocjenjuje Vujović.

Edin Koljenović međutim smatra da će ključ u političkom odabiru dobrog dijela glasača i ovoga puta biti pitanja državnog i nacionalnog identiteta.

"Ne smatram da su sve političke partije krenule takvom retorikom i bavljenjem isključivo identitetskim pitanjima, ali svakako možemo reći da je to na neki način obilježilo i ovu kampanju", navodi on.

Takav ton kampanje, kaže Koljenović neće promijeniti ni to što se prvi put, osim plejade starih, iz izbora u izbore eksponiranih takmaca, pojavljuju i nova lica, koja pokušavaju da uvedu novi diskurs i političku kulturu u Crnoj Gori.

"Ono što je svakako korisno za jedan izbor koji građani treba da naprave jeste ta raznolikost ponude. Čini mi se da novi politički akteri postaju djelimično svjesni da je potrebno napraviti neki drugi pristup i čini mi se da građani to postepeno prepoznaju. Kako će se to na kraju završiti vidjećemo na izborima", ističe Koljenović.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG