Dostupni linkovi

logo-print

Abu Hamza na slobodi: Država traži deportaciju, porodica najavljuje tužbu


Abu Hamza i njegova kćerka Nudžejma Softić

Abu Hamza i njegova kćerka Nudžejma Softić

Sirijac Imad al-Husin, poznatiji kao Abu Hamza, nakon više od sedam godina, pušten je u četvrtak ujutro uz blaže mjere zabrane iz Imigracionog centra u Istočnom Sarajevu, potvrdio je za RSE Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima i bivši upravnik Imigracionog centra.

Abu Hamza je u četvrtak u 8.00 časova pušten iz Imigracionog centra s obzirom da je odredbama novog Zakona o strancima, članom 119 određeno da mjera nadzora u Imigracionom centru ne može biti duža od 180 dana u kontinuitetu.

Ukinuto mu je rješenje o izuzetnom produženju nadzora, a dato rješenje gdje mu je određena blaža mjera nadzora, odnosno ograničeno kretanje na području Kantona Sarajevo uz obavezu javljanja i organizacionoj jedinici službe i policiji do trenutka ili dobrovoljnog napuštanja ili deportacije iz BiH.

Abu Hamzina kćerka, Nudžejma Softić, kaže da je najvažnije da je on došao kući.

"Jutros su ga doveli kući, preuzbuđeni smo zaista. Svi smo se okupili za pola sata. Situacija je nestvarna, morali smo svi da ga dotaknemo da vidimo je li stvarno tu. Puno stvari se promijenilo za ovih sedam godina. Od jutros, uopće ne pričamo šta je bilo nego uživamo u zajedničkim trenucima. I on kaže da još nije svjestan da je konačno kod kuće, evo igra se sa unučićima koje do sada nije ni vidio, pravimo doručak zajedno, pričamo, zezamo se, pijemo kafu, fantastična atmosfera zaista", navodi Softić za RSE.

Abu Hamza je u Imigracionom centru bio sedam godina jer je okarakterisan kao prijetnja po nacionalnu sigurnost. Porijeklom je iz Sirije, a u BiH je došao još 1980-ih godina.

Za vrijeme rata borio se u Bosni i Hercegovini kao pripadnik brigade El-Mudžahid. Nakon rata dobio je državljanstvo BiH, ali je 2008. godine uhapšen. Slobode je lišen bez optužbe i počinjenog krivičnog djela, jer ga država Bosna i Hercegovina smatra prijetnjom po nacionalnu sigurnost.

Kada je riječ o deportaciji Abu Hamze u Siriju, sud u Strazburu je donio odluku da Abu Hamza ne može biti izručen u tu zemlju jer mu prijeti opasnost od režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, a u međuvremenu i zbog ratnih dešavanja u toj zemlji.

Bosna i Hercegovina je Abu Hamzu pokušala izručiti nekoj drugoj zemlji. No, stiglo je 39 odbijenica za njegovo izručenje s obzirom na to da Abu Hamza osim sirijskog posjeduje jedino bh. državljanstvo.

No, direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić kaže da od deportacije nisu odustali.

"Služba za poslove sa strancima pokušava pronaći rješenje sa nekim relevantnim institucijama za deportaciju u treću zemlju. Na tome radimo kontinuirano. Pojavljuju se neka rješenja gdje moramo postići dogovor", ističe Ujić za RSE.

Podsjećamo, nakon 11. septembra 2001. godine i napada na SAD, bh. vlasti su počele deportovati bivše borce sa Bliskog istoka. Neki su završili u Gvantanamu, drugi u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu.

Profesor Goran Kovačević sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije kaže da su o tim ljudima, pa i o Abu Hamzi, odlučivali pojedinci koji su imali vlast i moć, ne razmišljajući ni o ljudskim pravima ni o zakonima, vodeći se političkim potezima.

Goran Kovačević

Goran Kovačević

"Mi smo tzv. Alžirsku grupu predali samo zato što smo bili dio koalicije i da se pokažemo kao veliki prijatelji američkih nastojanja u borbi protiv terorizma. Ti ljudi trebaju da ostvare svoja prava jer ih je njihova država predala i sramotno je da ljudi uopšte raspravljaju o tim činjenicama. Proglašeni su pripadnicima radikalnih grupa, a ništa im nije dokazano. Protračili su tolike godine, uništeno im je zdravlje - fizičko i mentalno, uništeni su kao osobe, porodice su im uništene, nikad više neće moći da imaju normalan život, ali o tome niko ne govori. Dakle, zato što imaju bradu i kratke pantole sve vrijeme stoji etiketa na njima da su to neke životinje. To su ljudi i imaju sva prava po zakonima ove države. Kako su ih stekli treba pitati one koji su im dali ta prava", pojašnjava Kovačević za RSE.

Suprotno svim zakonima i međunarodnim konvencijama koje je ratificirala Bosna i Hercegovina, iako nije počinio nikakvo krivično djelo, Abu Hamza se našao iza rešetaka, gdje je proveo više od sedam godina.

Njegova kćerka kaže da razmišljaju i o tužbi protiv onih koji su ga držali u pritvoru.

"Zbog svih ovih 7,5 godina i onoga što smo prošli, planiramo podići tužbu protiv odgovornih, jer, ipak, mi smo izgubili 7,5 godina svog života, on je bio zatvoren bez ikakve optužnice, bez ičega i mislim da je najmanje što smo zaslužili da se možemo boriti za svoja prava. Kako smo izdržali 7,5 godina izdržaćemo i dalje koliko god bude trebalo", konstatuje Abu Hamzina kćerka Nudžejma Softić.

I profesor Kovačević kaže da bi ljudi poput Abu Hamze trebali tužiti odgovorne.

"Naravno da će podnijeti tužbu jer su institucije BiH njega držale nepravedno zatvorenog. Međutim treba ipak ići u čelo, identificirati imenom i prezimenom one koji su dali općenite informacije i neprovjerene činjenice protiv njega na osnovu kojih je više od sedam godina bio zatvoren. Nije država kriva, niti njeni stanovnici, krivo je nekoliko ljudi koji su cijelo vrijeme na određenim funkcijama I pozicijama", zaključuje profesor Goran Kovačević.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG