Dostupni linkovi

Protiv razaranja, rasizma i nacionalizma


Jasenovac spomenik (Cvet od kamena), Memorijalni park Jasenovac, Bogdan Bogdanović, (1922 - 2010)
Jasenovac spomenik (Cvet od kamena), Memorijalni park Jasenovac, Bogdan Bogdanović, (1922 - 2010)
Partizansko groblje u Mostaru
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:45 0:00


(VIDEO: Partizansko groblje u Mostaru, remek djelo beogradskog arhitekte Bogdana Bogdanoviće, je zaboravljeno i zapušteno. Autor: Tina Jelin, 3. 10. 2010.)


Zvjezdan Živković

„Arhitektura sjećanja – spomenici Bogdana Bogdanovića“ naziv je dokumentarnog filma austrijskog novinara i režisera Reinharda Seissa. Nakon Zagreba i Beograda, projekcija filma sinoć je upriličena i u Goethe-institutu u Sarajevu.

Bogdan Bogdanović bio je poznati beogradski arhitekta, urbanista, nadrealistični umjetnik i pisac, univerzitetski profesor i gradonačelnik Beograda. U razdoblju između 1950. i 1980. godina prošlog vijeka stvorio je širom bivše SFRJ dvadeset impozantnih spomenika – poruka protiv rata i razaranja.
Bogdan Bogdanović, (1922 - 2010)srpski arhitekta, urbanista i esejista.

Film Reinharda Seissa dokumentuje sedam odabranih Bogdanovićevih spomenika - od Partizanskog spomen-groblja u Mostaru, preko memorijala na židovskom groblju u Beogradu, pa do najpoznatijeg spomenika - u nekadašnjem koncentracionom logoru Jasenovcu.

Tokom dva sata filma, Seiss govori o neadekvatno dokumentovanim Bogdanovićevim arhitektonskim djelima.

„Želim prenijeti poruku koju je želio prenijeti i sam Bogdanović - smisao njegovih spomenika je borba protiv rata, razaranja, rasizma i nacionalizma. Njegova umjetnost ima mnogo dimenzija u filozofiji, ezoteričnosti, mističnosti što je u prethodnim vijekovima bilo veoma prisutno u djelima ondašnjih umjetnika, a danas je to rijetkost. Kroz film sam želio i da predstavim Bogdanovića kao osobu, pisca, političara, te humanistu. Bogdanovićevi spomenici ne odišu patetikom ili herojskom i političkom porukom. Oni samo dotiču dušu svakog posmatrača i to je jak osjećaj“, rekao je Seiss.

Rad Bogdana Bogdanovića bio je na granici revolta, što pojedine strukture grada Beograda nisu prihvatile. Osjećajući se životno ugroženim, Bogdanović 1993. godine odlazi u egzil u Beč, gdje i ostaje do kraja svog života. Preminuo je sredinom 2010. godine.
Rajnhard Seiss autor filma „Arhitektura sjećanja – spomenici Bogdana Bogdanovića“ , Sarajevo, 06. oktobar 2010.

„Za bivšeg gradonačelnika Beograda živio je veoma jednostavno u svom skromnom stanu u Beču. Nakon što mi je pokazao fotografije spomenika i ispričao zanimljive priče o spomenicima o kojima rijetko ko u Evropi zna, odlučio sam napraviti film. Ne znajući da će neki njegovi spomenici biti uništeni nekoliko godina nakon izgradnje, Bogdanović je pisao o uništenju gradova i poredio sa uništenjem civilizacije i čovječanstva. Spomenici su, zapravo, najkompleksniji odraz civilizacije i inkarnacije ljudskog roda“, ističe Seiss.

Arhitektica iz Sarajeva, Milana Cindrić, lično je poznavala Bogdana Bogdanovića i uvijek se divila čovjeku koji je sa toliko zadovoljstva radio svoj posao.

„On je najveći arhitekta na tlu bivše Jugoslavije. Za mene je jedno od njegovih najlepših ostvarenja spomenik 'Grad smrti' u Mostaru koji danas, nažalost, stravično izgleda. Na projekciju filma sam došla i zato da vidim koji su to objekti koji su tako stravično stradali i porušeni, a sa najvećom željom da se isti poprave i postanu mesta gde će mladi, pored ostalog, videti i kako se to nekada radilo", istakla je Cindrić.
XS
SM
MD
LG