Dostupni linkovi

logo-print

Evropa bez ruskog gasa od 1. januara?


“Pipe su naše” uzviknuo je sredinom 80-tih, tokom bosansko-hercegovačko hrvatskog spora oko energije, prvoborac čija se riječ itekako slusala u Sarajevu. Sasvim je izvjesno da i povodom rusko-ukrajinskog energetskog spora u Moskvi ima ne malo onih koji smatraju da Rusija drži sve adute, odnosno ventile za isporuke gasa u svojim rukama.Nevolja je što i Ukrajina u sadašnjoj igri nerava ima moćno oruđe - gasovod kojim Rusija preko njene teritorije isporučuje prirodni gas zapadnoevropskim partnerima.

Rusija je zaprijetila da će u nedjelju, 1. januara, u 10.00 sati ujutro obustaviti isporuke gasa Ukrajini ukoliko Kijev ne prihvati cijenu od 230 dolara za 1.000 kubnih metara, što znači više nego četvorostruko poskupljenje.
Nakon što u četvrtak rusko - ukrajinski pregovori u Moskvi nisu urodili plodom, predsjednik Vladimir Putin je u prisustvu delegacija obiju zemalja kazao:

“Vi, mislim pri tome i na ruske i na ukrajinske učesnike pregovora, izazvali ste pravu krizu i to ne samo u sektoru energije. Ova kriza liči na krizu između dvije zemlje i to je veoma ozbiljno.”

Putin je ponudio Ukrajini kredit od 3,6 milijardi dolara kako bi se lakše prebrodilo poskupljenje gasa. Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko je odbio ponudu, uz procjenu da bi realnija bila cijena od 75 do 80 dolara za 1000 kubnih metara gasa:

“Govoreći o cijenama za Ukrajinu, mi smo zahvalni na ponudi za veliki kredit. Ukrajini taj kredit ne treba i sama će platiti, ali po cijeni koja je razumna.”

Ukrajinski zvaničnici sugerisali su ovih dana da bi Moskva morala platiti znatno više za korištenje luke Sevastoplj, gdje je bazirana ruska južna flota. Dodatno ulje na vatru nesporazuma dolio je ukrajinski premijer Jurij Jekanurov, izjavom da Kijev ima pravo na 15 posto ruskih isporuka gasa zapadnoj Evropi na ime tranzitne takse.

Od svih prozapadno orijentisanih bivših sovjetskih republika, Ukrajina je suočena sa najvećim poskupljenjem ruskog gasa. Jermenija, Azerbejdžan i Gruzija plaćaće ubuduće 100 dolara za 1.000 kubnih metara ruskog gasa, dok će za Kremlju naklonjenu Bjelorusiju tarifa iznositi manje od 50 dolara.

Neki analitičari smatraju da energetskom politikom Rusija nastoji da prinudi slabije bivše sovjetske republike da se vrate u njeno okrilje. Radi se, štaviše, o široj strategiji Kremlja da kontrolom energetskih rezervi i izvoznih ruta povrati status svjetske velesile. Erik Kraus stručnjak sa sjedištem u Moskvi objašnjava:

“Rusija ne mora da subvencioniše zemlje koje su otvoreno neprijateljske prema njoj. Amerikanci, Francuzi ili Nijemci mogu birati kome će dati pomocć Oni subvencionišu Egipat, ali ne Siriju. Daje li to pravo Siriji da se žali na nefer tretman? Rusija može da zbog geostrateških razloga bira zemlje koje će subvencionisati. To je njeno pravo.”

U međuvremenu, ruski koncern Gazprom ponavlja prijetnje da će ventili za Ukrajinu biti zavrnuti. Direktor Gazproma Aleksej Miler:

“Gazprom je održao sastanak operativnog štaba, kako bi se razmotrio plan za nesmetanog snabdijevanja evropskih potrošača. Ukoliko Ukrajina ne potpiše ugovor o isporukama gasa, od 1. januara u 10.00 sati ujutro po moskovskom vremenu, snabdijevanje gasom sa ruske teritorije biće potpuno zaustavljeno. Djelovaćemo odlučno i jasno.”

Kako će se osigurati nesmetane isporuke ruskog gasa Evropskoj uniji, ako se zna da se 80 posto obavlja upravo kroz gasovod koji se proteže preko teritorije Ukrajine, za sada nije jasno. Putin je svojevremeno obećao evropskim partnerima da Rusija neće isporukama gasa i nafte ucjenjivati druge zemlje. Ukrajinski predsjednik Juščenko tvrdi da najnoviji spor pokazuje upravo suprotno.
XS
SM
MD
LG