Prijedlog Grupe za promjene o utvrđivanju nivoa kvalifikovane većine za donošenje referendumske odluke u odnosu na aktivno biračno tijelo, a ne u odnosu na broj ukupno upisanih birača, naišao je na različite ocjene, ali prema prvim reakcijama nema velike šanse da bude prihvaćen. Vladajuća Demokratska partija socijalista ovaj prijedlog shvata kao interesantan, ali samo sa teorijskog stanovišta. Predrag Sekulić, portparol DPS-a, smatra da bi sa aspekta pravne prakse prijedlog bio veoma teško prihvatljiv za bilo kog učesnika u referendumskom procesu:
„Imam i rezervi prema činjenici da Grupa za promjene ni u kom slučaju nije učesnik u tom procesu, ona je nevladina organizacija koja može da daje ove ili one savjete, međutim, učesnici u tom procesu su vlast, opozicija i predstavnici Evropske unije. Kažem, što se tiče ideje, ona sama može bude interesantna na teorijskoj ravni i ništa više od toga“.
Za manju članicu vladajuće koalicije, Socijaldemokratsku partiju, prema riječima Ivana Brajovića, potpredsjednika SDP-a, u prijedlogu Grupe za promjene nema ničeg novog. Podsjećam na, sada već davni, prijedlog Socijaldemokratske partije, iz vremena usvajanja Zakona o referenduma, kada je u vezi kvalifikovane većine pominjana i ova varijanta, rekao je Brajović:
„Po stavovima Venecijanske komisije, crnogorski Zakon o referendumu može da izdrži sve provjere međunarodnih standarda i postojeće primjenjivanje međunarodne prakse. Kad počnu razgovori vidjećemo do čega će dovesti. Ako budu konstruktivni, da li će se pomijerati od ovih rješenja koja su u postojećem zakonu u Crnoj Gori i koja sadrže jedan izuzetno visok kvalifikativ, a to je cenzus izlaznosti 50 posto plus jedan upisani birač. Pretpostavljam da bi se u ovoj varijanti koju je ponudila Grupa za promjene vjerovatno išlo na ukidanje cenzusa izlaznosti, sa postojanjem ovakve kvalifikovane većine. Ali, ja i dalje ostajem pri tome da je naš zakon sasvim odgovarajući u ovoj situaciji i vidjećemo šta će donijeti konkretni pregovori.“
Prijedlog o utvrđivanju kvalifikovane većine za donošenje referendumske odluke koji je, prema, za sada nepotvrđenim informacijama, Grupa za promjene uputila Solaninom ličnom izaslaniku Miroslavu Lajčaku, predviđa utvrđivanje procenta u odnosu na aktivno biračko tijelo, a ne na broj ukupno upisanih birača. Predloženom formulom bi se uzeo prosjek izlaznosti na svim dosadašnjim parlamentarnim izborima ili najveća izlaznost zabilježena od uvođenja višestranačkog sistema, što praktično znači da bi se nivo kvalifikovane većine za referendumsku odluku utvrđivao u odnosu na nekih 75 do 81 posto ukupnog biračkog tijela.
Što se tiče važećeg prava, Blagota Mitrić, sudija Suda Državne zajednice i profesor međunarodnog prava, smatra da sve većine koje se predlažu predstavljaju faktička pitanja, a ne pravna:
„Zna se šta je većina po Zakonu o referendumu. To je izlaznost 50 plus jedan i od toga da glasa 50 plus jedan. Moguće je tu većinu mijenjati samo važećim zakonom. Takođe je moguće te faktičke predloge upotrebiti pravnom rješenju. Da se i takva nekakva rješenja ukalkulišu kao pravna norma. Ali, tek kad takva rješenja postanu pravna norma, onda su ona validna i važeća.“
Prema prvim opozicionim reakcijama, čini se da prijedlog o određivanju kvalifikovane većine prema aktivnom biračkom tijelu ni za taj dio političke scene nije prihvatljiv. Dragan Šoć, funkcioner opozicione Narodne stranke je, rekavši na ne sumnja u dobre namjere inicijatora ovog prijedloga, izrazio bojazan da je nesvjesno unijet još jedan element za spor, a ne element koji bi doprinio razriješenje spora:
„Trebalo je da imaju u vidu da to znači da se nekome uskraćuje neko pravo. Bez obzira što neko nije koristio neko pravo, kao što je biračko pravo, niko mu ga ne može oduzeti. Drugo: predlog počiva na pogrešnim pretpostavkama. Mi treba da uzmemo u obzir da nikada naši birački spiskovi nijesu bili čisti, precizni.“
Miomir Vojinović, portparol Socijalističke narodne partije, je rekao da ne želi da komentariše prijedlog Grupe za promjene, jer ova nevladina organizacija nije javno potvrdila da stoji iza njega:
„Socijalistička narodna partija sa Grupom za promjene nije, niti će razgovarati oko pitanja većine koja je potrebna da bi se izglasala eventualna nezavisnost. Sa druge strane, mi smo zainteresovani da se Grupa za promjene uključi na ekspertskom nivou oko pitanja kao što su pranje novca i organizovani kriminal u Crnoj Gori. Naš stav je inače poznat da to treba da bude najmanje 50 posto plus jedan od ukupno registrovanih birača.“
Podsjetimo. Ukupno biračko tijelo Crne Gore je nešto preko 466.000 birača, što znači da bi, prema sadašnjem zakonu, na referendumu o državnom statusu moralo da glasa oko 233.000, koliko iznosi cenzus izlaznosti od 50 posto plus jedan od ukupnog biračkog tijela. Sadašnji zahtjev opozicije podrazumijeva da je toliko potrebno i za validnu odluku za izglasavanje nezavisnosti, dok bi po važećem Zakonu o referendumu promjenu državnog statusa moglo izglasati oko 116.000 birača, jer je propisano da odluku donosi prosta većina od izašlih, pod uslovom da je glasalo više od polovine registrovanih birača.
„Imam i rezervi prema činjenici da Grupa za promjene ni u kom slučaju nije učesnik u tom procesu, ona je nevladina organizacija koja može da daje ove ili one savjete, međutim, učesnici u tom procesu su vlast, opozicija i predstavnici Evropske unije. Kažem, što se tiče ideje, ona sama može bude interesantna na teorijskoj ravni i ništa više od toga“.
Za manju članicu vladajuće koalicije, Socijaldemokratsku partiju, prema riječima Ivana Brajovića, potpredsjednika SDP-a, u prijedlogu Grupe za promjene nema ničeg novog. Podsjećam na, sada već davni, prijedlog Socijaldemokratske partije, iz vremena usvajanja Zakona o referenduma, kada je u vezi kvalifikovane većine pominjana i ova varijanta, rekao je Brajović:
„Po stavovima Venecijanske komisije, crnogorski Zakon o referendumu može da izdrži sve provjere međunarodnih standarda i postojeće primjenjivanje međunarodne prakse. Kad počnu razgovori vidjećemo do čega će dovesti. Ako budu konstruktivni, da li će se pomijerati od ovih rješenja koja su u postojećem zakonu u Crnoj Gori i koja sadrže jedan izuzetno visok kvalifikativ, a to je cenzus izlaznosti 50 posto plus jedan upisani birač. Pretpostavljam da bi se u ovoj varijanti koju je ponudila Grupa za promjene vjerovatno išlo na ukidanje cenzusa izlaznosti, sa postojanjem ovakve kvalifikovane većine. Ali, ja i dalje ostajem pri tome da je naš zakon sasvim odgovarajući u ovoj situaciji i vidjećemo šta će donijeti konkretni pregovori.“
Prijedlog o utvrđivanju kvalifikovane većine za donošenje referendumske odluke koji je, prema, za sada nepotvrđenim informacijama, Grupa za promjene uputila Solaninom ličnom izaslaniku Miroslavu Lajčaku, predviđa utvrđivanje procenta u odnosu na aktivno biračko tijelo, a ne na broj ukupno upisanih birača. Predloženom formulom bi se uzeo prosjek izlaznosti na svim dosadašnjim parlamentarnim izborima ili najveća izlaznost zabilježena od uvođenja višestranačkog sistema, što praktično znači da bi se nivo kvalifikovane većine za referendumsku odluku utvrđivao u odnosu na nekih 75 do 81 posto ukupnog biračkog tijela.
Što se tiče važećeg prava, Blagota Mitrić, sudija Suda Državne zajednice i profesor međunarodnog prava, smatra da sve većine koje se predlažu predstavljaju faktička pitanja, a ne pravna:
„Zna se šta je većina po Zakonu o referendumu. To je izlaznost 50 plus jedan i od toga da glasa 50 plus jedan. Moguće je tu većinu mijenjati samo važećim zakonom. Takođe je moguće te faktičke predloge upotrebiti pravnom rješenju. Da se i takva nekakva rješenja ukalkulišu kao pravna norma. Ali, tek kad takva rješenja postanu pravna norma, onda su ona validna i važeća.“
Prema prvim opozicionim reakcijama, čini se da prijedlog o određivanju kvalifikovane većine prema aktivnom biračkom tijelu ni za taj dio političke scene nije prihvatljiv. Dragan Šoć, funkcioner opozicione Narodne stranke je, rekavši na ne sumnja u dobre namjere inicijatora ovog prijedloga, izrazio bojazan da je nesvjesno unijet još jedan element za spor, a ne element koji bi doprinio razriješenje spora:
„Trebalo je da imaju u vidu da to znači da se nekome uskraćuje neko pravo. Bez obzira što neko nije koristio neko pravo, kao što je biračko pravo, niko mu ga ne može oduzeti. Drugo: predlog počiva na pogrešnim pretpostavkama. Mi treba da uzmemo u obzir da nikada naši birački spiskovi nijesu bili čisti, precizni.“
Miomir Vojinović, portparol Socijalističke narodne partije, je rekao da ne želi da komentariše prijedlog Grupe za promjene, jer ova nevladina organizacija nije javno potvrdila da stoji iza njega:
„Socijalistička narodna partija sa Grupom za promjene nije, niti će razgovarati oko pitanja većine koja je potrebna da bi se izglasala eventualna nezavisnost. Sa druge strane, mi smo zainteresovani da se Grupa za promjene uključi na ekspertskom nivou oko pitanja kao što su pranje novca i organizovani kriminal u Crnoj Gori. Naš stav je inače poznat da to treba da bude najmanje 50 posto plus jedan od ukupno registrovanih birača.“
Podsjetimo. Ukupno biračko tijelo Crne Gore je nešto preko 466.000 birača, što znači da bi, prema sadašnjem zakonu, na referendumu o državnom statusu moralo da glasa oko 233.000, koliko iznosi cenzus izlaznosti od 50 posto plus jedan od ukupnog biračkog tijela. Sadašnji zahtjev opozicije podrazumijeva da je toliko potrebno i za validnu odluku za izglasavanje nezavisnosti, dok bi po važećem Zakonu o referendumu promjenu državnog statusa moglo izglasati oko 116.000 birača, jer je propisano da odluku donosi prosta većina od izašlih, pod uslovom da je glasalo više od polovine registrovanih birača.
