Dostupni linkovi

logo-print

Blagdanski milijarderi


Očito je da tolika potrošnja nema uporišta u ekonomskoj snazi hrvatskog stanovništva. Manjem dijelu zaposlenih božićno – novoogodišnji udar na kućni budžet ublažit će božićnica, dok veći dio glavobolju trošenja iznad mogućnosti privremeno rješava plaćanjem karticama, odnosno zaduživanjem. Predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever kaže da sigurno ni jedna trećina građana neće moći izdržati povećanje potrošnje:

„Zato se mnogi prezadužuju, da bi barem za Božić, za Novu Godinu mogli proživjeti koliko-toliko bolje. Kasnije to iskajavaju sljedeći cijeli niz mjeseci. Naši građani su navikli na bolje, naši građani se sjećaju da su si mogli priuštiti i bolje i više, i temeljem toga žele i dalje se osjećati kao normalni građani ovoga društva koji mogu popit', pojest' i zabavit' se.“

Nezavisni sindikati su izračunali da su minimalne blagdanske potrebe prosječnoj obitelji oko 1.300 kuna, odnosno oko 175 eura:

„Nije to pitanje samo hrane, nego je to uopće nekakva prosječna potrošnja koju će građanin potrošiti na toj košari, tako da su tu uračunati i darovi.“

Naša sugovornica, jedina zaposlena u četveročlanoj obitelji to neizravno potvrđuje. Ona će potrošiti 800 kuna ili nešto više od 100 eura:

„Darovi će biti super-skromni. Po čokolada svakom članu obitelji.“

Naša sugovornica će biti jedna od onih 80 posto Hrvata koji će Novu Godinu dočekati kod kuće, desetak posto će u goste prijateljima, tri posto na gradske trgove, a nešto više od tog postotka otisnut će se na neko putovanje. Direktorica Udruge hrvatskih putničkih agencija Maja Stanić nam kaže da je prodaja inozemnih božićno - novogodišnji aranžmana ista u odnosu na prošlu godinu:

„Idu u obližnje gradove. To je Budimpešta, Beč, Toskana, Pariz, Amsterdam. Što se tiče mediteranskih zemalja to su Egipat, Tunis, Maroko. I od udaljenih destinacija su Kuba i još neka od tih odredišta, ali dosta ljudi putuje individualno.“

I, u to ne treba sumnjati, i bogatijem dijelu hrvatskog društva, onima koji mogu izdvojiti nekoliko tisuća kuna po osobi ili još i više, za novogodišnji provod u pomoć će priteći plaćanje na odgodu.

Veliki trgovački lanci su ovih dana povećali prodaju od 20 do 40 posto, zahvaljujući sniženjima, ali karticama. Plastični novac jedino ne pali na hrvatskim tržnicama, kao na Splitskom pazaru, pa je zato tamo moguće zabilježiti više nezadovoljnih prodavača. Prodavači s pazara, inače, spadaju u polovicu hrvatskih građana koji su po anketi agencije Metron/Vectura čvrsto odlučili da za samu novogodišnju noć ne potroše više od 200 kuna, odnosno 27 eura.

No, na koncu, kako kaže Trogiranin Tonči Stipičić svom prijatelju Ivici, trošak nije ni važan - važne su dobre želje i spoznaja. Onima koji nemaju za šampanjac, dobro je i domaće vino.
XS
SM
MD
LG