Dostupni linkovi

logo-print

2005: Skupa nafta usporava rast


Dafne Ter-Sakarian, ekspert u Istrazivackom odjeljenju londonskog “Economista”, upozorava da ce rast cijena nafte pogoditi i proizvodjace , a ne samo potrosace.
“To je je neka vrsta naknadnog efekta. Kao proizvodjac petroleja vi dobijate sve vise novca , ali to na kraju krajeva zemlje koje snabdijevate tjera u recesiju i usporavanje ekonomskog rasta. U odredjenom momentu niko ne kupuje vasu naftu i to onda nije dobro.”
Ovakav trend ce kako istice Ter-Sakarian doprinijeti inflaciji i stednji u zemljama uvoznicama nafte. Povjerenje americkih potrosaca moze biti poljuljano, a razvoj u zapadnoj Evropi moze biti usporen.
Profesor Endru Osvald sa univerziteta Vorvik slaze se sa procjenama
Analiticara “Economista.”
“Svako ce se sloziti da ce poskupljenje nafte primorati potrosace na rezove. Istorijski gledano skok cijena nafte uslovljava usporeni rast savremenih privreda i to ce po mom misljenju biti vazan negativni faktor.”
Profesor Osvald napominje da ce negativno dejstvo skupe nafte na zaposljavanje biti odlozeno za godinu ili vise.
Gospodja Ter-Sakarian u tom kontekstu objasnjava da su zemlje uvoznice nafte za sada amortizovale posljedice poskupljenja, ali se postavlja pitanje dokle ce biti u stanju da to cine ako inflacija nastavi da raste. Otuda se i predvidja da ce 2006 , privredni rast u Italiji, Njemackoj, Portugalu i Japanu primjera radi iznositi oko 1 posto.
Ovaj ekspeert napominje da ce vecina zemalja koje proizvode naftu, ukljucujuci i postsovjetski prostor zabiljeziti visok rast. Primjera radi privreda Kazahstana i Turkmenistana zabiljezice rast od 9 posto, Gruzije od 10 posto, a Azerbejdzana od 25 posto.
Analiza “Economista” je dosta kriticna kada se radi o Rusiji jer je ova zemlja prokockala dosta svojih potencijala istice gospodja Ter-Sakarian:
“Primjecujemo da medjuzavisnost koja je postojala godinama izmedju cijena nafte i ruskog bruto proizvoda sada nestaje . Da nije bilo afere Jukos, zastoja reformi, losih poteza u monetarnoj politici, Rusija bi biljezila brzi rast od postojeceg.”
U Rusiji kako kaze ovaj ekspert postoji jos uvijek cijela mreza aranzmana u sovjetskom stilu, zahvaljujuci kojima ostaju u zivotu giganti poput Gazproma i Energetskog sistema. Njihova neefikasnost kao i veliki broj njhovih neprofitabilnih filijala samo uticu na ukupno stanje ruske privrede ciji ce se rast u 2006 usporiti i iznosice manje od 6 posto. Visoki rast za razliku od Rusije zabiljezice neke bivse sovjetske republike poput Kazahstana i Azerbejdzana, kao i jugoistocna Evropa, odnosno zemlje bivse Jugoslavije. Metju Sinkman, analiticar “Economista”istice primjer Bosne i Hercegovine gdje bi umjesto sadasnjih 5.3 posto ekonomski rast mogao dostici gotovo 6 procenata.
“Ocekujemo da ce pozitivni zaokret u Bosni biti medju najsnaznijima u regionu. U posljednje vrijeme svjedoci smo velikih stranih ulaganja u toj zemlji i ocekujemo da se to nastavi. Posto se radi o maloj drzavi, a velikim investicijama to ce imati neposredni uticaj u smislu rasta i zaposljavanja.”
Sinkman napominje da ce Rumunija za razliku od ostatka regiona Blakana imati usporeni rast zbog velikog deficita.
Dafne Ter Sakarian uocava dva opasna zarista u 2006, koja mogu usporiti globalni rast. Kao prvo moze doci do prskanja investicionog balona u Kini kako se rast usporava u cilju hladjenja pregrijane privrede. Takav razvoj imace pak negativne efekte na kineski uvoz.
Drugi zabrinjavajuci faktor je prijetecea pandemija pticije groznice koja potencijalno moze imati razorne ekonomske posljedice.
XS
SM
MD
LG