Dostupni linkovi

logo-print

Novi ugovori za podršku procesu povratka


Delegacija Evropske komisije u BiH i EUFOR potpisali su u Sarajevu ugovore za podršku procesu povratka u našoj zemlji, za što je Evropska unija osigurala više od milion eura.

Potpisano je deset ugovora za obnovu škola, obdaništa, zdravstvenih objekata i puteva u općinama Višegrad, Sokolac, Vlasenica, Potočari -Srebrenica, Podlugovi, Malešići-Ilijaš, Binježevo u općini Hadžići, Stolac i Trebinje.

Projekte će realizirati austrijska i italijanska jedinica za civilno-vojnu saradnju u sastavu EUFOR-a, u saradnji s lokalnim vlastima i privatnim firmama.

Implementacija projekata počinje odmah unutrašnjim radovima, a početkom građevinske sezone počet će i vanjski radovi.

Slične projekte su prethodnih godina realizirale jedinice SFOR-a, za što je EU osigurala oko 20 miliona eura.

* * * * *
U okviru Projekta „Stambeno zbrinjavanje socijalno ugroženih povratnika na prostoru Gornjodrinske regije“ u Goraždu je obavljeno potpisivanje ugovora o dodjeli finansijske pomoći za ugradnju doniranog građevinskog materijala.

U ove svrhe utrošeno je preko 170.000 KM koje je većim dijelom osiguralo Federalno ministarstvo izbjeglih i raseljenih osoba, a dio sredstava izdvojila je i kantonalna vlada. Ugovore je potpisalo 111 povratnika s područja Gornjodrinske regije.

S obzirom na to da potreba za ovakvim vidom pomoći i dalje postoji, te da značajan broj povratnika u Gornjodrinskoj regiji još nema krov nad glavom, realizacija ovakvog projekta planirana je i u narednoj godini.

* * * * *
Udruženje „Vaša prava“ je obavijestilo javnost da je rok za reviziju statusa raseljenih osoba produžen do 31. marta 2006. Prvobitno određeni datum je bio 31. decembar 2005.

Tokom ovog procesa, prema raseljenim osobama, a u vezi sa rješavanjem statusa, nadležni organi treba da vode računa o humanitarnim i razlozima zaštite ove kategorije, da poštuju princip jedinstva porodice, dakle da koriste princip odlučivanja u korist raseljene osobe.

„,Vaša prava BiH‘ žele upozoriti korisnike da imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja, koje će svako lice dobiti pojedinačno. U slučaju da korisnici nisu sigurni kako mogu regulirati svoj status, pozivamo ih da se obrate najbližem uredu ,Vaša prava BiH‘ radi dobijanja besplatne pravne pomoći“, navodi se u saopćenju ove nevladine organizacije koja pruža besplatnu pravnu pomoć.

* * * * *
Kao što smo već govorili u ovoj emisiji, Ustavni sud BiH ukinuo je dijelove Zakona o unutrašnjem dugu Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko, koji su se odnosili na isplatu stare devizne štednje.
Stavove entitetskih vlada, nakon tih odluka, saopštavaju Tihomir Ćurak, pomoćnik federalnog ministra finansija i Radmila Mihić, iz Ministarstva finansija Republike Srpske:

ĆURAK: Nas odluka Ustavnog suda BiH nije iznenadila, jer smo je očekivali. Zakon je očito pisan pod pritiskom međunarodne zajednice i očekivali smo da će doći do ukidanja nekih njegovih dijelova. Očekivali smo da će dio koji se odnosi na staru deviznu štednju biti proglašen neustavnim. Očekivali smo da ćemo doći u takvu situaciju i praktično se na nivou države pokrenula aktivnost oko donošenja novog zakona na nivou države – jednog okvirnog zakona o verifikaciji izmirenja obveza po osnovu računa stare devizne štednje, koji bi praktično sadržavao sve one kvalifikacije i podržavao ona ljudska prava vlasnika stare devizne štednje koja su do sada bila osporena. Prema tome, mi smo već pokrenuli aktivnosti i očekujemo usvajanje ovoga zakona do kraja godine, a samim tim i tijek verifikacije i svih onih obveza po osnovu stare devizne štednje, gdje bi utvrdili i rokove i načine izmirenja i detaljnije, preciznije i sukladnije pravima starih deviznih štediša ih izvršili. Tako da nas to nije iznenadilo, jer mi smo spremni da nastavimo postupak koji smo započeli.

RSE: Naši slušaoci pitaju da li treba da se odazovu na vaš poziv za verifikaciju koji je u toku?

ĆURAK: Statusi pojedinačnih tražbina građana su nedefinirani. Kod mene su prije neki dan bili predstavnici udruga starih deviznih štediša koji su me praktično upoznali sa neautentičnosti podataka iz jednog izvora. Tim mislim da podatak iz knjižice ne mora biti točan. Knjižice možda i nema. Podaci u banci su sasvim drugi. Podaci u Agenciji za privatizaciju su opet sasvim treći. A da ne govorimo o svim onim posebnim stanjima nedostavljanja podataka i konfuzije. Verifikacija kao jedan proces tehničkog utvrđivanja stanja potraživanja pojedinačnog građanina i ukupnog potraživanja je neminovna i nužna i meni je drago da smo uspjeli ubijediti udruge starih deviznih štediša – govorim o Federaciji BiH, jer za Republiku Srpsku ne znam, te ne mogu ni komentirati – da prihvate postupak verifikacije. Mislim da su oni tu na putu i da se aktivno uključe u proces verifikacije. Oni su već upoznati s ovim odredbama novog okvirnog zakona i svjesni su da je to maksimum što može u ovom momentu država, odnosno Federacija BiH, u vremenskom smislu povrata stare devizne štednje, uraditi.

RSE: Dakle, proces verifikacije nije prekinut, kako se šire glasine.

ĆURAK: Nema ni pravne, ni tehničke pretpostavke da se prekine proces verifikacije. Tehnički uvjeti su osigurani, a odluke Ustavnog suda su donesene i mi ćemo te odluke ispoštovati. Niko nema pravo da ne poštuje odluke Ustavnog suda. Međutim, budući da je rok izmirenja obveza utvrđen do 31. decembra ove godine, a mi znamo da je to nemoguće do tada uraditi, očekujemo da se objavi okvirni zakon na nivou države i samim tim bi stekli legitimitet da nastavimo sa postupkom verifikacije. Ukoliko se to ne desi, moguće je da dođe do prekida verifikacije na nekih desetak dana.

RSE: Znači i vi osobno smatrate da je državni zakon koji će to regulisati najbolji način da se riješi problem stare devizne štednje?

ĆURAK: Zastupnici udruženja su pokrenuli inicijativu oko nekog zakona koji je jednostavno neprimjenljiv, koji je neprihvatljiv iz mnogih razloga. Jedan realan vremenski rok je do 15 godina, s tim da se neće omogućiti ni vladi, ni zakonodavstvu, niti bilo kome da taj rok razvlači. Prema tome, zakon koji je u postupku je usuglašen i čini mi se da na najbolji mogući način omogućava povrat stare devizne štednje sukladno okolnostima.

MIHIĆ: Ustavni sud je na svojoj decembarskoj sjednici određen dio odredbi Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske, koji se tiče stare devizne štednje, proglasio neustavnim. Tačnije, rekao je da te odredbe nisu u skladu sa članom 3 Ustava BiH. Takođe su ukinute određene odredbe u članu 3, stav 1, točka 2 i u članu 4 pomenutog zakona. Ove odredbe prestaju da važe narednog dana od objavljivanja odluke u „Službenom glasniku BiH“. Mi očekujemo objavljivanje ove odluke Ustavnog suda i, naravno, u potpunosti je moramo ispoštovati. Jedna od preporuka je bila da se kao mjera donese okvirni zakon na nivou države o staroj deviznoj štednji u roku od tri mjeseca od datuma kad se objavi pomenuta odluka Ustavnog suda u „Službenom glasniku BiH“. Vjerujemo da će taj rok biti ispoštovan, budući da se već godinu dana radi na zakonu o staroj deviznoj štednji na nivou Bosne i Hercegovine. Dakle, u svakom slučaju, Ministarstvo finansija RS-a, kao institucija koja poštuje odluke Ustavnog suda, ima namjeru da ih ispoštuje na način da će aktivno učestvovati u izradi zakona o staroj deviznoj štednji na nivou Bosne i Hercegovine. Dok odluka Ustavnog suda ne bude pravosnažna, mi još uvijek, naravno, provodimo proces verifikacije. Smatramo, bez obzira o kakvom načinu izmirenja stare devizne štednje se bude radilo, da se verifikacija štednih depozita mora izvršiti i na ovaj i na onaj način. Dakle, ne mislimo da se striktno mora dovoditi u vezu verifikacija stare devizne štednje sa ovakvima odlukama Ustavnog suda.

* * * * *
Na vaša pitanja odgovara Ljubinka Đukanović, pravnik iz nevladine organizacije za pružanje besplatne pravne pomoći „Vaša prava“, kancelarija u Banjaluci:

RSE: Prvo pitanje glasi: „U vašoj emisiji sam čula za aktivnost nevladine organizacije ,Vaša prava‘ pod nazivom ,Pravda u upravi‘. Mene zanima da li se taj projekat može primijeniti i na neka javna preduzeća kakvo je Telekom Republike Srpske. Naime, podnijela sam zahtjev za prenos telefonske linije i broja, koji sam koristila u privremenom smještaju, u kuću u kojoj ću od sada stanovati. Međutim, nikakvog odgovora, ni uvođenja telefona nema. Možete li mi dati neki savjet?“

ĐUKANOVIĆ: Zakon o opštem upravnom postupku RS-a (Službeni glasnik RS-a, br.13/2002) članom 1 reguliše pitanja postupanja po ovom zakonu. Stavom 2 je navedeno da su po ovom zakonu dužni da postupaju, osim organa i preduzeća, ustanove i druge organizacije, kad u vršenju javnih ovlaštenja, koja su im povjerena zakonom, rješavaju, donosno kad obavljaju druge poslove. Također, isti zakon reguliše da se u upravnim oblastima, za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa po odredbama tog zakona, ali i te odredbe moraju biti u saglasnosti s osnovnim načelima utvrđenim ovim zakonom. U konkretnom slučaju je potrebno da podnesete pismeni zahtjev Telekomu, koji je dužan, u skladu sa Zakonom, da odgovori na vaš zahtjev u roku od 30 dana, odnosno da odgovori u formi akta kojim se zahtjev može riješiti pozitivno ili negativno, s razlozima odbijanja zahtjeva i poukom o pravnom lijeku. Potrebno je napomenuti da u slučaju da vam se na zahtjev ne odgovori u propisanom roku, možete podnijeti požurnicu radi rješavanja zahtjeva ili žalbu nadležnom organu u drugom stepenu zbog šutnje administracije. S obzirom da je postupak pokrenut po zahtjevu vas kao stranke, nadležni imaju obavezu da rješavaju o vašem zahtjevu kojim se utvrđuje vaše pravo na korištenja telefonske linije i broja telefona.

RSE: „Može li mi pravnik razjasniti šta je to katastar, a šta zemljišno- knjižni ured? Naime, moja porodica priprema dokumentaciju za ostavinsku raspravu, pa se nešto od vlasničke dokumentacije nalazi u opštini, a nešto na sudu. O čemu se radi?“

ĐUKANOVIĆ: O pravnom stanju nekretnina, mjerodavnom za pravni promet, vode se zemljišne knjige ili gruntovnice. U zemljišne se knjige upisuju stvarna prava na zemljištima, a i druga prava za koja je to zakonom određeno, a zemljišne knjige vode opštinski sudovi. Zemljišne knjige vode posebni zemljišnoknjižni odjeli (zemljišnoknjižni uredi), a zemljišna knjiga je javna. Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta. Zemljišne knjige se temelje na podacima iz katastra, zbog čega oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju odgovarati njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima. Na područje Bosne I Hercegovine pojedine opštine nemaju zemljišne knjige, zbog čega se kao osnov dokazivanja vlasništva uzimaju podaci iz katastra nekretnina. U ovakvim slučajevima nepostojanja zemljišnih knjiga kao osnova koje odražava činjenično i pravno stanje nekretnina, odnosno kao dokazi vlasništva uzimaju se podaci iz katastra koji odražavaju posjed nekretnina. Kod pokretanja ostavinskog postupka, kao dokazi se prilažu izvod iz matične knjige umrlog, izvod iz zemljišne knjige (gruntovni izvadak) ili izvod iz katastra (ukoliko ne postoje gruntovnice), te je potrebno navesti imena i prezimena nasljednika radi dostave poziva za ostavinsku raspravu. Iz navedenog proizlazi da je dokaz vlasništva gruntovni izvadak ili izvod iz katastra.

RSE: „Obraćam Vam se da mi pomognete i date savjet kako da dobijem stan na kojeg sam imao stanarsko pravo i koji sam koristio sve do kraja 1994. godine, kada sam Banjaluku, ne svojom voljom, napustio. U Australiju sam, kao prognanik, došao 30. marta 1995. godine. U ovoj dalekoj zemlji sam kasno saznao za mogućnost vraćanja stanarskog prava. Navodno je u Banjaluci prestala sa radom Međunarodna komisija koja je to rješavala. Za ovo proteklo vrijeme, obraćao sam se pojedinim ustanovama u Republici Srpskoj i to: Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica, Ombudsmanu u Banjaluci i Ombudsmanu za zaštitu ljudskih prava, da mi se vrati stanarsko pravo na stan u kojem sam stanovao u Banjaluci 37 godina. Nažalost, nije mi omogućeno vraćanje stana u posjed. Ima li za mene nekih šansi?

ĐUKANOVIĆ: Zakon o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine u Republici Srpskoj regulisao je svojim odredbama i pravo na povrat stanova za sva lica koja su stanove napustili u periodu između 30. aprila1991. i 19. decembra 1998. godine, bez obzira da li je stan proglašen napuštenim ili ne. Lice koje je svoj stan napustilo u navedenom periodu, smatra se izbjeglicom ili raseljenim licem u skladu sa aneksom 7. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni I Hercegovini, s pravom povratka u taj stan, bez obzira na okolnosti zbog kojih je stan lice napustilo. Međutim, u konkretnom slučaju, bili su utvrđeni rokovi za povrat stanova koji se ne mogu produžavati. Na području Republike Srpske rok za povrat stana je bio određen i zahtjevi su se mogli podnijeti do 19. aprila 2000 godine, što je bio krajnji rok za podnošenje zahtjeva. Potrebno je napomenuti da je i na području Federacije BiH bio utvrđen krajnji rok za podnošenje zahtjeva za povrat stanova. Lica su svoje zahtjeve za povrat stanova mogla podnijeti i CRPC-u (Komisiji za imovinske zahtjeve izbjeglih i rasljenih), koja nije postojala samo u Banjaluci nego na područje cijele Bosne i Hercegovine, kao i na drugim područjima izvan Bosne I Hercegovine. Posljednji rok za podnošenje zahtjeva CRPC-u bio je 45 dana nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva u entitetima. Iz vašeg upita se ne može zaključiti da li ste zahtjev podnijeli nadležnoj Komisiji. Nadležni organ za rješavanje zahtjeva za povrat stanova je bilo Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica – Odsjek Banja Luka, koje je zahtjeve rješavalo rješenjem o povratu stana. Nije došlo do izmjene navedenog zakonskog propisa, niti omogućavanja produžavanja roka za povrata stanova na području cijele Bosne i Hercegovine, a time i entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH. Iz navedenog prozilazi da nemate pravo na povrat stana jer ste propustili rok za podnošenje zahtjeva za povrat stana.

* * * * *
I u ovoj emisiji nastavljamo vršiti pritisak na nadležne i sve one koji mogu pomoći da ljudi, koji punu deceniju i više od toga žive u kolektivnim izbjegličkim centrima, konačno nađu pristojan krov nad glavom.

U kolektivnom centru „Gornja Kolonija“, u jablaničkoj opštini, živi preko 180 osoba iz desetak gradova u BiH.

Ramiz Rokša, upravnik centra:

„U kolektivnom centru je 61 porodica iz Jablanice i okolnih sela, Prozora, Foče, Gacka, Čapljine, Stolca, Mostara (jugozapad) i Velike Kladuše.“

U kamp su dolazili predstavnici brojnih organizacija, među njima i organizacije „Izvor života“ iz Jablanice. Izvršna direktorica Mirjana Guska:

„Svakako da smo bili partneri u suradnji i u implementaciji ovih projekata. Prvo smo radili sa CRS-om i radili smo u kampu sa ljudima koji su se sad nedavno vratili u općinu Prozor. Šest porodica je dobilo svoje obnovljene kuće.“

Fata Hero je najsretniji stanovnik ovog tužnog kampa jer se uskoro vraća svojoj kući u prozorskoj opštini:

„Ja sam najsretnija – vraćam se svojoj kući nakon 14 godina. Ne mogu vam opisati tu radost.“

Abid Oruč iz fočanske opštine, već je 13 godina u „Gornjoj Koloniji“:

„Što je drugima ostajalo, nama su davali. Nikad nismo imali više od jednog obroka. Jednom godišnje bi nam dali poneki paket. U moje selo se niko ne vraća. Meni su tamo počeli praviti kuću, međutim nisu je dovršili i to sada tako stoji. Samo to malo moje kućice u mom selu što su napravili.“

Abidov sin Zijad, dvadesetsedmogodišnjak:

„Nemam posla, nemam kuće. Živim u jednoj sobi s ocem. Ne daj Bože nikome ovako.“

* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG