Bushova priznjanja o tajnim aktivnostima i postupcima u antiteroristickoj borbi naisla su na nerazumijevanje i pojedinih clanova njegove stranke, ali posebno ostre kritike takvog ponasnaja predsjednika drzave izrekli su clanovi kongresa iz redova Demokrata.
“Mi necemo tolerisati predsjednika koji vjeruje da je on samostalan u donosenju odluka i kada je rijec o tome da bi zemlja trebala biti u borbi protiv terora i kada bi morali zastiti prava svih nevinih Amerikanaca”, rekao je senator Ruus Finegold.
“Problem u predsjednikovom ponasanju u antiteroristickoj borbi je da je ono 24 sata dnevno u vezi Iraka. Njegovo djelovanje nije o sirokoj strategiji razbijanja al Qaedine mreze koja napada, pored nas, i sirom svijeta, od Indonezije do Spanije”, upozorio je senator Finegold i zatrazio kongresnu istragu zakonitosti takvog ponasanja celnog covjeka u amrickoj administraciji.
Ostre reakcije i protivljenje predsjednik Bush je posebno izazvao najavom da ce nastaviti s programom tajnog prislskivanja sve dok je “nacija suocena sa prijetnjama neprijatelja koji zele ubijati americke gradjane”.
Demokratski senator Jack Reed je na konferenciji za novinare u Washingtonu upozorio kako je administracija predsjednika Busha slicno opravdanje koristila i prije odluke Ustavnog suda iz 2004. godine koji je odbacio zagovaranje americkih gradjana bez sudjenja u interEsu antiterosticke borbe.
“Drzava u ratu nije blanko cek za njenog predsjednika i ne daje mu neogranicenu moc kada su u pitanja prava gradjana. To je bila istina tada i to je istina i danas”, podsjetio je senator Jack Reed na tadasnje sudsko obrazlozenje odluke da zastiti prava slobode gradjana.
George Bush je na jucerasnjoj konfernciji za novinare u Bijeloj kuci tvrdio kako je njegova odluka o tajnom prisluskivanju zakonita jer je u skladu sa rezolucijom Kongresa da “moze upotrijebiti potrebnu silu da kazni odgovorne za teroristicki napad 11. septembra 2001. godine.
U kritikama mu je uzvraceno da je rezolucijom kongres odobrio upotrebu vojnih snaga u Iraku na osnovu obavjestajnih podataka koji su se kasnije pokazali laznim, ali nikada i nezakonito prisluskivanje vlastitih gradjana.
Prema americkom zakonu o Stranom obavjestajnom nadgledanju iz 1978. godine nije dozvoljeno nikakvo tajno istrazivanje ili spijuniranje gradjana u zemlji bez odobrenja specijalnog suda.
Senatori iz demokratske stranke optuzuju Busha da ignorisanjem tako jasnog zakonskog pravila obmanjuje Kongres i zeli prigrabiti neogranicenu i nekontrolisanu vlast.
“Reci nekontrolisana vlast je u osnovi dodavanje neke vrste dikatorske pozicije predsjedniku sto ja energicno odbijam”, uzvratio je Bush.
Bez obzira na to, medjutim, clanovi Kongresa, iz obje partije, pozvali su na pokretanje formalne istrage spornog programa prisluskivanja koju bi predvodio predsjednik senatskog Komiteta za pravosudje Arlen Specter, inace clan Bushove Republikanske stranke.
Prvi covjek americke administracije, medjutim, odbija svaku odgovornost i dalje tvrdi da su njegove naredbe o prisluskivanju gradjana od vitalne vaznosti za nacionalnu sigurnost.
“Mi necemo tolerisati predsjednika koji vjeruje da je on samostalan u donosenju odluka i kada je rijec o tome da bi zemlja trebala biti u borbi protiv terora i kada bi morali zastiti prava svih nevinih Amerikanaca”, rekao je senator Ruus Finegold.
“Problem u predsjednikovom ponasanju u antiteroristickoj borbi je da je ono 24 sata dnevno u vezi Iraka. Njegovo djelovanje nije o sirokoj strategiji razbijanja al Qaedine mreze koja napada, pored nas, i sirom svijeta, od Indonezije do Spanije”, upozorio je senator Finegold i zatrazio kongresnu istragu zakonitosti takvog ponasanja celnog covjeka u amrickoj administraciji.
Ostre reakcije i protivljenje predsjednik Bush je posebno izazvao najavom da ce nastaviti s programom tajnog prislskivanja sve dok je “nacija suocena sa prijetnjama neprijatelja koji zele ubijati americke gradjane”.
Demokratski senator Jack Reed je na konferenciji za novinare u Washingtonu upozorio kako je administracija predsjednika Busha slicno opravdanje koristila i prije odluke Ustavnog suda iz 2004. godine koji je odbacio zagovaranje americkih gradjana bez sudjenja u interEsu antiterosticke borbe.
“Drzava u ratu nije blanko cek za njenog predsjednika i ne daje mu neogranicenu moc kada su u pitanja prava gradjana. To je bila istina tada i to je istina i danas”, podsjetio je senator Jack Reed na tadasnje sudsko obrazlozenje odluke da zastiti prava slobode gradjana.
George Bush je na jucerasnjoj konfernciji za novinare u Bijeloj kuci tvrdio kako je njegova odluka o tajnom prisluskivanju zakonita jer je u skladu sa rezolucijom Kongresa da “moze upotrijebiti potrebnu silu da kazni odgovorne za teroristicki napad 11. septembra 2001. godine.
U kritikama mu je uzvraceno da je rezolucijom kongres odobrio upotrebu vojnih snaga u Iraku na osnovu obavjestajnih podataka koji su se kasnije pokazali laznim, ali nikada i nezakonito prisluskivanje vlastitih gradjana.
Prema americkom zakonu o Stranom obavjestajnom nadgledanju iz 1978. godine nije dozvoljeno nikakvo tajno istrazivanje ili spijuniranje gradjana u zemlji bez odobrenja specijalnog suda.
Senatori iz demokratske stranke optuzuju Busha da ignorisanjem tako jasnog zakonskog pravila obmanjuje Kongres i zeli prigrabiti neogranicenu i nekontrolisanu vlast.
“Reci nekontrolisana vlast je u osnovi dodavanje neke vrste dikatorske pozicije predsjedniku sto ja energicno odbijam”, uzvratio je Bush.
Bez obzira na to, medjutim, clanovi Kongresa, iz obje partije, pozvali su na pokretanje formalne istrage spornog programa prisluskivanja koju bi predvodio predsjednik senatskog Komiteta za pravosudje Arlen Specter, inace clan Bushove Republikanske stranke.
Prvi covjek americke administracije, medjutim, odbija svaku odgovornost i dalje tvrdi da su njegove naredbe o prisluskivanju gradjana od vitalne vaznosti za nacionalnu sigurnost.
