Dostupni linkovi

logo-print

Pravi čovjek za Sarajevo


Nakon imenovanja Christhiana Schwartz-Schillinga za novog Visokog predstavnika u BiH, za naš Radio govori analitičar Frankfurter Allgemeine Zetung-a, i stručnjak za Balkan Michael Martens. Na zapadnom Balkanu postoje dvije slabe tačke – Bosna i Kosovo. I Sarajevo i Priština teže ulasku u EU.


RSE:Koliko su, po vašim procjenama udaljeni od tog cilja?

MARTENS: BiH počela je uz pomoć Visokog predstavnika pregovore o stabilizaciji i pridruživanju. Ja mislim, ja se nadam da je ovaj put u pitanju stvarni, a ne kozmetički uspjeh te zemlje. Problem je s Bosnom uvijek bio taj što je često neki pomak medjunarodne zajednice koji je budio nadu u toj zemlji, ostajao mrtvo slovo na papiru. Što se Kosova tiče, tamo je problem da se ni o čemu ne može konkretno govoriti sve dok nije rješeno pitanje statusa ove pokrajine. Svi su albanski političari, i vlast i opozicija fokusirani na rješenje oovog, a kad čak i ovo političko pitanje bude rješeno, ostaje otvorena ekonomska situacija tamo. Prema tome, još uvijek je isuviše rano govoriti o kosovskoj budućnosti u okviru EU

RSE: Može li se govoriti o nekim vremenskim okvirima, terminima....?

MARTENS: Prema mišljenju Amato komisije koju podržava i čije mišljenje često koristi njemačka vlada, BiH bi trebalo primiti u EU 2014. godine, tačno na 100-tu godišnjicu Sarajevskog atentata. Ali sumnjam da će se planovi Evropske unije zasnivati na nekim simboličnim datumima, prije svega zbog toga što , nakon francuskog i holanskog NE evropskom ustavu, niko ne zna kojim će se tempom Unija širiti.

RSE:
Često se, naročito iz Beograda i Banja Luke čuje da budućnost BiH usko vezana za budućnost Kosova, jer ako se Kosovo bude odcjepilo od Srbije, onda će Beograd dobiti RS, odnosno RS će proglasiti nezavisnost od BiH. Je li to po vašem mišljenju realno?

MARTENS: Postoje zaista političari koji to manje ili više jasno ponavljaju. Tako naprimjer bh ministar vanjskih poslova Mladen Ivanić kaže da je neizvjesno šta će dogoditi s Bosnom ukoliko Kosovo, protiv volje Srbije, postane nezavisno. S druge strane zapadni diplomati stalno ponavljaju kako nema nikakvih uzročno posljedičnih veza izmedju Bosne i Kosova, i ko god povlači neku paralelu – nije u pravu. Ja lično ne vidim neku direktnu vezu, ali indirektnu DA. Ko sada, unaprijed može reći kojim će tokom ići pregovori o statusu Kosova? Vrlo je moguće da srbijanski političari traže takozvanu "nadoknadu teritorija". S druge strane, meni se čini da bi , po onoj staroj, "svako želi biti gazda u sopstvenoj kući" , ukoliko bi do toga i došlo, Republika srpska radije bila samostalna, nego što bi pristala na ujedinjene sa Srbijom. Osim toga, mislim da bi u slučaju pominjanja aneksije Republike srpske pritisak medjunarodne zajednice protiv tog čina bio enorman. Ako bi dozvolila ujedinjenje Srba s obje strane Drine, medjunarodna zajednica morala bi sebi priznati da je sva njena politika posljednjih godina na Balkanu bila čista glupost.

RSE:
"Dobar čovjek taj Nijemac", kažu mnogi Bosanci o Christhianu Schwartzu Schillingu. Šta mislite hoće li novom Visokom predstavniku uspjeti ojačati slabu državu BiH ?

MARTENS: Moram prvo reći da je i Paddy Ashhdown kojeg se jako kritikuje u Sarajevu, povukao osnovnu liniju ka jačanju države – uvodi se PDV, zajedničke odbrambene snage, reforma policije....Nije naravno uradio onoliko koliko se hvali da jeste, ali je napravio pripreme. Ako Christhian Schwartz-Schilling svojim suzdržanim načinom, koji ga je proslavio proteklih godina u bosanskoj provinciji, uspije dokazati i bh političarima, posebno skeptičnim Srbima, i glasačima da je jačanje zajedničke države u interesu svih, onda može i uspjeti u svojoj zadaći.

On neće upravljati onim robusnim i grubim načinom na koji je to činio Lord Ashdown , on je prosto drugi tip, drugačija ličnost, ali i ne mora. Ja mislim da je nastupilo vrijeme da medjunarodnu zajednicu u BiH predstavlja neko suzdržan i ugladjen. Mislim da je upravo Christhian Schwartz-Schilling pravi čovjek za Sarajevo, i da on neće kao Ashdown svuda i u svakom trenutku stajati u centru pažnje
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG