Dostupni linkovi

Malo je rešenja koja mogu da zadovolje sve


Kosovo će nakon ove faze pregovora najverovatnije steći uslovnu nezavisnost, kaže za naš program Dag Bendou (Doug Bandow), iz vašingtonskog instituta Kato i savetnik bivšeg američkog predsednika Ronalda Regana. On međutim smatra da međunarodna zajednica neopravdano odbacuje predlog predsednika Srbije Borisa Tadića o stvaranju dva entiteta, favorizujući na taj način poziciju Albanaca.


BENDOU: Svakako da će hapšenje Ante Gotovine, osumnjičenog za ratne zločine poboljšati imidž Hrvatske. Međutim, ona se još uvek sporije kreće prema Evropkoj Uniji u odnosu, na primer, Bugarsku i Rumuniju, zbog problema koji postoje na prostoru bivše Jugoslavije. Ne mislim da će nakon ovog hapšenja Hrvatska sada ući u Evropsku Uniju mnogo brže, recimo 2007. zajedno sa Bugarskom i Rumunijom, i zbog nerešenih unutrašnjih pitanja a i dilema sa kojima se suočava Evropska Unija oko proširenja, imajući u vidu ukupne troškove, što potvrđuje i aktuelna rasprava oko njenog budžeta. Zato će se čitav proces pre usporavati nego ubrzavati i pridruživanje Hrvatske trajati duže.

RSE: Da li će hapšenje Gotovine ubrzati pronalaženje Radovana Karadžića i Ratka Mladiča.

BENDOU: "Ne mislim da između ova dva slučaja postoji mnogo dodirnih tačaka. Vlasti u Srbiji javno kažu da žele da ih izruče, ali ne mislim da su oni koji ih neposredno štite previše uzbuđeni i uzdrmani hapšenjem Gotovine. Naravno, to ne znači da se Mladić i Karadžić neće uskoro takođe naći u Hagu, ali ako se to desi, to neće biti u direktnoj vezi sa hapšenjem hrvatskog generala.

RSE: Pregovori o finalnom statusu Kosova na neki način već su počeli. Kakav se ishod može očekivati. Bezuslovna nezavisnost, čemu teže Albanci, ili će se međunarodna zajednica opredeliti za neku varijantu uslovne nezavisnosti, kao prelaznog rešenja.

BENDOU: Međunarodna zajednica nastoji da postigne kompromis između zahteva Albanaca za nezavisnošću i neprihvatanja Srbije samostalnosti Kosova. Većina suseda Srbije takođe ne gledaju blagonaklono na moguću promenu granica na Balkanu. Ja pretpostavljam da će najverovatniji ishod pregovora o finalnom statusu biti uslovna nezavisnost Kosova, na način da obe strane imaju osećaj da su nešto dobile, sa otvorenim konačnim rešenjem.

RSE: Šta bi praktično značila ta uslovna nezavisnost u smislu nadležnosti vlasti na Kosovu, sa jedne, i prava lokalnih Srba kao i uticaja države Srbije na Kosovu, sa druge strane.

BENDOU: Najverovatniji ishod biće striktini zahtevi vlastima na Kosovu u zaštiti prava manjina, demokratizacije društva u celini, kao uslov da međunarodna zajednica eventualno razmotri opciju potpune nezavisnosti za Kosovo. Naravno ostaje pitanje vremenskog okvira, kao i snažnog opiranja Srbije nezavisnosti Kosova. Tu su i ostale balkanske zemlje, pre svega Grčka, koje nerado gledaju na tu opciju. To će biti veoma teški pregovori. Pretpostavljam da će se međunarodna zajednica kretati ka nekoj vrsti nezavisnosti, jer na neki način blagonaklonije gleda na poziciju Albanaca nego Srbije, ali će težiti kompromisu.

RSE: Da li bi uslovna nezavisnost značila na primer veća ovlašćenja kosovskim institucijama ali ne i međunarodno priznanje, odnosno članstvo u Ujedinjenim nacijama.

BENDOU: Mislim da bi u toj varijanti kosovske institucije dobile veliku autonomiju u odlučivanju sve dok ispunjavaju kriterijume predviđene standardima, zatim u zavisnosti od načina na koji bi generalno vodili politiku u smislu poštovanja prava svega srpske manjine, onda efikasnog funkcionisanja političkog sistema, borbi protiv kriminala.

RSE: Da li to znači da ako kosovske institucije budu ispunile ove uslove da će Kosovo dobiti punu nezavisnost. U međuvremenu, koliko bi mogao da traje prelazni period uslovne nezavisnosti.

BENDOU: Ako treba da predviđam, mislim da će Kosovo skoro sasvim sigurno dobiti punu nezavisnost nakon ispunjenja svih uslova, ali kao što sam rekao, tome se Srbija snažno protivi kao i još neke balkanske zemlje, tako da se to ne može garantovati i zavisiće od dinamike pregovora.

RSE: Predsednik Srbije Tadić predložio je stvaranje dva entiteta na Kosovu, srpskog i albanskog. Međutim, ta ideja naišla je na hladan prijem u međunarodnoj zajednici. Kakav je Vaš stav.

BENDOU: Smatram da je Tadićev predlog logičan. Naime, ako je intencija da se odvajanjem Kosova uzme deo teritorije Srbije, onda je smisleno da se od dela Kosova otcepe područja u kojima su Srbi u većini. Međutim, iz nekog razloga međunarodna zajednica ima iluziju o održavanju multietničkog društva na Kosovu, koje će biti demokratsko i humano. Da ponovom, imajući u vidu da SAD i Evropska Unija istrajavaju na podršci Albancima na račun Srbije, kao i drugih balkanskih zemalja koje imaju sličnu poziciju kao Beograd, mislim da će međunarodna zajednica i dalje biti protiv stava o stvaranju dva entiteta.

RSE: Na koji način bi prava lokalnih Srba bila zaštićena u okviru centralizovanog Kosova.

BENDOU: To je veoma važno pitanje i nisam siguran da je to moguće. U ovom trenutku međunarodna zajednica može preko svoje administracije i oružanih snaga da to garantuje. Postavlja se međutim pitanje šta će biti jednoga dana ako Kosovo postane nezavisno. Ostaje nada da ako kosovske institucije ispune određene standarde na putu ka samostalnoj državi, to bi trebalo značiti da će većinski Albanci respektovati prava manjina. Međutim, Srbi na Kosovu imaju mnogo razloga za zabrinutost da li će to biti i ostvareno.

RSE: Pojedini krugovi u srpskom etničkom korpusu tvrde da ako Kosovo postane nezavisno, onda Republika Srpska ima takođe pravo da se odvoji od Bosne. Međunarodna zajednica ističe da se ova dva slučaja ne mogu povezivati. Kakav je Vaš stav.

BENDOU: Ima smisla povezivati ova dva slučaja, ali logika i pravičnost često ne postoje u međunarodnim odnosima. Odnos SAD i Evrope prema Balkanu, nikada nije bio fer. Oni su stalno podržavali raspad i otcepljenje delova teritorije bivše države kojom su dominirali Srbi, ali su bili protiv da se Srbi odvoje od Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

RSE: O poziciji Crne Gore. Ova republika je sve bliža referendumu o državnom statusu. Stiče se utisak da je crnogorsko rukovodstvo ovoga puta nepokolebljivo u nameri da organizuje izjašnjavanje naroda bez obzira na još uvek nejasan stav Evropske Unije, koja, čini se i dalje favorizuje opciju očuvanja državne zajednice sa Srbijom. Kakav se ishod može očekviati.

BENDOU: Očigledno je da vlasti u Crnoj Gori teže nezavisnosti ove republike. Međutim, susedne države na Balkanu nisu previše oduševljene novim prekrajanjem granica. Pitanje je naravno u kojoj meri će zvanična Podgorica uspeti da ubedi u svoju argumentaciju SAD i Evropsku Uniju. Mnogo toga će zavisiti i od ishoda referenduma, odnosno koliko će biti izrazita većina onih koji podržavaju nezavisnost i da li će čitav proces biti fer i demokratski.

RSE: Ključno pitanje u ovom trenutku nije, čini se, održavanje referenduma već koja je to većina neophodna da bi rezultat bio prihvačen kao legitiman. Venecijanska komisija je pripremila predlog, koji vlast i opozicija na različite načine tumače, mislim na klauzulu od 50 procenata.

BENDOU: Između crnogorskih vlasti i evropskih zvaničnika postoji razlika sa kojom se većinom doneta odluka može smatrati legitimnom. Zvanična Podgorica ističe da je 50 odsto birača plus jedan od izašlih dovoljno za odluku o nezavisnosti. S druge strane, u Evropskoj Uniji bi prihvatili takvu opciju samo ako se izrazita većina opredeli za nezavisnost i pitanje je kako će u Briselu reagovati ako rezultat bude tesan.

RSE: Da li je realna opcija i u slučaju odluke na referendumu o nezavisnosti Crne Gore, uspostavljanje Saveza dve suverene države, što Podgorica u ovom trenutku predlaže Srbiji, ili bi definitivan razlaz bio krajnjih ishod.

BENDOU: Mnogo toga zavisi od načina kako će referendum biti sproveden, da li će odluka biti tesna kao i kako će reagovati međunarodna zajednica, mislim pre svega na SAD, da li žele očuvanje neke vrste zajednice sa Srbijom ili ima neki drugi plan.

RSE: Mnogi u međunarodnoj zajednici ističu da rešenje za Kosovo i Crnu Goru mora biti tako da doprenese regionalnoj stabilnosti i omogući približavanje regiona Evropskoj Uniji. Kako to ostvariti na način da svako bude zadovoljan, jer na Balkanu rešenje mnogih političkih pitanja liči na tzv. "nultu igru", koja znači da je pobeda jedne strane automatski poraz druge.

BENDOU: Nažalost veoma je malo rešenja koja mogu da zadovolje sve. Nakon raspada država uvek ostane neka manjinska grupacija, čija je pozicija potencijalno ugrožena. Ostaje nada da se u ovom slučaju balkanske zemlje mogu ubediti da je njihov ekonomski interes članstvo u Evropskoj Uniji, koja, sa svoje strane, insistira na poštovanju ljudskih i manjinskih prava, odnosno promoviše mir i toleranciju. Međutim, u stvarnosti i dalje postoje nerešena pitanja u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu i to neće biti prevaziđeno tek tako preko noći.

RSE: Konkretno, ako Kosovo dobije punu nezavisnost, da li postoji opasnost od lančane reakcije zahteva za promenom granica na Balkanu, kako tvrde pre svega u Beogradu, ili bi njegova nezavisnost upravo doprinela stabilizaciji regiona, kako ističu u Prištini.

BENDOU: Ja mislim da će nezavisnost Kosova usloviti lančanu reakciju. Albanci su u poslednjih nekoliko godina bili najagresivniji u nastojanju da stvore državu, i ne vidim razloga da slične aspiracije unutar Srbije, Makedonije i drugim delovima Balkana ugasnu.

RSE: Rekli ste da međunarodna zajednica nije dopustila srpskim manjinskim zajednicama da razbiju pojedine novostvorene države za razliku od podrške pojedinim republikama da se otcepe od bivše Jugoslavije. Imajući u vidu kako se završila priča u Hrvatskoj, zatim ostanak Republike Srpske u okviru Bosne, eventualnu nezavisnost Kosova i osamostaljivanje Crne Gore, to bi na neki način učinilo Srbe najvećim gubitnicima poslednjih ratova. To bi onda dodatno ojačalo poziciju nacionalističkih opcija u samoj Srbiji, omogućilo pobedu Srpske radikalne stranke, što bi po mnogim ocenama, značilo rizik od novog kruga nasilja na Balkanu.

BENDOU: Mislim da je to još jedan od pokazatelja da se međunarodna zajednica ne odnosi pravično prema Srbima i Srbiji. Svakome je dozvoljeno da se otcepi, a Srbi kao manjine su prinuđeni da ostanu u tim novostvorenim državama iako su njihova prava ne retko ugrožena. To može imati uticaj i na samu Srbiju u kojoj će svakako u slučaju nezavisnosti Kosova jačati osećanje rezignacije a što može imati veoma negativan efekat na demokratske procese.

RSE: Da li će region biti stabilniji ili još nestabilniji nakon što se završi proces stvaranja novih država.

BENDOU: Ja mislim da će Balkan i dalje biti nestabilan čak i nakon eventualnog stvaranja novih nezavisnih država.

RSE: Čak i ako zemlje regiona postanu jednog dana članice Evropske Unije kao punopravni članovi.

BENDOU: Ali još uvek nisu u njoj i pitanje je kada će balkanske države postati članice. Mislim da će ući u Evropsku Uniju tek kada se otkloni nestabilnost na Balkanu. Sumnjam da će Brisel želeti da ih primi pre nego što reše ključne probleme.

RSE: Postoji teorija da bi u trenutku proglašenja nezavisnosti Kosova Srbija, kao neka vrsta kompenzacije, bila primljena u Evropsku Uniju.

BENDOU: Ne verujem da će se to desiti osim ako Srbija ispuni sve neophodne uslove za članstvo u Evropskoj Uniji. Ako će nezavisnost Kosova podstaći nestabilnost i nacionalizam u samoj Srbiji, onda je još manje verovatno da Brisel donese odluku o njenom prijemu. Dakle, ovo pitanje je veoma kompleksno i nisu moguće takve vrste trgovina.
XS
SM
MD
LG