Dostupni linkovi

logo-print

Uz svijeću u svijetlu budućnost


Hiljade ljudi koji su izabrali povratak u BiH još uvijek živi uz svjetlost svijeća. Za njih je električna energija u XXI vijeku daleki san.

Svjedoči Muharem Kanlić, povranik u Kostenik, Istočna Bosna:

„Ovdje je bila struja, ovdje je bio put sa tri strane, nije bilo luće da nije imala kupatilo, nije bilo kuće da nije imala „prozor u svijet“ – televizor. Danas su ovi ljudi lišeni svih ovih elementarnih prava koja jedna civilizacija podrazumijeva. Ipak je ovo XXI vijek. To bi država morala shvatiti.“

Srebreničko selo Sućeska, Ahmo Ademović:

„Narod je odustao od povratka najviše jer nekima nije priključena struja u kuću, nema uslova. Kad bi uradili ljudima struju, oni bi se vratili. Najveća kočnica im je put i struja.“

Sela oko Dervente, Miro Sirovina:

„Najvažniji problem na području općine Derventa je što otprilike pedesetak hrvatskih familija koje su se vratile, nemaju struje. A ima i oko stotinjak onih koji povremeno borave. To je najočigledniji problem. Na primjer, imate jednu interesantnu situaciju u Kulini, jednom selu ovdje: pet godina žive bez struje, a dalekovod im prolazi iznad kuće.

Prije nepune dvije godine potpisan je Memorandum o razumijevanju između državnog i entitetskih Ministarstava za izbjegle i raseljene osobe, zatim, Eelektroprivreda – Elektrodistribucija u BiH, te međunarodnih organizacija, koji ipak nije obezbijedio ravnopravan pristup povratnika elektromreži. Stoga su potpisnici Memoranduma danas usvojili izmjene koje garantuju elektrifikaciju bez novčane naknade i diskriminacije.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice, Mirsad Kebo:

„Sporazum o ponovnom priključenju stambenih objekata povratnika na elektrodistribucijsku mrežu u BiH je korak dalje, olakšavanje pristupa povratnika elektrifikaciji stambenih jedinica. Neka od spornih pitanja Memoranduma, kao što su pitanja atesta o ispravnosti unutrašnjih instalacija, dužina priključka, besplatan materijal i radna snaga za priključak, prioritetni tretman povratničkih lokacija od nadležnih Elektrodistribucija, ne bi u praksi više trebao biti problem.“

Teret elektrifikacije moraju podnijeti elektroprivrede, takođe upozorava Kebo:

„Ne mogu se izbjegličkim parama raditi niskonaponska elektrodistributivna mreža BiH, a to znači da je sada kraj godine, prave se planovi za iduću godinu, treba pronaći sredstva – to smo rekli u sporazumu – da se prioritet da povratničkim populacijama i da teret širenja mreže koja je u vlasništvu elektroprivreda bude na račun fondova koje elektroprivreda ima, a to znači da ona širi mrežu korisnika koji će kroz plaćanje električne struje omogućiti da ona bude izgrađena.“

Sporazum, kojim se praktično otklanjaju prepreke na putu elektrifikacije, značiće podsticaj održivom povratku, izjavio je James Lynch, predstavnik UNHCR misije u BiH:

„Elektrifikacija je važna iz više razloga. Prvo za održivi povratak, jer se ljudi često nisu vraćali zbog toga što nema električne energije, a oni koji su se vratili, nisu mogli dobiti priključak. Sada kada postoji Sporazum koji je ispravio mane Memoranduma, on se mora provoditi u duhu i slovu onog što je potpisano.“

Njegova očekivanja dijele i žene povratnice u sela oko Rogatice:
„Stvarno je sramota. Evo, mi smo ovdje četiri godine. Jedino što smo kravu dobili. NIŠTA više. A da ima bar struja. Da nam hoće bar struju dati. Znate kako je bez struje bilo u ratu – pa sad skontaj!“
XS
SM
MD
LG