Dostupni linkovi

logo-print

Politički tuk na utuk


Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, u svojoj izjavi za Radio Slobodna Evropa, najavio je kako će početkom sljedeće sedmice obavijestiti Međunarodni sud pravde u Hagu o inicijativi za ocjenu ustavnosti tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid. Taj zahtjev juče je Ustavnom sudu BiH uputio član državnog Predsjedništva Borislav Paravac:

„Ja sam dobio pismo od gosp. Paravca i budući da je zahtjev člana Predsjedništva za mene uvijek takav, ja ću informaciju o tome preko diplomatske mreže proslijediti Međunarodnom sudu pravde u Hagu i dostaviti opredjeljenje i stav da se povodom te tužbe, dok Ustavni sud ne ocijeni njenu ustavnost, praktično ništa ne bi trebalo raditi.“

Pravni savjetnik Borislava Paravca, Slobodan Radulj, kaže kako je zahtjev iniciran time što se ovom međunarodnom tužbom negira Dejtonski sporazum i grubo krši ustav naše zemlje:

„Prijedlog Ustavnom sudu nije čin odbrane Srbije i Crne Gore, već je čin da se brani Republika Srpska, jer se u dopuni tužbe iz ’98. godine jedna od tačaka odnosi na RS, u kojoj se između ostalog kaže da je RS surogat SR Jugoslavije, da je nastala etničkim čišćenjem i genocidom, i kao takva nije validna u međunarodnom pravu, znači treba da bude ukinuta. O tome treba da odluči Ustavni sud, da utvrdi da je čitav postupak od 1993. do danas, kad je u pitanju tužba, rađen mimo Ustava BiH, mimo koncenzusa sva tri naroda.“

Pravni zastupnik Bosne i Hercegovine u tužbi protiv Srbije i Crne Gore, Sakib Softić, smatra da je Paravčeva inicijativa za ocjenu ustavnosti tužbe pokrenuta mimo svih rokova i procedura:

„Tužba je podnesena 1993. godine, te godine nije bilo ni Dejtonskog sporazuma ni dejtonske Republike Srpske, a nakon stupanja na snagu Dejtonskog sporazuma, tužba je dva puta stavljana na dnevni red Predsjedništva i Predsjedništvo se o tome izjašnjavalo i donijelo odluku da Bosna i Hercegovina stoji iza tužbe.“

Generalni sekretar SNSD-a Igor Radojičić:

„Po Ustavu BiH bila je obaveza da se svi međunarodni ugovori, pa i ovakvi sporovi, ratifikuju u roku od šest mjeseci po stupanju Ustava na snagu, znači da je rok bio još 1996. godine, i sa stanovišta vladavine ustavnosti i zakonitosti u BiH, ova inicijativa djeluje logično, jer je poslije rata nikada nije ratifikovao ni jedan organ, ona je od strane bivše republike BiH podnesena, a organi nove BiH nakon Dejtonskog sporazuma je nisu verifikovali. Međutim, isto tako je činjenica da je to zakašnjela inicijativa, jer je to trebalo uraditi još prije deset godina.“

Tužba je potpuno legitimna i u fazi kada je više niko ne može osporiti, rekao je generalni sekretar Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović:

„Jedini put da se okonča spor po toj tužbi jeste meritorna presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu. Međunarodni sud, naravno, treba da se očituje o svim tim pitanjima i aspektima koji su pomenuti u tužbi.“

Potpredsjednik SDP-a Slobodan Popović kazao je kako je
Paravčeva inicijativa samo potvrda politike „tuk na utuk“ među članovima Predsjedništva, zato jer je Paravac svoj zahtjev uputio samo par dana poslije bošnjačkog člana Predsjedništva Sulemana Tihića koji je zatražio ustavnu promjenu imena Republike Srpska:

„To je klasičan slučaj kad ljudi nemaju odgovora na pitanja šta ćemo sa socijalnim problemima zbog PDV-a, zašto imamo problem sa invalidima, sa penzionerima, pa pošto nemaju odgovore na ta pitanja, onda moraju nečim zabavljati narod. K’o sad - Paravac se više brine o Srbima u Srbiji, nego o Srbima u RS odnosno u BiH!“

Nakon trinaest godina čekanja, prva usmena rasprava u procesu tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid trebala bi se održati 26. februara.
XS
SM
MD
LG