Dostupni linkovi

logo-print

Građanska ili nacionalna?


Bosna i Hercegovina: nacionalno-građanska ili građansko-nacionalna, jedno je od pitanja koje se želi riješiti pregovorima o ustavnim promjenama što ih mjesecima vodi zvaničnik Američkog instuta za mir Donald Hays sa liderima političkih partija.

Jedan od učesnika pregovora, predsjednik Hrvatske narodne zajednice Milenko Brkić to pitanje posmatra ovako:

„Naša svrha je da jačamo građansku BiH, cilj je da idemo u tom pravcu svjesni da još uvijek moramo voditi računa o snažnom, da kažem, nacionalnom naboju koji se osjeća, pogotovo zbog toga što još uvijek postoji strah, strah od majorizacije, strah od ovog i onoga, a onog trenutka kad ravnotežu straha zamijenimo ravnotežom povjerenja, onda će vjerojatno uistinu biti moguće ići ka ovom, skoro da bih mogao kazati, čistom građanskom konceptu države BiH, ali do toga moramo doći.“

U trenutnoj, sarajevskoj, fazi pregovora, a nakon briselske i dejtonske, pokušavaju se usaglasiti stavovi oko buduće organizacije ključnih državnih institucija. Predsjednik Hrvatske narodne zajednice ističe kako još uvijek postoje različiti stavovi oko reformi koje bi trebale obuhvatiti ključne državne institucije, a samim tim i Predsjedništvo:

„Ono što se jučer moglo osjetiti je da SDP, HDZ i HNZ stoje na poziciji da bi mogao biti jedan predsjednik Predsjedništva i dvojica zamjenika, ali da bi oni bili birani po osnovu cijele BiH kao izborne jedinice, ako bi išli na izravne izbore, ali ne nikako po osnovu entiteta, dakle ne bi bilo rotacije, nego bi predsjednik bio četiri godine i imao bi dvojicu dopredsjednika. Stranka za BiH je stala na stajalište da oni žele jednog predsjednika i tu jučer nije bilo pomaka.“

Stranke iz RS uglavom podržavaju stav o tročlanom Predsjedništvu sa nešto drugačijim ovlaštenjima, ali potpuno novim načinom izbora njegovih članova. Kako birati kolektivnog predsjednika, govori Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata:

„Jedan da se bira iz RS, a dva iz Federacije BiH. Venecijanska komisija je rekla da su diskriminirajuće odredbe kojima se preferira nacionalni izbor, zato je jedan iz RS i dva iz Federacije, mada mnogi mogu da prigovore i takvoj jednoj formulaciji. Biralo bi se dakle Predsjedništvo koje bi imalo svoga predsjednika, imalo dva potpredsjednika. Na funkciji predsjednika bi se rotirala ta tri člana svakih 16 mjeseci i u mandatu od četiri godine bili bi po jednom predsjednici, a ostalo vreme potpredsjednici.“

U razgovorima nije učestvovao predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić zbog odlaska na službeni put. Međutim stavovi SDA su javnosti poznati, ističe Šefik Džaferović, uz podsjećanje da ova stranka želi jednog predsjednika te uopšte efikasniju državu:

„SDA podržava stavove koji se tiču uvođenja ili uspostave predsjednika države BiH umjesto tročlanog Predsjedništva. Mi podržavamo stavove koji idu u pravcu jačanja Vijeća ministara i uspostave Vlade BiH umjesto Vijeća ministara, sa premijerom u punom kapacitetu. Mi podržavamo stavove koji idu u pravcu da država BiH dobije parlament koji će biti potpuno drugačije kapacitiran od ovog Parlamenta kojeg imamo danas.“


Politička javnost u BiH negoduje što se o tako važnim pregovorima kao što je promjena Ustava, razgovara izvan Parlamenta i u uskim krugovima. Drago Kalabić, poslanik Narodne skupštine RS:

„Simptomatično nam je i pomalo sumnjivo da se to dešava daleko od očiju javnosti i nije nam jasno zašto se takvi razgovori ne vode transparentnije. Radi se o nečemu, a to su ustavne promjene, koje se tiču svih građana.“
XS
SM
MD
LG