Dostupni linkovi

logo-print

Gdje se vratiti?


Uz jedan radijski i dva televizijska spota za potrebe kampanje o povratku, ovih će se dana širom Hrvatske postaviti i 250 velikih panoa, plakata, a otvorena je i posebna internet stranica, ističe glasnogovornica OESS-a Antonela Cherafini:

„Govorimo o otprilike 200 tisuća ljudi, uglavnom izbjeglih Srba nakon ,Oluje‘. Ovom kampanjom želimo ih bolje informirati o mogućnostima povratka, potaknuti da razmisle i donesu odluku, jer proces povratka ne može trajati vječno.“

Hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović pojašnjava da je kampanja usmjerena i prema hrvatskim građanima i lokalnim vlastima kako bi se u javnosti podigla svijest o nužnosti povratka, pravima manjina i pomirbi:

„Pomoći općinskim vlastima i sadašnjim stanovnicima tih općina da uvide kako je prihvaćanje izbjeglica, kao punopravnih članova zajednice, upravo njihov dugoročni interes.“

Antonela Cherafini:

„Jasno je da je povratak izbjeglica jedna od glavnih obveza hrvatske vlade i jedan od nužnih kriterija da postane članicom Europske unije.“

Predstavnici hrvatskih Srba i Udruga za ljudska prava pozdravljaju vladinu kampanju, no ne skrivaju određenu gorčinu i bojazan da je stigla prekasno. Izvršni direktor u Srpskom demokratskom Forumu Saša Milošević:

„Kampanju je trebalo uraditi mnogo ranije, dakle neposredno po završetku rata. Ako ne već 1995. godine, onda 1996, 1997 ili 1998. godine. Sad se samo može onako gorko komentirati – bolje ikad nego nikad.“

Predsjednica Građanskog odbora za ljudska prava u Karlovcu Jelka Glumičić:

„Mi smatramo da ova kampanja zaista dolazi prekasno. Međutim, postoji jedna rečenica iz filma koju ja volim upotrebljavati – i kad je suviše kasno, još uvijek nije prekasno. Hoću reći, ako ova kampanja doprinese da se vrati pa makar i nekoliko obitelji, onda ona ima smisla.“

Saša Milošević podsjeća na prošlogodišnje rezultate ispitivanja Pulsa i OESS-a, koji pokazuju da interes za povratak u Hrvatsku i dalje postoji, ali je bitno smanjen:

„Svega još oko petnaestak posto izbjeglica razmišlja o povratku. To je dosta mala brojka, ali ona je logična. Desetak godina je povratak opstruiran na sve moguće načine, i ekonomskim i političkim mjerama, lošim zakonodavstvom, još gorom pravosudnom praksom, nije stvorena klima koja omogućuje povratak. Stoga ne čudi takav, relativno mali broj.“

Unatoč kampanji, Jelka Glumičić ni danas ne vidi bolje uvjete za srpske povratnike:

„Gdje će se vratiti, recimo, nosioci stanarskog prava? Ovaj program stambenog zbrinjavanja, to je socijalni program, a ne omogućavanje ljudima njihovog ljudskog prava na dom koji su izgubili. Obnova ne štima uopće. Do dana današnjeg nijedna srpska povratnička obitelj iz naše županije nije dobila građevinski materijal. A radi se o velikom broju zahtjeva. Svi ti zahtjevi i dalje počivaju u Upravi za prognanike. U Karlovačkoj županiji još uvijek nije izvršena ni kategorizacija kuća, nije snimljeno stanje na terenu. O čemu mi onda pričamo?“

Izvršni direktor SDF-a upozorava i na faktor sigurnosti, te povećani broj incidenata na etničkoj osnovi ove godine. Podsjeća da je i OESS potvrdio kako se zbog još uvijek neodrživih uvjeta povratka:

„Nekih 40, možda čak i do 50 posto povratnika, nakon dolaska u Hrvatsku, kroz vrlo kratko vrijeme, nakon prodaje svoje imovine, odlučuje se ponovo na emigraciju.“

Koliko će ih privući ili zaustaviti vladina kampanja, znat će se do kraja iduće godine, kad cijeli proces povratka završava.
XS
SM
MD
LG