Dostupni linkovi

logo-print

Radikalizam do otcjepljenja


Zahtjev Sulejmana Tihića, člana Predsjedništva BiH i predsjednika SDA, za ocjenu ustavnosti naziva Republika Srpska prijeti da dodatno zaoštri političku scenu u BiH. Motiv kojim se rukovodio prilikom podnošenja zahtjeva, pošnjava Tihić, jeste mišljenje da je za druga dva naroda diskriminirajuće da žive u entitetu koji se zove samo po jednom narodu:

“Ova inicijativa želi ukloniti jednu pozitivnu diskriminaciju koja sada postoji u nazivu jednoga od entiteta. Ja mislim da je postojeće ustavno rješenje u suprotnosti sa konvencijom i da će to sud potvrditi.”

Sulejman Tihić smatra da se na ovaj način srpskom narodu šalje poruka da je cijela BiH njihova zemlja:

“Da se osjeća u BiH, na svakom dijelu teritorije BiH, ne samo na jednom dijelu i ne samo zato što se taj dio zove po jednom narodu. Cijela BiH je njihova država, kao i Hrvata i Bošnjaka i svih drugih.”

Predsjednik RS-a, Dragan Čavić, smatra kako je Tihićev zahtjev pravno neutemeljen, jer nijedan ustavni sud ne može mijenjati ustav. Pozadina je, ocjenjuje Čavić, odaslati radikalnu političku poruku u vremenu kad se BiH približava EU i kad su političke stranke blizu konsenzusa o novom ustavu:

“Gospodin Tihić stalno želi da iskoristi priliku i da svaki put kad govorimo o nekim novim procesima kaže:’U redu. Višak nam je RS.’ Ako tako misli, on može da proizvede situaciju da će u RS-u biti sve više onih koji će zahtijevati da se u izmjenama ustava unese pravo na samoopredjeljenje do otcjepljenja, koje je zagarantovano raznim međunarodnim konvencijama.”

Također, Čavić smatra kako podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti naziva RS može zaprijetiti destabilizacijom regiona:

“Vjerujem da on računa na to: rješavanje konačnog statusa Kosova će radikalizovati političku scenu Srba, ona će se prenijeti u BiH, hajde da ja taj požar malo ugasim kerozinom. To je njegova politička logika, do te mjere naivna i potpuno kontraproduktivna njegovom viđenju. On je bliže Teheranu nego Briselu.”

Bilo kakav referendum na ovu temu bi bio dvosjekli mač, procjenjuje Sejfudin Tokić, predsjednik Socijaldemokratske unije BiH:

“BiH je suverena država i eventualni referendumi imaju svoju logiku prvođenja na cijelokupnoj teritoriji BiH, te u tom slučaju izjašnjavanja nisam siguran kakav bi bio teritorijalni ustroj BiH i da li bi uopšte entiteti sa bilo kojim nazivom opstali.”

Ustavni sud je prilikom donošenja odluke o ukidanju prefiksa srpski pojedinih gradova i općina u RS-u pokazao da je taj prefiks diskriminirajući i u suprotnosti sa odredbama konvencija o ljudskim pravima i slobodama. Isto vrijedi i za nazive oba entiteta, smatra Tokić:

“Ukoliko BiH želi primijeniti evropske standarde, u tom kontekstu logično se treba mijenjati i naziv entiteta RS, u kome su po Ustavu RS-a ravnopravna sva tri konstitutivna naroda, odnosno svi građani. Istovremeno, u okviru ustavnih promjena treba promijeniti i naziv Federacije BiH - s obzirom da je takav naziv nastao u periodu dogovora i razgovora pripadnika i predstavnika dva konstitutivna naroda kao jedna etapa u mirovnom procesu - zbog činjenice da je taj naziv nezgrapan i neodgovarajući s aspekta standarda uređenja jedne evropske normalne države.”

Pravni eksperti vjeruju da do promjena može doći jedino na međunarodnim sudskim instancama, ili tokom predstojećih ustavnih promjena. Ukoliko se postigne dogovor.
XS
SM
MD
LG