Dostupni linkovi

Istraga o evropskim operacijama


Od Skandinavije do Španije tinja nezadovoljstvo javnosti zbog mogućnosti da je CIA koristila vazdušni prostor i tlo Evrope za tajne antiterorističke operacije. Još nemamo kompletnu sliku, izjavio je u petak u Bukurestu Dik Marti, član švajcarskog Senata. Njegov boravak u petak u Rumuniji je dio istrage koji predvodi u ime Savjeta Evrope.
Generalni sekretar Teri Dejvis zatražio je od država članica ovog foruma da do 21. februara odgovore imaju li propise protiv tajnih zatvora i trasporta zatvorenika. Komesar Evropske unije za pravosuđe Franko Fratini obraćajući se polovinom mjeseca poslanicima Evropskog parlamenta je kazao:

“Kao prvo treba reći da je značajan broj članica Evropske unije i kandidata kategorično odbacio optužbe o tajnim zatvorima CIA-e.”

Rumunija, Poljska, Bugarska, Mađarska, Estonija, Litvanija, Latvija, Gruzija, Jermenija, Češka i Slovačka energično demantovale navode Vašington Posta i Hjumen rajts voča da je CIA na njihovim teritorijama formirala tajne zatvore. Evropski parlamentarci su upozorili da su Poljska i Rumunija unatoč demantijima ostavile povoda sumnjama da je na njihovom tlu bilo tajnih zatvora. Martin Rur, portparol grupe Socijalista u Evroskom parlamentu u Strazburu insistira da je detaljna istraga neophodna:

“Ukoliko se ispostavi da je ono što je rečeno tačno, to se odmah mora zaustaviti. Ako nije tačno, glasine se moraju pobiti dokazima. Zato od Evropske komisije tražimo istragu.”

Komesar Fratini obećava istragu tokom koje će osim sa vladama prozvanih zemalja biti ostvareni kontakti sa međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava i vlastima Sjedinjenih Država:

“Komisija će veoma pomno pratiti sve što se dešava i okružuje ove optužbe. To će se provesti kako na nivou pojedinih zemalja, tako i na međunarodnom nivou, s posebnim interesovanjem za moguće inicijative iz Sjedinjenih Država.”

Fratini je bez diplomatskih rezervi kazao da članicama Evropske unije, za koje se eventualno utvrdi da su zažmurile na tajne oprecije CIA-e, prijete ozbiljne političke sankcije. Ako istraga bude vodila nekoj od zemalja kandidata za članstvo u Uniji, to će automatski značiti kršenje kriterijuma iz Kopenhagena kojima se postavljaju standardi za prijem.

Španska vlada najavila je da će strožije kontrolisti letove u kojima se koriste njene vazdušne luke. Odluka je motivisana medijskim izvještajima da je CIA u najmanje deset navrata lani i ove godine koristila aerodrome na Kanarskim ostrvima prilikom transporta osumnjičenih islamskih ekstremista u bazu Gvantanamo. Saznanja su posebno bolna za ljevičarsku vladu premijera Hose Luisa Zapatera, koja je proljetos, na početku mandata, povukla trupe iz Iraka. Madrid ne želi novo zatezanje sa Vašingtonom.

U Italiji od ljetos je na snazi nalog za hapšenje 22 agenta CIA-e, koji su u Milanu oteli i izručili Egiptu islamskog sveštenika poznatog pod imenom Abu Omar. Njemačko tužilaštvo provjerava navode da je za transfer Omara i još nekih osumnjičenih koristena baza Ramštajn u blizini Frankfurta. Pored toga, tužilac u Minhenu je otvorio istragu povodom sumnji da je CIA krajem 2003. godine otela Halida Masrija, njemačkog državljanina libanskog porijekla i prebacila ga u zatvor u Afganistanu. Nakon petomjesečnog ispitivanja Masri je pušten. Skandal prijeti u trenutku kada Angela Merkel, novi njemački kancelar nastoji da popravi odnose Berlina i Vašingtona nakon zahlađenja tokom mandata Gerharda Šredera.

U Švedskoj i Norveškoj takođe su pokrenute istrage o tajnim letovima CIA-e. Američka administracija nije za sada odgovorila na optužbe koje svakako štete predsjedniku Džordžu Bušu, ionako uzdrmanom neuspjehom intervencije u Iraku i posebno činjenicom da su podaci CIA-e o iračkom oružju za masovno uništavanje bili potpuno pogrešni. Polovinom novembra Senat, gdje većinu imaju upravo Bušovi Republikanci, usvojio je mjeru kojom se od predsjednika traži da svaka tri mjeseca izvještava o stanju u Iraku. Ukoliko se ispostavi da je CIA u svojim antiterorističkim operacijama zaobišla vlasti evropskih saveznika, eto nove glavobolje za predsjednika Buša, čiji rejting nikada nije bio niži.
XS
SM
MD
LG