Na pitanje da li je najavljeno okupljanje ispred Skupštine Crne Gore i pored zabrane policije motivisano isključivo protestom protiv slovenačkog predsjednika Janeza Drnovšeka zbog njegovih stavova o Kosovu ili je Srpska narodna stranka to iskoristila i kao povod za novu konfrontaciju sa crnogorskim vlastima, potpredsjednik te stranke Novak Radulović odgovara:
"Srpska narodna stranka svakodnevno i svakom prigodom i u svakoj prilici izražava svoje stavove prema diktatorskom režimu gospodina Mila Đukanovića i nema potrebe da sad taj odnos vezujemo za posjetu Drnovšeka."
Na našu primjedbu da ni slovenački predsjednik, ni crnogorska vlast, pa ni opozicija, ne mogu imati naročitog uticaja na rješavanje ovog krupnog regionalnog pitanja i da se stoga postavlja pitanje svrsishodnosti tog protesta, koji ostatak opozicionih prosrpskih stranaka nije podržao, Radulović objašnjava:
"Da smo mi u pravu potvrđuje i odbijanje dobrodošlice i od strane jednog od potpredsjednika DPS-a, a koji se nalazi na čelu Državne zajednice. A drugi potpredsjednik, koji je predsjednik Crne Gore, Vujanović, našao je za shodno da baš on sad poziva gospodina Drnovšeka na nekakve pregovore. Mogli su se sastati u Cavtatu kad je Vujanović plaćao hrvatska goveda, pa da i Drnovšeku nešto plati, ako mu je DPS ostao nešto dužan."
Nakon najave da će u prvu zvaničnu posjetu Podgorici 28. novembra doći slovenački predsjednik Janez Drnovšek, crnogorske prosrpske opozicione stranke saopštile su da je nepoželjan gost zbog njegovih stavova otvorene podrške nezavisnosti Kosova. A Srpska narodna stranka je najavila protestno okupljanje ispred crnogorske Skupštine, što ostale stranke nijesu podržale. Policija je u međuvremenu zabranila taj skup, ali ova stranka nije odustala od namjere da iskaže svoj protest. Međutim, posjeta Drnovšeka Podgorici poklopila se i sa sada već izvjesnijim prihvatanjem Evropske unije da će se referendum u Crnoj Gori održati i ohrabrivanjem opozicije da sjedne za pregovarački sto sa aktuelnom vlašću. Potpredsjednik Srpske narodne stranke Radulović na to kaže:
"To je slučajna koincidencija".
A u vladajućoj koaliciji o uzrocima protesta Srpske narodne stranke protiv Drnovšekovog dolaska misle drugačije. Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković:
"To je dokaz straha od dolazećeg, od neminovnosti, od nove političke realnosti, od toga da će biti referendum, da ga Evropa podržava. Lene je juče rekao da nikada nije ni tražila njegovo odlaganje. ’Venecijanci’ neće podržati nijedan jedini njihov ekstremni zahtjev koj nije nigdje praktikovan i da će jedina novina u stavovima Evropske unije biti - Sjedite za sto i razgovarajte, što će biti definitivni i konačni debakl te političke destrukcije u Crnoj Gori".
Predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Jovićević na drugoj strani podsjeća da je pitanje Kosova bilo inicijalna kapisla za AB Revoluciju:
"Razumije se da onaj njen ekstremniji dio, uslovno da kažem, koji njeguje tu oštriju nacionalističku notu koristi ovo za obračun sa vlašću, to je sasvim jasno. Dobro je došao taj kosovski problem i to će se ponavljati više puta. Neće ovo biti zadnji put i to me, na žalost, podsjeća na situaciju uoči AB Revolucije kad je kroz taj problem Kosova i kroz emocije koje jedan dobar dio građana Crne Gore gaji prema tom problemu, prosto iskorišćen za političke obračune na strani."
Međutim, politički analitičar Dragan Rosandić smatra da će protest protiv Drnovšeka, ma koliko njegova izjava, kako kaže, bila nediplomatska, najviše naškoditi upravo opoziciji:
"Meni se čini da se tu radi o obračunu opozicije sa samom sobom. Čini mi se da je to više na unutrašnjem opozicionom planu pregrupisavanja i skupljanja poena pojedinačno od određenih stranaka, jer ipak ako ćete da protestujete protiv nečega, pa makar i protiv ovoga, onda bi to ipak podrazumijevalo neki sinhronizovani nastup kompletne opozicije, znači, dogovor".
Naši sagovornici ipak ne vjeruju da bi ovakva situacija mogla dovesti do radikalizacije političkih prilika.
*****
Povodom posjete slovenačkog predsjednika Janeza Drnovšeka pojedini članovi crnogorske opozicije izrekli su niz teških i neprimjerenih kvalifikacija koje predstavljaju tipičan primjer govora netolerancije. Zašto i sa kojom namjerom domaći političari i dalje koriste ovakav rječnik?
Nakon što je podgorički Centar bezbjednosti zabranio održavanje protesta ispred zgrade Skupštine povodom posjete slovenačkog predsjednika Janeza Drnovšeka, jedan od organizatora otkazanih demonstracija, visoki funkcioner Srpske narodne stranke Goran Danilović, nije se mogao uzdržati od teških i nepristojnih poruka:
"Grdno su se prevarili svi u MUP-u i svi u crnogorskom režimu ukoliko su mislili da će Srpska narodna stranka da se uplaši zbog ovoga, te da će nakon ovoga juriti gospodina Janeza Drnovšeka po reginalnim gej paradama, ne, mi to nećemo raditi. Mi hoćemo ispred našeg parlamenta da sačekamo tu nepoželjnu gospodu i da im kažemo da nijesu dobrodošli u Crnu Goru."
Svoj poltički stav u sličnom tonu na pres konferenciji je iskazalo i Vijeće narodnih skupština. Koordinator te nevladine organizacije Momčilo Vuksanović ovim je riječima poželio dobrodošlicu slovenačkom predsjedniku:
"’Drnovšeku, m'rš iz Crne Gore’. To je naš odnos prema posjeti ovog gospodina koji radi na razbijanju zajedničke države Srbije i Crne Gore."
Sociolog Srđan Vukadinović za Radio Slobodna Evropa kaže da ovakav odnos prema predsjedniku druge države pokazuje da crnogorsko društvo, koliko god govorilo o evropskim integracijama, još nije spremno da prihvati civilizacijske vrijednosti zapadne Evrope:
"Koje se, prije svega, vode u jednoj toleranciji, u različitostima, poštovanju različitosti, isticanju različitosti. Može Crna Gora institucionalno tražiti put u Evropsku uniju i biti institucionalno priključena,ona će i dalje ostati jedna zatvorena balkanska krčma, koja baštini te balkanske vrijednosti koje se upravo ogledaju u netoleranciji, nerazumijevanju i govoru mržnje."
Vukadinović kaže da su nepristoje političke poruke, koje se mogu kvalifikovati kao govor mržnje kao i na početku devedesetih posljedica etnifikacije politike:
"Kad je pojačana etnifikacija politike nema govora o različitostima. Različitosti su prepreka, različitosti su brane. Na nesreću Crne Gore, Crna Gora, poslije jednog zatišja određene etnifikacije politike, ponovo ulazi u jednu fazu etnificiranosti svoje političke strukture koja ide ka usijanju kako se bliži eventualni datum referenduma i, normalno, kada imate pojačanu etnifikaciju politike koja ističe ugroženost ili ne ugroženost jednih ili drugih populacija, a u Crnoj Gori su ugroženi svi, bez obzira kojoj nacionalnoj populaciji pripadaju, onda dolazi do ispoljavanja netolerancije, nerazumijevanja prema svemu onome što je različito."
"Srpska narodna stranka svakodnevno i svakom prigodom i u svakoj prilici izražava svoje stavove prema diktatorskom režimu gospodina Mila Đukanovića i nema potrebe da sad taj odnos vezujemo za posjetu Drnovšeka."
Na našu primjedbu da ni slovenački predsjednik, ni crnogorska vlast, pa ni opozicija, ne mogu imati naročitog uticaja na rješavanje ovog krupnog regionalnog pitanja i da se stoga postavlja pitanje svrsishodnosti tog protesta, koji ostatak opozicionih prosrpskih stranaka nije podržao, Radulović objašnjava:
"Da smo mi u pravu potvrđuje i odbijanje dobrodošlice i od strane jednog od potpredsjednika DPS-a, a koji se nalazi na čelu Državne zajednice. A drugi potpredsjednik, koji je predsjednik Crne Gore, Vujanović, našao je za shodno da baš on sad poziva gospodina Drnovšeka na nekakve pregovore. Mogli su se sastati u Cavtatu kad je Vujanović plaćao hrvatska goveda, pa da i Drnovšeku nešto plati, ako mu je DPS ostao nešto dužan."
Nakon najave da će u prvu zvaničnu posjetu Podgorici 28. novembra doći slovenački predsjednik Janez Drnovšek, crnogorske prosrpske opozicione stranke saopštile su da je nepoželjan gost zbog njegovih stavova otvorene podrške nezavisnosti Kosova. A Srpska narodna stranka je najavila protestno okupljanje ispred crnogorske Skupštine, što ostale stranke nijesu podržale. Policija je u međuvremenu zabranila taj skup, ali ova stranka nije odustala od namjere da iskaže svoj protest. Međutim, posjeta Drnovšeka Podgorici poklopila se i sa sada već izvjesnijim prihvatanjem Evropske unije da će se referendum u Crnoj Gori održati i ohrabrivanjem opozicije da sjedne za pregovarački sto sa aktuelnom vlašću. Potpredsjednik Srpske narodne stranke Radulović na to kaže:
"To je slučajna koincidencija".
A u vladajućoj koaliciji o uzrocima protesta Srpske narodne stranke protiv Drnovšekovog dolaska misle drugačije. Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković:
"To je dokaz straha od dolazećeg, od neminovnosti, od nove političke realnosti, od toga da će biti referendum, da ga Evropa podržava. Lene je juče rekao da nikada nije ni tražila njegovo odlaganje. ’Venecijanci’ neće podržati nijedan jedini njihov ekstremni zahtjev koj nije nigdje praktikovan i da će jedina novina u stavovima Evropske unije biti - Sjedite za sto i razgovarajte, što će biti definitivni i konačni debakl te političke destrukcije u Crnoj Gori".
Predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Jovićević na drugoj strani podsjeća da je pitanje Kosova bilo inicijalna kapisla za AB Revoluciju:
"Razumije se da onaj njen ekstremniji dio, uslovno da kažem, koji njeguje tu oštriju nacionalističku notu koristi ovo za obračun sa vlašću, to je sasvim jasno. Dobro je došao taj kosovski problem i to će se ponavljati više puta. Neće ovo biti zadnji put i to me, na žalost, podsjeća na situaciju uoči AB Revolucije kad je kroz taj problem Kosova i kroz emocije koje jedan dobar dio građana Crne Gore gaji prema tom problemu, prosto iskorišćen za političke obračune na strani."
Međutim, politički analitičar Dragan Rosandić smatra da će protest protiv Drnovšeka, ma koliko njegova izjava, kako kaže, bila nediplomatska, najviše naškoditi upravo opoziciji:
"Meni se čini da se tu radi o obračunu opozicije sa samom sobom. Čini mi se da je to više na unutrašnjem opozicionom planu pregrupisavanja i skupljanja poena pojedinačno od određenih stranaka, jer ipak ako ćete da protestujete protiv nečega, pa makar i protiv ovoga, onda bi to ipak podrazumijevalo neki sinhronizovani nastup kompletne opozicije, znači, dogovor".
Naši sagovornici ipak ne vjeruju da bi ovakva situacija mogla dovesti do radikalizacije političkih prilika.
*****
Povodom posjete slovenačkog predsjednika Janeza Drnovšeka pojedini članovi crnogorske opozicije izrekli su niz teških i neprimjerenih kvalifikacija koje predstavljaju tipičan primjer govora netolerancije. Zašto i sa kojom namjerom domaći političari i dalje koriste ovakav rječnik?
Nakon što je podgorički Centar bezbjednosti zabranio održavanje protesta ispred zgrade Skupštine povodom posjete slovenačkog predsjednika Janeza Drnovšeka, jedan od organizatora otkazanih demonstracija, visoki funkcioner Srpske narodne stranke Goran Danilović, nije se mogao uzdržati od teških i nepristojnih poruka:
"Grdno su se prevarili svi u MUP-u i svi u crnogorskom režimu ukoliko su mislili da će Srpska narodna stranka da se uplaši zbog ovoga, te da će nakon ovoga juriti gospodina Janeza Drnovšeka po reginalnim gej paradama, ne, mi to nećemo raditi. Mi hoćemo ispred našeg parlamenta da sačekamo tu nepoželjnu gospodu i da im kažemo da nijesu dobrodošli u Crnu Goru."
Svoj poltički stav u sličnom tonu na pres konferenciji je iskazalo i Vijeće narodnih skupština. Koordinator te nevladine organizacije Momčilo Vuksanović ovim je riječima poželio dobrodošlicu slovenačkom predsjedniku:
"’Drnovšeku, m'rš iz Crne Gore’. To je naš odnos prema posjeti ovog gospodina koji radi na razbijanju zajedničke države Srbije i Crne Gore."
Sociolog Srđan Vukadinović za Radio Slobodna Evropa kaže da ovakav odnos prema predsjedniku druge države pokazuje da crnogorsko društvo, koliko god govorilo o evropskim integracijama, još nije spremno da prihvati civilizacijske vrijednosti zapadne Evrope:
"Koje se, prije svega, vode u jednoj toleranciji, u različitostima, poštovanju različitosti, isticanju različitosti. Može Crna Gora institucionalno tražiti put u Evropsku uniju i biti institucionalno priključena,ona će i dalje ostati jedna zatvorena balkanska krčma, koja baštini te balkanske vrijednosti koje se upravo ogledaju u netoleranciji, nerazumijevanju i govoru mržnje."
Vukadinović kaže da su nepristoje političke poruke, koje se mogu kvalifikovati kao govor mržnje kao i na početku devedesetih posljedica etnifikacije politike:
"Kad je pojačana etnifikacija politike nema govora o različitostima. Različitosti su prepreka, različitosti su brane. Na nesreću Crne Gore, Crna Gora, poslije jednog zatišja određene etnifikacije politike, ponovo ulazi u jednu fazu etnificiranosti svoje političke strukture koja ide ka usijanju kako se bliži eventualni datum referenduma i, normalno, kada imate pojačanu etnifikaciju politike koja ističe ugroženost ili ne ugroženost jednih ili drugih populacija, a u Crnoj Gori su ugroženi svi, bez obzira kojoj nacionalnoj populaciji pripadaju, onda dolazi do ispoljavanja netolerancije, nerazumijevanja prema svemu onome što je različito."
