Dostupni linkovi

U kojoj su fazi suđenja za deportaciju?


Sudija Osnovnog suda u Podgorici Nenad Otašević odložio je danas pripremno ročište u slučaju deportacije bosanskog izbjeglice Suada Karačića i slijedeće zakazao za 19.decembar. Sudija Otašević je naložio opunomoćniku države da se u roku od osam dana precizno izjasni da li osporava osnov ili visinu dostavljenih tužbenih zahtjeva i činjenice navedene u tužbi. Suad Karačić je krajem maja '92.godine deportovan iz Crne Gore u Republiku Srpsku, gdje je ubijen. Advokat oštećene porodice Dragan Prelević:

"Postaje očigledno da Tužilaštvo,odnosno vrhovni državni tužilac koji zastupa tuženu Republiku Crnu Goru, odnosno MUP, se koristi manipulacijama i izigravanjem zakona i u nekim od ovih postupaka je to i uspjelo, zahvaljujući nepravilnom radu suda".

RSE: Gospodine Preleviću, Vi ste u svim ovim slučajevima pravni zastupnik porodica deportovanih bosanskohercegovačkih izbjeglica. Isti sud, samo različite sudije, u nekoliko tih postupaka donio je, praktično, po istim tužbama različite odluke. Kako to tumačite?

PRELEVIĆ: Ja mislim da će taj stav jednostavno "ispeglati" Viši sud, odlučujući po žalbama na ova dva rješenja o prekidu koja su donijeta. Ne postoje uslovi za prekid postupka i mi smatramo da je u pitanju greška onih sudija koji su prihvatili takav zahtjev.

Na prva četiri ročišta za deportaciju, održana 20.oktobra ove godine, sudija Osnovnog suda u Podgorici Vladislav Anđelić odbacio je zahtjev tužilaštva koje predstavlja opunomoćenika tužene države Crne Gore, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova, za prekid postupka do utvrđivanja krivično pravne odgovornosti počinilaca tog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Potom je 8. novembra sudija Dragica Vuković prekinula postupak za naknadu štete porodici deportovanog Azema Pljevljaka, do okončanja krivično pravnog postupka pred Višim sudom protiv bivših visokih policijskih funkcionera koji se sumnjiče da su počinili ratni zločin. Petnaestog novembra sudija Senka Danilović odlučila je da će se naknadno izjasniti o zahtjevu Tužilaštva za prekid postupka po tužbi porodice deportovanog Huseina Rikala i glavnu raspravu zakazala za februar naredne godine. Komentarišući za naš program kako je moguće da se po praktično istim tužbenim zahtjevima sudije Osnovnog suda u Podgorici različito izjašnjavaju i koliko je u pravu širok pojam slobodnog sudijskog uvjerenja, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore i član Sudskog savjeta Stanko Marić kaže:

"Ja bih volio da je to stvar sudijskog uvjerenja i moguće je da budu različita uvjerenja, ali do te mjere različito, pa to je pitanje neke moguće slabosti u radu sudova, odnosno pojedinih sudija. To je upravo dio onoga o čemu stalno govorimo da treba u sudovima niz slabosti otkloniti. Evo, imali smo jutros jedan razgovor sa predsjednikom Vrhovnog suda koji je to eksplicitno saopštio, da u sudovima imamo sudija protiv kojih treba pokrenuti disciplinsku odgovornost, imamo sudija koje treba razriješiti. To je sigurno dio tih slabosti."

U međuvremenu, nakon 13,5 godina ćutanja, saslušanjem Milorada Ivanovića i Duška Bakrača pred Višim sudom u Podgorici u srijedu je započela istraga za deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica vojnim vlastima Radovana Karadžića maja '92.godine. Iz Crne Gore je maja '92.godine nezakonito uhapšeno i deportovano oko 150 bosanskih izbjeglica, od kojih su njih najmanje 83 predati vlastima Radovana Karadžića, a većina je ubijena. Porodice deportovanih su prije godinu dana predali blizu tridesetak tužbenih zahtjeva protiv Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno protiv države Crne Gore za naknadu materijalne i nematerijalne štete, a vrijednost odštetnih zahtjeva iznosi oko 45 miliona eura.

*****

Početak istrage o krivičnoj odgovornosti bivših policijskih funkcionera koji se sumnjiče za deportaciju bosanskih izbjeglica koje su pogubile oružane snage Radovana Karadžića je, kako vjeruju u Crnogorskom halsinškom komitetu, tek početak procesa u kojem se moraju otkriti direktni izvršioci i nalogodavci djela koje se kvalifikuje kao ratni zločin.


Predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta Slobodan Franović za Radio Slobodna Evropa kaže kako pozdravlja zvanični početak istrage protiv bivših crnogorskih policijskih funkcionera koje se sumnjiče da su počinili krivično djelo ratnog zločina, tako što su maju 1992.godine vojnim vlastima Radovana Karadžića isporučili oko 150 bosanskih izbjeglica. Franović, međutim, dodaje da je to tek početak procesa u kome se moraju identifikovati svi ljudi odgovorni za ovaj zločin:

"Pokušaćemo da damo svoj doprinos u tom pravcu da ovaj težak zločin i po domaćem i po međunarodnom pravu bude rasvijetljen u potpunosti, u svim njegovim aspektima. U ovom trenutku imamo otvaranje istrage. Još uvijek ne znamo kakvi dokazi postoje, kolko su oni uvjerljivi, ali mislimo da je veoma važno da ovaj slučaj prioritetno bude rasvijetljen u krivično pravnom smislu da se istragom obuhvate svi, kako neposredni izvršioci tako i eventualni organizatori."

Podsjetimo. U Višem sudu u Podgorici saslušani su Milorad Ivanović, koji je u vrijeme deportacije bosanskih izbjeglica bio načelnik Centra bezbijednosti u Herceg Novom i Duško Bakrač, operativac Državne Bezbjednosti u tom gradu. Istraga se vodi i protiv tadašnjeg pomoćnika ministra Unutrašnjih poslova Milisava Markovića, komadira hercegnovske policije Milorada Šljivančanina, pomoćnika načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi Damjana Turkovića i načelnika baranske policije Branka Bujića. Branko Bujić je nedavno u izjavi za Radio Slobodna Evropa odbacio sve optužbe koje mu se stavljaju na teret i naglasio da krivce treba tražiti na drugoj adresi:

"To je sramno da se takve stvari povezuju sa bilo kojim od nas, od ovih ljudi koji smo sad prozvani, zbog čega idemo na sud i čak nam se objavljuju slike, fotografije, kao da smo kriminalci. Ja ću se na sudu lako odbraniti, a vi, ako hoćete gospodine, obratite se predsjedniku Vlade Republike Crne Gore, koji je i tada i sada predsjednik Vlade, a ja sam u to vrijeme bio običan ’sitan šaraf’ koji je samo sprovidio odluke predsjednika Vlade i ništa drugo."

U slučaju deportacije bosanskih izbjeglica iz baranske i hercegnovske opštine vojsci Radovana Karadžića, koja je većinu tih ljudi odmah pogubila, crnogorsko Tužilaštvo je za svjedoke predložilo i nekadašnjeg predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića, tadašnjeg šefa Državne bezbjednosti Boška Bojovića i bivšeg pomoćnika ministra policije Nikolu Pejakovića.
XS
SM
MD
LG