Dostupni linkovi

logo-print

Uprkos potpisivanju, malo je optimizma...


Dokument o promjeni Ustava BiH, koji su lideri osam političkih partija potpisali u Vašingtonu, ne donosi suštinske promjene, a ponuđena rješenja su kozmetička, smatraju u Stranci demokratske akcije. Potpredsjednik stranke Elmir Jahić ističe kako će biti veoma teško provesti i ono što je potpisano, kao što su promjene u Predsjedništvu i Vijeću ministara BiH, do marta naredne godine:

“Veliko je pitanje kako provesti kvalitetne ustavne reforme u izbornoj godini - tu, prije svega, mislim kada je riječ političkim partijama koje sjedište imaju na području RS-a, kada znamo kakav stav imaju prema ustavnim reformama predstavnici ovih političkih partija. Nisam neki optimista da se može nešto kvalitetno uraditi u narednom periodu, pogotovu kada imamo u vidu da je izborna godina, pogotovu kada imamo u vidu ko će od predstavnika međunarodne zajednice koordinirati ovo.”

Okvirna izjava koja je uz posredovanje međunarodne zajednice potpisana u Vašingtonu jeste pokušaj da se u BiH naprave neke pozitivne promjene, mišljenja je zamjenik predsjedavajućeg državnog parlamenta, Nikola Špirić. Ipak, treba sačekati i vidjeti koliko su lideri političkih partija bili iskreni u svojim namjerama, dodaje Špirić:

“Ne mislim da će sve ići lako, ali mislim da je moguće doći do minimuma sporazuma za korekcije Ustava koje bi odgovarale svima u BiH.”

Na pitanje koliko je realno očekivati da će politički lideri iz RS-a poštovati potpisano i raditi na jačanju centralnih institucija države na štetu entiteta, Špirić odgovara:

“Što se više protive ukidanju entiteta, to je entiteta sve manje.”

Predsjednik Nove hrvatske inicijative, Krešimir Zubak, smatra da su promjene moguće uz snažno posredovanje SAD-a i međunarodne zajednice, ali naglašava kako ustavne promjene ne bi trebale biti ekskluzivno pravo osam političkih stranaka:

“Ja mislim da bi trebalo otvoriti širu raspravu u BiH, da se u taj proces uključe i druge nevladine organizacije, osobito udruge znanstvenika koje bi na tu imale i mogle što reći i, naravno stručni i iskusni ljudi, naročito kada je riječ o organiziranju i o funkcioniranju države. Dakle, malo bismo trebali tu raspravu otvoriti za širu javnost, ako već mijenjamo nešto što je oktroirano, da to promijenimo na način na koji se to radi u demokratskim državama kojima mi težimo.”

Politički analitičari u RS-u mišljenja su da će se, i pored potpisanog vašingtonskog sporazuma, politički lideri teško dogovoriti oko predstojećih ustavnih promjena. Vojno-politički analitičar Ostoja Barašin dodaje da je period do marta iduće godine prekratak da bi se mogao postići bilo kakav konsenzus oko toga šta treba mijenjati:

“Nema puno prostora za optimizam, jer mi se čini da je čak poslije potpisa zajedničke izjave oko toga da treba nastaviti razgovore oko ustavnih promjena, nisu se učesnici u razgovorima pomjerili s onih početnih pozicija.”

Analitičar Tanja Topić naglašava da nisu ispunjena početna očekivanja stranaka iz RS-a, ali ni onih iz Federacije BiH:

“Neki jesu računali sa radikalnim promjenama. Te radikalne promjene u Ustavu značile bi, uslovno rečeno, ukidanje RS-a. A s druge strane, ostalo je nejasno na koji način će biti izvedene ustavne promjene do marta mjeseca.”

Američka administracija upozorila je bh. političare da ono što su potpisali moraju provesti u djela, uključujući i hapšenje optuženih za ratne zločine, naročito insistirajući na izručenju Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

****

Današnja BiH bitno je drugačija od BiH iz Dejtona. Brojne provedene reforme rezultirale su ustavnim promjenama. Do njih je dolazilo zbog želje BiH, ali prije svega i pritiska međunarodne zajednice da BiH svoje institucije i zakonodavstvo uskladi s euroatlantskim integracijama.

Ustav BiH iz Dejtona promovirao je jednakopravnost tri većinska naroda u BiH. Daljnjim intervencijama međunarodne zajednice, ostvarivanjem barem institucionalne ravnopravnosti naroda u BiH počelo je da se primenjuje kroz usvajanje i nametanje čitavoga niza propisa, od kojih su najznačajniji oni o konstitutivnosti tri naroda na cijeloj teritoriji BiH, te dodavanje izmjena entitetskim ustavima. Profesor ustavnoga prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Kasim Trnka:

“BiH nije ista, jer se u međuvremenu zaista desilo niz promjena koje su ustavno-pravnoga značaja. Može se govoriti o odbrani koja još nije dovršena, o policiji koja nije dovršena, ali i o poreskoj službi, CIPS projektu, zatim nizu drugih prijenosa nadležnosti, čime se donekle unaprijedila pozicija države BiH.”

Uz provedene reforme koje navodi profesor Trnka, uspostavljeno je jedinstveno sudstvo i tužiteljstvo. Na državnoj razini uspostavljen je Odjel za organizirani kriminal, koji može voditi sudske procese i protiv najviših razina organiziranog kriminala u BiH koji su ranije bili nedodirljivi. Funkcionira i Odjel za ratne zločine, sukladan haškim međunarodnim standardima. Ujedinjena je carinska služba, realnost je postala i Državna agencija za istrage i zaštitu, uspostavljana je jedinstvena državna obavještajna struktura, načinjene su promjene i u izbornom sustavu, kao i u drugim oblastima od posebnog državnoga značaja, među kojima su obrazovanje, informiranje, te javni sektor. Svetozar Pudarić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH:

“BiH je u ovih 10 godina dobila, bilo voljom parlamenata entitetskih i državnog, bilo voljom visokih predstavnika koji su bili u BiH, jedan drugačiji ustavni okvir, nažalost još uvijek ne takav da bismo mogli reći da se radi o državi u punom kapacitetu u kome su naši susjedi poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore.”

Naši sugovornici stava su da je kroz navedene reforme učinjeno dosta značajnoga, ali da one još uvijek ne zadiru u suštinu loših elemenata Ustava BiH, formuliranog u Dejtonu 1995. godine.

*****

Reakcije u Beogradu na sporazum o izmenama ustava BiH različte su, od toga da Republika Srpska kao entitet time nije ugrožena, do toga da je sporazum iz Vašingtona najveći poraz međunarodne zajednice.

Dušan Proroković, funkcioner vladajuće Demokratske stranke Srbije, ocenio je za naš program da će sporazumom o izmenama ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine sva tri naroda u BiH biti na gubitku:

“Mislim da je ljudima napolju, ljudima koji uslovno rečeno personifikuju međunarodnu zajednicu, u ovom trenutku mnogo više stalo da se bosanski političari u oba entiteta posvete ekonomiji, socijalnim pitanjima, privrednom razvoju, a da se manje posvete ovim stvarima, dakle, institucionim okvirima, izmenama ustava i svemu ostalom što može biti ne samo opterećenje za obe političke elite nego što će sigurno odvući pažnju od ovih prioritetnih pitanja u ovom trenutku.”

Proroković smatra da se sporazum tiče samo tehničkih stvari koje će se verovatno promeniti posle sledećih izbora:

“Mnogo je nepoznanica vezano za ovaj potpisani sporazum i treba videti prosto kako će teći njegova inplementacija. Ali mislim da Republika Srpska kao entitet nije ugrožena, mislim da neće doći do korekcije tih entitenskih odnosa, mislim da će se te stvari i sporazuma mnogo više ticati budućeg funkcionisanja celokupnog institucionalnog sistema na nivou Bosne i Hercegovine bez entiteta.”

S druge strane, Milorad Mirčić iz opozicione Srpske radiklane stranke, smatra da je pomenuti sporazum najveći poraz međunarodne zajednice:

“To je bukvalno najveća tragedija koju je srpski narod doživeo u Republici Srpskoj. A iz prostog razloga što su se pogazile sve međunarodne norme, svi dogovori i sve garancije pale su u vodu onoga trenutka kada se nasilno pristupilo promeni ustava Bosne i Hercegovine. S druge strane definitivno je ukinuta država srpskog naroda. To je u stvari početak kraja Srbije. Ako je oproban model u Republici Srpskoj, šta to sprečava Amerikance i međunarodnu zajednicu da to isto primene sutra i kada se potpiše bilo kakav sporazum za Kosovo i Metohiju ili bilo koji sporazum koji je sad na snazi ili važi. ”

Đorđe Todorović, portparol Demokratske stranke, ocenio je za naš program da ovim sporazum opstanak Republike Srpske ipak ne dolazi u pitanje:

“Ja verujem da će se Dejtonski sporazum poštovati kao osnova ustrojstva sadašnje Bosne i Hercegovine i taj sporazum takav kakav je garantuje Republici Srpskoj da je entitet, znači garantuje joj pravo na postojanje. Verujem da neće biti ukinuta Republika Srpska.”

Politički analitičar Zoran Stojiljković ocenio je da je sporazum dobar i zaključio da je najvažnije da su dogovor postigli predstavnici sva tri većinska naroda u Bosni i Hercegovini:

“Sad je za očekivati koliko će ti potpisi biti legalizovani i legitimirani odlukama skupština i koliko će stati većinsko biračko i političko telo iza njih, i ukoliko oni ne dovode u pitanje tu multikulturnu i multinacionalnu strukturu Bosne i Hercegovine nego samo omogućavaju lakše funkcionisanje institucija i organizacije i sprečavaju preterani paralelizam, onda je to nešto što svakako treba pozdraviti.”
XS
SM
MD
LG