Dostupni linkovi

logo-print

10 godina Daytona: Inicijative za ustavne promjene II


Većina renomiranih svjetskih pravnih i političkih eksperata, kao i međunarodnih zvaničnika smatra nemogućim funkcionisanje Bosne i Hercegovine kao suverene, demokratske države u okvirima ustava iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Opšta ocjena je da je krajnje vrijeme odustajanje od koncepta etničkog principa kao polazišta u organizaciji i djelovanju države i transformisanje njenog ustavnog uređenja u skladu sa evropskim demokratskim standardima.

Profesor Werner Varga, ekspert u bečkom Institutu za srednju Evropu i Podunavlje kaže kako su hitne promjene važne zbog budućnosti Bosne i Hercegovine:

„Dejtonski ugovor je svakako problem. Za NATO i Evropsku uniju je potrebna jaka država, jer to doprinosi njihovoj snazi. Neophodne promjene dejtonskih ustavnih rješenja, po mom mišljenju, suviše kasne, ali ih međunarodna zajednica štiti, iako su nanijela veliku štetu Bosni i Hercegovini. Takav ustav kreira rasističku državu, a etničke podjele su već učinjene i izvršene. Zato smatram da je u interesu očuvanja budućnosti BiH najvažnije da međunarodna zajednica hitno otvori pregovore o promjeni dejtonskog ustava. Drugi neophodan korak je da se mandat visokog predstavnika dovede u partnersku ulogu sa građanima Bosne i Hercegovine i njenim vlastima, da bude dio bosanskohercegovačke zajednice i da djeluje u skladu sa zakonima te države.“

Britanski profesor međunarodne politike na Univerzitetu Newcastle David Campbell, autor knjige o nacionalnoj destrukciji u BiH, upozorava na kritičnost opstanka te države u uslovima dejtonskog državnog aranžmana:

„To je zbilja važno pitanje. Nije jasno može li Bosna i Hercegovina preživjeti u uvjetima podjele na entitete koji imaju značenje države, u uvjetima nacionalnih podjela i izgradnje destruktivnog sistema. Neophodno bi bilo objediniti i na najviši državni nivo koncentrirati najvažnije funkcije države, kao što su obrana, sigurnost, porezna politika i carina. Važno je što prije, u suradnji s međunarodnom zajednicom, definirati drukčiji aranžman državnog suvereniteta, zatim drukčiji društveni, politički i kulturni prostor, te prepoznatljiv zajednički identitet i interes. Ja ne mislim da bi Bosna i Hercegovina mogla preživjeti kao država bez uključivanja u svijet i uspostave ujedinjene, jedinstvene države, te uz odbacivanje svega što vodi etničkoj i nacionalnoj podjeli.“

Kandidat za budućeg visokog predstavnika u BiH, Christian Schwarz-Schiling, ocjenjuje da etničke grupe u toj državi, na osnovu dejtonskih ustavnih rješenja, imaju ogromnu moć, zbog čega često dolazi do blokada i najvažnijih razvojnih procesa:

„Na taj način su potpuno relativizirani osnovni demokratski principi. Ljudska prava pojedinaca i građana zavise uglavnom od toga ko kojoj etničkog grupi pripada. Stoga je važno da taj proces bude zaustavljen i zamijenjen normalnim državljanstvom, normalnom državom i pravima za sve građane. Institucije nisu predviđene samo na papiru, već moraju da budu u punoj funkciji i snose punu odgovornost za odluke koje naprave u skladu sa njihovim pravima. Stoga, uloga visokog predstavnika, kao neke vlasti iznad države Bosne i Hercegovine, treba biti smanjivana korak po korak na taj način da glavne odgovornosti za odluke budu u rukama bosanskohercegovačkih političara, što znači i u rukama ljudi u toj državi.“

Stav međunarodne zajednice je da moguće promjene ustava zemlje zavise prije svih od predstavnika domaće vlasti, a da će u tome imati međunarodnu podršku. Pitanje je, međutim, da li BiH s dejtonskim ustavnim rješenjima može u Evropu. Važnost odgovora na to pitanje moraju spoznati političari u BiH, kaže komesar Evropske unije za proširenje Olli Rehn:

„Ustavna struktura Bosne i Hercegovine, sa skupom, višeslojnom birokratijom, prije svega je suviše složena i u osnovi neodrživa. Sasvim je jasno da takva struktura ne pruža mogućnost državi da započne pregovore i poslije toga da uspješno implementira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, a da ne govorimo o uključivanju u Uniju. Drugo, djelovanje visokog predstavnika sa vanrednim ovlaštenjima, bez sumnje je problematično. Ovi limiti su u svoje vrijeme bili korisni da približe zemlju ka normalnom stanju, ali sada je vrijeme da ljudi u Bosni i Hercegovini preuzmu više odgovornosti za vlastitu budućnost. Deset godina nakon Dejtona, Bosna i Hercegovina se mora pokrenuti iz pozicije izgradnje mira u stanje izgradnje države. Ovo je vrijeme kada ljudi u BiH moraju ozbiljno razmotriti kako krenuti naprijed i pokazati spremnost za ustavne promjene koje bi trebalo učiniti. To je neophodno i ja se nadam da građani Bosne i Hercegovine neće gubiti vrijeme da učine potreban napredak razvojem ustavnih rješenja u praksi.“

Bez obzira sto Evropska unija nudi Bosni i Hercegovini mogućnost pridruživanja, dio njenih lidera i dalje iskazuje otpor prihvatanju nekih rješenja koja su kompatibilna standardima evropskog modela demokratske države.

Pred njima je sada prijedlog američkog Instituta za mir kojim se sugeriše transformacija državnog uređenja u normalnu, neetničku parlamentarnu demokratiju sa osnovnim atributima – parlamentom s punim zakondavnim nadležnostima, centralnom vladom koja ima sva prava izvrsne vlasti i jednim titularnim šefom države.

BiH bi trebala da do kraja godine usvoji nova ustavna rješenja, kako bi održavanje redovnih izbora naredne jeseni omogućilo kvalitativno drugačije političke odnose u zemlji.

Doris Pack, predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za odnose za zemljama jugoistočne Evrope, jedan je od inicijatora regionalizacije BiH umjesto entitetske nacionalne podjele:

„Mislim da je krajnje vrijeme razmisliti o odlučnom započinjanju razgovora o promjenama dejtonskog ustava. Sporazum iz Dejtona je zaustavio rat, ali nije ponudio funkcionalna rješenja za budućnost države. Stoga vjerujem da bi reorganizacija Bosne i Hercegovine po kantonalnom, odnosno regionalnom principu mogla biti adekvatno rješenje. To podrazumijeva da bi Republika Srpska bila jedan kanton. Sadašnji Distrikt Brčko bi trebalo takođe transformirati u kanton. Trebalo bi razmisliti i koliko bi još kantona bilo u ostatku zemlje, ali vjerovatno ne u tako velikom broju kao što je to slučaj sada. Moram reći da se u slučaju Bosne i Hercegovine ne zalažem za ukidanje Republike Srpske. Riječ je samo o tome da se država BiH učini funkcionalnijom. Republika Srpska može funkcionirati kao kanton i trebala bi zadržati vladu sa ministarstvima koja su potrebna tom kantonu. Između kantona i države ne bi bilo drugog nivoa vlasti. Vlada BiH bi u tom slučaju dobila znatno snažniju ulogu, jer bi kao takva bila partner Evropske komisije, a ne entiteti koji danas postoje. U pomenutom prijedlogu regionalizacije bi trebalo vidjeti koji bi nivo vlasti trebalo ostaviti na kantonalnom nivou, a šta je državni suverenitet koji bi omogućavao funkcioniranje sistema.“

Nekadašnji visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch smatra da je za Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku najvažnije obezbijediti funkcionalan model upravljanja državom:

„Nacionalni ili etnički kriteriji definitivno ne mogu biti put za budućnost Bosne i Hercegovine. To je bila karakteristika neposredno nakon prestanka rata, ali to nije instrument za gradnju moderne evropske države. Stoga ideja koju je pokrenuo ambasador Donald Hays daje značajne poticaje. Ja sam, međutim, uvjeren da su neophodne reforme koje će napraviti domaći predstavnici i koje će biti otvorene za civilno društvo. Dodatni važan detalj koji treba imati u vidu jeste činjenica da sada postoji veoma jasna perspektiva Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu. Za par dana će, kao zadnja zemlja u regionu, početi proces stabilizacije i pridruživanja. Zato je sljedeće važno pitanje – koji su instrumenti i koje su funkcije važne za državu koja želi uspješne pregovore sa Evropskom unijom i kako će institucije i vlada te zemlje izgledati. Ja mislim da je ključna riječ – funkcionalnost. Funkcionalan model upravljanja u BiH. To znači da izvršne funkcije vlade moraju biti pojačane. Predsjedništvo države sada ima suviše široka ovlaštenja. Stoga je potrebo uspostaviti dva nivoa vlasti i mati učinkovitu i efikasnu državnu vladu koja će biti sposobna da pregovara o sporazumu sa EU. To treba da bude centralno. Sve ostalo je od manjeg značaja. „

Bosna i Hercegovina je pred započinjanjem procesa pridruživanja Evropskoj uniji i ukoliko ga želi uspješno okončati, mora prihvatiti standarde evropske moderne države. Očigledno, međutim, u dijelu vlasti u BiH postoji uvjerenje da ta država može u Evropu i sa sadašnjim dejtonskim rješenjima i unutrašnjim političkim odnosima. Pitali smo člana Evropskog parlamenta Doris Pack, je li to moguće:

„Ne. Ta država, kako je sada konstruisana, nikada neće moći biti član Evropske unije. To nije moguće zbog njene sadašnje, potpuno nefunkcionalne ustavne strukture, koja jednostavno ne dozvoljava zemlji da uđe u EU. Zato je važno odgovoriti na pitanje – da li prihvatiti šansu za unapređenje prilika koja se sada nudi, ili to učiniti za pet ili deset godina? Ja mislim da bi odlaganje bilo samo dalje gubljenje vremena.“

10 godina Daytona: Uzroci i tok rata u BiH
10 godina Daytona: Mirovni planovi
10 godina Daytona: Konferencija i tok pregovora
10 godina Daytona: Posljedice I
10 godina Daytona: Posljedice II
10 godina Daytona: Inicijative za ustavne promjene I
XS
SM
MD
LG