Želio sam napisati knjigu koja će prikazivati dio hrvatske povijesti, ali i dio povijesti srpskog naroda u Hrvatskoj, kazao je povjesničar Nikica Barić, predstavljajući dopunjeno i prošireno izdanje svog prošle godine obranjenog doktorata o pet godina pobune dijela građana srpske nacionalnosti u Hrvatskoj i krajinskoj paradržavi:
„Ja sam se zbilja trudio da pišem kao povjesničar, mislim da sam dao sve od sebe da to ne predstavljam kao nekakav politički ili dnevnopolitički događaj, nego da to predstavljam kao jedan dio hrvatske povijesti i povijesti srpskog naroda u Hrvatskoj. To je bila moja težnja. Ne da pišem nekakav pamflet koji bi trajao dva-tri dana, a poslije odbacio. Ja se nadam da će moja knjiga, ipak, imati jednu dulju vrijednost, a bilo bi mi drago ako bi imala i trajnu vrijednost.“
Na preko šest stotina stranica iscrpno je elaboriran niz tema: od situacije pred raspad socijalističke Jugoslavije, procesa priklanjanja dijela građana srpske nacionalnosti Miloševićevoj politici, do izbijanja i tijeka rata u Hrvatskoj, pa zaključno sa akcijama „Bljesak“ i „Oluja“. Uz korištenje hrvatske, srpske i zapadne literature i izvora, posebnu vrijednost knjige predstavlja korištenje građe same samoproglašene Republike Srpske Krajine, zaplijenjene tijekom akcije „Oluja“, a sada smještene u Sabirnom arhivskom centru u Petrinji. Povjesničar Ljubo Antić, koji je Barićevu knjigu ocijenio kao nezaobilaznu:
„Kada sam svojevremeno predstavljao knjigu profesora Hrvoja Matkovića ,Povijest Jugoslavije‘, pisac je tada smatrao potrebnim, uz taj naslov, staviti i ,hrvatski pogled‘. Nikica Barić, obzirom na obilno navođenje izvora, stavova i ocjena srpske provenijencije, nema za to potrebe. Ovo je i hrvatski i srpski pogled i u tome je, zapravo, također njezina vrijednost.“
Jedno od pitanja koja će u vezi ove knjige izazvati najviše pozornosti jest i Barićevo razmatranje pitanja je li Hrvatska vojska u provedbi akcija „Bljesak“ i „Oluja“ provela plansko etničko čišćenje, naglašava recenzent Barićeve knjige Zdenko Radelić:
„Barić analizom brojnih dokumenata zaključuje da su pobunjeni Sri proveli evakuaciju civilnog stanovništva prije nego je u ta područja ušla hrvatska vojska, a sve pod radikalnom parolom ,Nikad više s Hrvatima!‘. Dakle, tvrdnje o odgovornosti hrvatskih vlasti za masovni odlazak srpskog stanovništva tijekom spomenutih akcija, Barić drži neutemeljenim, iako naglašava da hrvatske vlasti nisu žalile za njime, što je najbolje izraženo riječima jednog župana: ,Hrvatska budućnost je tu, a oni svoju neka traže. Sretan im put‘.“
Dodajmo ovdje, što se ne nalazi u knjizi, kako su citirane riječi iz 1995. godine izjava sadašnjeg HDZ-ovog saborskog zastupnika i predsjednika Odbora za financije i proračun hrvatskog Sabora Šime Prtenjače:
„Bit će zanimljivo pratiti prijem Barićeve knjige u Hrvatskoj, ali i srbijanskoj historiografiji. Barić je, inače, sudionik liberalnog projekta ,Dijalog povjesničara i istoričara‘, pa njegovo ime nije nepoznato ni među srbijanskim kolegama.“
„Ja sam se zbilja trudio da pišem kao povjesničar, mislim da sam dao sve od sebe da to ne predstavljam kao nekakav politički ili dnevnopolitički događaj, nego da to predstavljam kao jedan dio hrvatske povijesti i povijesti srpskog naroda u Hrvatskoj. To je bila moja težnja. Ne da pišem nekakav pamflet koji bi trajao dva-tri dana, a poslije odbacio. Ja se nadam da će moja knjiga, ipak, imati jednu dulju vrijednost, a bilo bi mi drago ako bi imala i trajnu vrijednost.“
Na preko šest stotina stranica iscrpno je elaboriran niz tema: od situacije pred raspad socijalističke Jugoslavije, procesa priklanjanja dijela građana srpske nacionalnosti Miloševićevoj politici, do izbijanja i tijeka rata u Hrvatskoj, pa zaključno sa akcijama „Bljesak“ i „Oluja“. Uz korištenje hrvatske, srpske i zapadne literature i izvora, posebnu vrijednost knjige predstavlja korištenje građe same samoproglašene Republike Srpske Krajine, zaplijenjene tijekom akcije „Oluja“, a sada smještene u Sabirnom arhivskom centru u Petrinji. Povjesničar Ljubo Antić, koji je Barićevu knjigu ocijenio kao nezaobilaznu:
„Kada sam svojevremeno predstavljao knjigu profesora Hrvoja Matkovića ,Povijest Jugoslavije‘, pisac je tada smatrao potrebnim, uz taj naslov, staviti i ,hrvatski pogled‘. Nikica Barić, obzirom na obilno navođenje izvora, stavova i ocjena srpske provenijencije, nema za to potrebe. Ovo je i hrvatski i srpski pogled i u tome je, zapravo, također njezina vrijednost.“
Jedno od pitanja koja će u vezi ove knjige izazvati najviše pozornosti jest i Barićevo razmatranje pitanja je li Hrvatska vojska u provedbi akcija „Bljesak“ i „Oluja“ provela plansko etničko čišćenje, naglašava recenzent Barićeve knjige Zdenko Radelić:
„Barić analizom brojnih dokumenata zaključuje da su pobunjeni Sri proveli evakuaciju civilnog stanovništva prije nego je u ta područja ušla hrvatska vojska, a sve pod radikalnom parolom ,Nikad više s Hrvatima!‘. Dakle, tvrdnje o odgovornosti hrvatskih vlasti za masovni odlazak srpskog stanovništva tijekom spomenutih akcija, Barić drži neutemeljenim, iako naglašava da hrvatske vlasti nisu žalile za njime, što je najbolje izraženo riječima jednog župana: ,Hrvatska budućnost je tu, a oni svoju neka traže. Sretan im put‘.“
Dodajmo ovdje, što se ne nalazi u knjizi, kako su citirane riječi iz 1995. godine izjava sadašnjeg HDZ-ovog saborskog zastupnika i predsjednika Odbora za financije i proračun hrvatskog Sabora Šime Prtenjače:
„Bit će zanimljivo pratiti prijem Barićeve knjige u Hrvatskoj, ali i srbijanskoj historiografiji. Barić je, inače, sudionik liberalnog projekta ,Dijalog povjesničara i istoričara‘, pa njegovo ime nije nepoznato ni među srbijanskim kolegama.“
