Dostupni linkovi

logo-print

Godina Nikole Tesle u rodnoj Hrvatskoj


Obilježavanje godine Nikole Tesle, prema predloženoj odluci, uz brojne seminare i druga događanja, obuhvatilo bi i obnovu spomen-kompleksa i Tesline rodne kuće u Smiljanu. Brojni zastupnici su pozivali i da ta godina bude povod i za veće ulaganje u znanost. U saborskoj raspravi zastupnik Hrvatske seljačke stranke Ante Markov je predložio osnivanje instituta koji bi poduzeo sve da Hrvatska dobije Tesline znanstvene radove.

Saborski zastupnik iz Hrvatske stranke prava Tonči Tadić smatra da bi Teslinu godinu trebalo iskoristiti za razvoj znanosti u Hrvatskoj, odnosno za promišljanje financiranja prirodnih znanosti. Tadić s tim u vezi navodi i paradigmatičnost Tesline sudbine:

“Nikola Tesla služi kao primjer za čitav niz Hrvatskih znanstvenika koji su svoju sreću i uspjeh, u svojoj karijeri, mogli potražiti preko velike bare.“

Tesla je bio i politička činjenica. Njegova godina bi mogla donijeti i reafirmaciju Teslina načela, po kojem se ponosio svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom. O tome saborski zastupnik Istarskog demokratskog sabora Damir Kajin:

„Ta činjenica ima, kao i godina Nikole Tesle, sigurno neku simboliku. Iako da je kojim slučajem život živio u Hrvatskoj, u ona nesretna ratna vremena četrdesetih, teško da bi vidjevši kako se ljube Srbi i Hrvati, bio tako ponosan i na jedne i na druge. Utoliko je sreća da je NOB spasila obraz i Hrvatima i Srbima i da nije pogađala Tesline ideale.“

Kajin podsjeća i na rat devedesetih i u tom kontekstu ističe da je proglašenje Tesline godine velika gesta tolerancije, ali i dodaje:

“Međutim, tolerantnost na ovim prostorima ne može se graditi samo gestama, iako su one neizbježne, već bi se trebala graditi stvarnim poštivanjem prava povratka izbjeglog srpskog stanovništva. Obnovom njihove nepotrebno srušene imovine, usklađenjem penzija sa ostalim građanima Republike Hrvatske, itd. Znači, apsolutno DA, za godinu Nikole Tesle, ali i za dosljedno poštivanje svakog. Jednom rječju, za državu građana, a ne nacije.“

Kajin ističe da je njegovo djelo svenacionalno i univerzalno. Takova mu je bila i simbolička smrt:

Spomenik Tesli, djelo Frana Kršinića, koji je krasio
Gospićki trg Stjepana Radića, stradao je i od Srba i od Hrvata. Prvi su ga oštetili granatama, a drugi su ga onda - 1991. raznijeli dinamitom. Taj spomenik će se ponovo napraviti i postaviti pokraj Tesline rodne kuće u Smiljanu, kaže gradonačelnik Gospića Milan Kolić:

„Grad Gospić je podneo premijeru i Vladi idejno rješenje rješavanja projekta sanacije rodne kuće Nikole Tesle, crkve u sklopu rodne kuće i jednoga tematskoga parka koji je Vlada prihvatila.“

Gradonačelnika Kolića smo zatekli u Smiljanu gdje stručnjaci iz tvrtke Mungos, deset godina nakon rata, razminiraju područje oko Tesline kuće:

“Evo ja se upravo i nalazim na prostoru oko rodne kuće, gdje su došle i dodatne ekipe za deminiranje tvrtke Mungos.“

Kolić smatra da je Tesla znanstvenik svjetskog glasa i da je danas deplasirano natjecati se u njegovom svojatanju.

“Stoga vjerujem da i građani srpske nacionalnosti i hrvatske više ne bi trebali imati tabu teme oko nacionalnosti Nikole Tesle, nego se usmjeriti u budućnost razvoja jednoga brenda, Nikole Tesle kao jednog Ličkog, Gospićkog brenda i na taj način propagirati i Republiku Hrvatsku i našu Ličko-senjsku županiju.“

Tonči Tadić, pak, tvrdi da Hrvatska mora koristiti činjenicu da je Nikola Tesla rođen u njoj:

„Tesla je u potpunosti proizvod hrvatskog duhovnog, civilizacijskog, znanstvenog i obrazovnog miljea. Hrvatska se tu nema razloga povlačiti niti nečeg stidjeti, nego dapače treba iskoristiti tu činjenicu. Za mene je, kao hrvatskog fizičara, to stvar od posebnog ponosa. Pazite, malo je nacija koje su dale osobe, čijim se imenima nazivaju prihvaćene fizikalne jedinice.“

*****

Stav zvaničnog Beograda po pitanju inicijativa i pojedinih tvrdnji iznetih u hrvatskom Saboru da bi sva, kako se navodi, ukradena dokumenta i istraživanja Nikole Tesle trebalo vratiti Hrvatskoj, najbolje se ogleda u izjavi ministra kulture Dragana Kojadinovića, koji za naš program kaže:

“Ne bih ulazio u bilo kakve političke motive i bilo kakve politikantske izjave. Jednostavno, Nikola Tesla i njegovo delo praktično prevazilaze sve lokalne okvire i mi treba da budemo ponosni što je Nikola Tesla Srbin, što je njegovo rodno mesto na teritoriji Hrvatske. Znači, to su pozitivne stvari koje ističu i jedna i druga strana.”

Član Srpske akademije nauka i umetnosti Aleksandar Marinčić, koji predsedeva Društvom “Nikola Tesla”, nije upoznat sa detaljima rasprave u hrvatskom Saboru, ali tvrdi za tako nešto nema osnova:

“On nikad nije bio državljanin Hrvatske, nikad nije bio državljanin Jugoslavije. On je bio državljanin Austrougarske i kao takav je otišao iz Evrope i posle toga je bio državljanin Sjedinjenih Američkih Država. E, sad, ja ne vidim odakle može da se pravi neko pravo. On je jasno isticao svoje srpsko poreklo, to je apsolutno jasno i po ocu i po majici, to su sve Srbi. Kako vi možete da napravite državljane a oni se nisu rodili u Hrvatskoj. To nije bila Hrvatska onda, nego je bila Lika koja je bila granična pokrajina Austrougarske.”

Akademik Marinčić podseća da se u muzeju čuva celokupna lična ostavština Nikole Tesle. Više od 150.000 najraznovrsnijih svedočanstava u životu i stvaralaštvu slavnog naučnika koja je, po njegovoj ličnoj želji i zahvaljujući izuzetnom zalaganju njegovog nećaka Save Kosanovića, posle Tesline smrti u Njujorku 1943. sakupljena i prenesena u Beograd:

“Sava Kosanović je dostavio sve to Srbiji odnosno Beogradu i to je smešteno u arhivi u muzeju. U muzeju se nalazi i pepeo Nikole Tesle. Ja ne vidim da neko može da polaže neko pravo na to, meni to nije jasno u uopšte.”

Bez obzira na sporenja oko toga čiji je Nikola Tesla, koji se inače i sam svojevremeno ponosio srpskom majkom i hrvatskom domovinom, očigledno je da je na zvaničnim relacijama sazrela svest o tome da bi slavni naučnik mogao da bude most povezivanja i izgradnje boljih odnosa dve zemlje. Dragan Kojadinović:

“Apsolutno on treba da bude faktor povezivanja i već nekoliko meseci mi intenzivno radimo na tome sa našim kolegama iz Hrvatske. Ja sam sa ministrom kulture Hrvatske Božom Biškupićem u više navrata o tome razgovarao i imam sada priliku na jednom ministarskom skupu ovde u Budimpešti da pričam o tome. Nama je hrvatska strana ponudila da učestvujemo u sanaciji u rekonstrukciji rodne kuće Nikole Tesle u Smiljanu. I sigurno da ovaj jubilej 150. godišnjica rođenja Nikole Tesle treba da bude isključivo faktor saradnje i spajanja.”

Neki oblici saradnje već su i realizovani. Aleksandar Marinčić:

“Muzej Nikole Tesle je pre neki dan u Muzeju nauke i tehnike u Zagrebu prezentirao knjigu ‘Pedeset godina muzeja Nikole Tesle’.”

Pre nekoliko meseci osnovan je Republički odbor za obeležavanje 150. godišnjice Teslinog rođenja i, kako kaže ministar Kojadinović, po tom pitanju saradnja sa Hrvatskom biće među vodećim nastojanjima. On ističe i veoma uspešnu saradnju dve zemlje kada je u pitanju vraćanje predmeta koji su na bilo koji način vezani za Nikolu Teslu:

“Dvosmerna je linija vraćanja raznih predmeta koji imaju svoje mesto i u Hrvatskoj i s druge strane ovde u Srbiji. Ništa sporno do sada nije bilo i siguran sam da neće ni biti.”
XS
SM
MD
LG