Nekoliko dana uoči odlaska bosanskohercegovačkih političkih lidera u Vašington, stavovi oko toga da li će se na desetogodišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma Ustav BiH temeljno promijeniti - nisu usaglašeni, tvrde pregovarači.
U intervjuu za banjalučke “Nezavisne novine”, predsjednik RS-a, Dragan Čavić, ponovio je da za ukidanje RS-a nema nikakvog političkog i međunarodnog uporišta. On je, ipak, izjavio da očekuje neku vrstu dogovora, te da je Brisel, kako je rekao, dao dobru osnovu i da ima mnogo toga što se može izvući kao zajednička crta. Lider opozocije u RS-u, predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, tvrdi da dogovora i pritisaka za usvajanje ustavnih promjena nije bilo:
“Imam samo naznaku da će to biti pitanja koja će biti vezana isključivo za promociju desetogodišnjice Dejtona i u tom pogledu afirmacije onoga što smo prethodnih nekoliko dana dogovorili eventualno u Vašingtonu i onome što je eventualno dogovor u Briselu. Dakle, ništa što bi predstavljalo neki pritisak. Dakle, nećete moći vidjeti moj pristanak ili moj potpis na priču o jednom predsjedniku, nećete moći vidjeti moj pristanak da se bira Dom naroda iz Parlamentarne skupštine BiH, nećete vidjeti moj pristanak na ministarstvo poljoprivrede ako ne ostane ministarstvo poljoprivrede entiteta.”
Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, ne vjeruje da će se u Vašingtonu doći do bilo kakvog rješenja:
“U Vošingtonu se sigurno neće ponuditi nacrt novog ustava. Kad bi se on nudio, mi bismo bilo svi presretni, jer bismo dali jedan doprinos da napravimo jednu funkcionalniju i učinkovitiju BiH, koja bi bila upravljiva i održiva. Ono što mi precizno kažemo da ne možemo ni po kakvom uvjetu prihvatiti, pa ne možemo onda razgovarati ni o kojekakvim izmjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma, to je dvoentitetska BiH. Ovakva BiH, sa dva entiteta, je neodrživa - ne mislim samo za Hrvate, a za Hrvate svakako, mislim i za druga dva naroda.”
Predsjednik Stranke demokratske akcije, Sulejman Tihić, smatra da su promjene za koje se zalažu predstavnici srpskih partije kozmetičke prirode:
“Ima jedan koncept koji zastupaju političari iz RS-a srpske nacionalnosti, koji se zalažu za jedne kozmetičke promjene, promjene tolike da bi se otklonile određene smetnje i prigovori kršenja konvencije o ljudskim pravima i slobodama, primjedbe Venecijanske komisije - i ništa dalje. I imamo jedan drugi koncept ostalih političkih stranaka, koje se zalažu za formiranje funkcionalnih institucija, efikasne vlasti, sa nadležnostima koje će omogućiti da BiH može krenuti ka euroatlantskim strukturama i postati njen punopravni član.”
Ipak, iz visokih međunarodnih krugova nezvanično se moglo čuti da će se u Vašingtonu potpisati određeni dokument kojim će se političari obavezati na promjenu Ustava BiH.
U intervjuu za banjalučke “Nezavisne novine”, predsjednik RS-a, Dragan Čavić, ponovio je da za ukidanje RS-a nema nikakvog političkog i međunarodnog uporišta. On je, ipak, izjavio da očekuje neku vrstu dogovora, te da je Brisel, kako je rekao, dao dobru osnovu i da ima mnogo toga što se može izvući kao zajednička crta. Lider opozocije u RS-u, predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, tvrdi da dogovora i pritisaka za usvajanje ustavnih promjena nije bilo:
“Imam samo naznaku da će to biti pitanja koja će biti vezana isključivo za promociju desetogodišnjice Dejtona i u tom pogledu afirmacije onoga što smo prethodnih nekoliko dana dogovorili eventualno u Vašingtonu i onome što je eventualno dogovor u Briselu. Dakle, ništa što bi predstavljalo neki pritisak. Dakle, nećete moći vidjeti moj pristanak ili moj potpis na priču o jednom predsjedniku, nećete moći vidjeti moj pristanak da se bira Dom naroda iz Parlamentarne skupštine BiH, nećete vidjeti moj pristanak na ministarstvo poljoprivrede ako ne ostane ministarstvo poljoprivrede entiteta.”
Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, ne vjeruje da će se u Vašingtonu doći do bilo kakvog rješenja:
“U Vošingtonu se sigurno neće ponuditi nacrt novog ustava. Kad bi se on nudio, mi bismo bilo svi presretni, jer bismo dali jedan doprinos da napravimo jednu funkcionalniju i učinkovitiju BiH, koja bi bila upravljiva i održiva. Ono što mi precizno kažemo da ne možemo ni po kakvom uvjetu prihvatiti, pa ne možemo onda razgovarati ni o kojekakvim izmjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma, to je dvoentitetska BiH. Ovakva BiH, sa dva entiteta, je neodrživa - ne mislim samo za Hrvate, a za Hrvate svakako, mislim i za druga dva naroda.”
Predsjednik Stranke demokratske akcije, Sulejman Tihić, smatra da su promjene za koje se zalažu predstavnici srpskih partije kozmetičke prirode:
“Ima jedan koncept koji zastupaju političari iz RS-a srpske nacionalnosti, koji se zalažu za jedne kozmetičke promjene, promjene tolike da bi se otklonile određene smetnje i prigovori kršenja konvencije o ljudskim pravima i slobodama, primjedbe Venecijanske komisije - i ništa dalje. I imamo jedan drugi koncept ostalih političkih stranaka, koje se zalažu za formiranje funkcionalnih institucija, efikasne vlasti, sa nadležnostima koje će omogućiti da BiH može krenuti ka euroatlantskim strukturama i postati njen punopravni član.”
Ipak, iz visokih međunarodnih krugova nezvanično se moglo čuti da će se u Vašingtonu potpisati određeni dokument kojim će se političari obavezati na promjenu Ustava BiH.
