Premijer Kosumi je rekao da je velika nesreća da i u ovom periodu, kada se sve vidi jasno i čisto, političke institucije u Srbiji bave donošenjem rezolucija ili drugih dokumenata o Kosovu. Rezolucija Vlade Srbije o Kosovu predstavlja političku opciju koja je dovela do raspada bivše Jugoslavije i borbe za teritorije, rekao je Radiju Slobodna Evropa visoki zvaničnik Demokratske partije, najjače opozicione partije kosovskih Albanaca Enver Hoxhaj:
“Pitanje Kosova je pre svega pitanje političke volje građana koji tamo žive.”
Hoxhaj je ukazao da je posle NATO intervencije, 1999. godine, i uspostavljanja međunarodne administracije, Kosovo postalo međunarodno pitanje i problem, tako da Vlada i Skupština Srbije nemaju mogućnosti da utiču na njegovu budućnost. Rezolucija Vlade Srbije jeste dokumenat koji ima neke okvire, ali je orjentisan na zadovoljenje političkih struktura u Parlamentu Srbije, rekao je jedan od lidera Srpske liste za Ksoovo i Metohiju Randjel Nojkić:
“Smatram da ima dosta nedorečenosti. I u tom smislu, smatram da ta rezolucija morala da pretrpi određene dopune”
Te dopune treba da su orjentisane na izjašnjavanje o nepodeljivosti terotorije Kosova, kaže Nojkić:
“Smatram da treba implicitno da stoji da je to nešto što je nemoguće u skladu sa stavom Kontakt grupe i međunarodne zajednice: da nema podele Kosova”.
Politički analitičar iz Prištine Shkelzen Maliqi ocenio je da Rezolucija Vlade Srbije o Kosovu predstavlja nerealnu opciju, ali da je to prvo uputstvo za pregovaračku delagaciju Beograda:
“Rezolucija Vlade Srbije o Kosovu predstavlja već poznatu poziciju Srbije, nema novih elemenata i Srbija će pokušati da zadrži snažnu poziciju da se ne dozvoli nezavisnost Kosova.”
Maliqi ističe kako je za njega intrigantnija izjava predsednika Srbije Borisa Tadića u Moskvi da će se zalagati za podelu Kosova u dva entiteta. Međutim, prema Maliqiju i predstavnicima institucija Kosova, podela Kosova ne dolazi u obzir, imajući u vidu već usvojene stavove Kontakt grupe i međunarodne zajednice o tri principa o kojima se ne može pregovarati: da nema povratka na stanje od pre juna 1999. godine, da nema teritorijalne podele Kosova i da nema ujedinjenja Kosova sa nekom drugom zemljom ili unijom.
“Pitanje Kosova je pre svega pitanje političke volje građana koji tamo žive.”
Hoxhaj je ukazao da je posle NATO intervencije, 1999. godine, i uspostavljanja međunarodne administracije, Kosovo postalo međunarodno pitanje i problem, tako da Vlada i Skupština Srbije nemaju mogućnosti da utiču na njegovu budućnost. Rezolucija Vlade Srbije jeste dokumenat koji ima neke okvire, ali je orjentisan na zadovoljenje političkih struktura u Parlamentu Srbije, rekao je jedan od lidera Srpske liste za Ksoovo i Metohiju Randjel Nojkić:
“Smatram da ima dosta nedorečenosti. I u tom smislu, smatram da ta rezolucija morala da pretrpi određene dopune”
Te dopune treba da su orjentisane na izjašnjavanje o nepodeljivosti terotorije Kosova, kaže Nojkić:
“Smatram da treba implicitno da stoji da je to nešto što je nemoguće u skladu sa stavom Kontakt grupe i međunarodne zajednice: da nema podele Kosova”.
Politički analitičar iz Prištine Shkelzen Maliqi ocenio je da Rezolucija Vlade Srbije o Kosovu predstavlja nerealnu opciju, ali da je to prvo uputstvo za pregovaračku delagaciju Beograda:
“Rezolucija Vlade Srbije o Kosovu predstavlja već poznatu poziciju Srbije, nema novih elemenata i Srbija će pokušati da zadrži snažnu poziciju da se ne dozvoli nezavisnost Kosova.”
Maliqi ističe kako je za njega intrigantnija izjava predsednika Srbije Borisa Tadića u Moskvi da će se zalagati za podelu Kosova u dva entiteta. Međutim, prema Maliqiju i predstavnicima institucija Kosova, podela Kosova ne dolazi u obzir, imajući u vidu već usvojene stavove Kontakt grupe i međunarodne zajednice o tri principa o kojima se ne može pregovarati: da nema povratka na stanje od pre juna 1999. godine, da nema teritorijalne podele Kosova i da nema ujedinjenja Kosova sa nekom drugom zemljom ili unijom.