Dostupni linkovi

logo-print

Skoro pa međudržavni spor


U hrvatskom Ministarstvu prometa kažu kako su poštovani svi dogovori oko Pelješkog mosta i da je Sarajevu dostavljena sva tražena dokumentacija.

Glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Marina Halužan kazala je za naš programkako je Studija neškodljivog prolaza u zaljevu Klek-Neum, odnosno za Pelješki most, na traženje ministra Branka Dokića, dostavljena Sarajevu nedugo nakon zagrebačkog sastanka dvojice ministara, održanog 20. rujna:

„Bh. strani je dostavljena dokumentacija, onu koju su tražili, znači koja je bila na izričiti zahtjev ministra Dokića sa kojim naše ministarstvo odlično surađuje. Sadržavalo je taj dio tekstualni i grafički, a gdje se sa grafičkog djela sa onog stručnog stajališta može točno utvrditi o kakvom se projektu radi.“

Ono je bilo u rujnu onaj sastanak, a kada je otrilike ta dokumentacija dostavljena?

„Ta dokumentacija je poslata njima desetak dana nakon sastanka.“

Što se sve u studiji nalazi?

„U toj studiji su izneseni osnovni podaci o mostu kopno-Pelješac i oni se odnose na grafički dio koji sadrži uzdužni i poprečni presek mosta i karakteristični raspon. Znači, po tome se može vidjeti kako bi most izgledao po tom idejnom riješenju, a u tekstualnom djelu iznesena je svrha gradnje mosta i iznesena je analiza plovidbe istočno od Ploča koja obuhvaća malo more, kanal malog Stona i zaljev Klek-Neum. Koje je u biti područje gdje se uzgaja mari kultura.“


U Studiji neškodljivog prolaza, dostavljenoj Sarajevu, iznešena je i razumna predvidiva veličina brodova koji bi mogli uploviti u taj zaljev, a navodi se i ocjena iz studije utjecaja na okoliš da je cijeli zahvat na izgradnji mosta i pristupnih puteva, uz propisane mjere zaštite, prihvatljiv za okoliš.

Razgovarali smo i sa jednim od projektanata Pelješkog mosta, profesorom Zlatkom Šavorom sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta. Širina prolaza 150 metara i visina 35 metara sasvim su dovoljni, kaže Šavor:

„Ja sam to isto čuo da je bila fregata, ali sam isto čuo da je prije 15 dana pokušao ući nekakav američki veliki brod pa nije uspio, samo je ušao i vidio da se ne može okrenuti i izašao vani. I inače, samo za vašu informaciju, gledajte, svi mostovi u Njujorku, dakle između Menhetna i Ist Rivera i na Hadsonu, imaju svi 35 metara. Onda recimo imate od novih mostova Vasko de Gama u Lisabonu, isto ima 35 metara a to je puno plovniji nego ovo.“

*****

Vlasti BiH najavljuju kako neće dozvoliti da susjedna Hrvatska na bilo koji način ugrozi prilaze Neumu izgradnjom mosta u Malostonskom zalivu prema Pelješcu. Ministar transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine, Branko Dokić, naglašava da most koji bi trebao spojiti poluotok Pelješac s kopnom mora biti izgrađen tako da ne spriječava slobodan pristup BiH otvorenome moru.

Dokić dodaje da je od hrvatskih vlasti više puta tražena dokumentacija o izgradnji mosta, ali kako nikada nije dostavljena:

“Ono na čemu ćemo insistirati je da se, ukoliko se taj most bude gradio, Bosni i Hercegovini obezbijedi neškodljivi pristup otvorenom moru. Taj neškodljivi prolaz podrazumijeva i visinu i širinu otvora kud treba da prolaze brodovi. I oko toga treba da se napravi dogovor, ili da se napravi spor. Ja sam uvijek zagovornik da se napravi dogovor i zbog toga mislim da je još rano za pretjeranu politizaciju ovog pitanja, ali krajnje vrijeme za njegovu aktuelizaciju.”

Bez obzira na visinu lukova - da li će biti visoki 30 ili 50 metara - most će fizički presijeći površinu mora, kaže profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov. Iako bi, prema Lindovu, u neumskom zalivu trebalo razvijati turizam, a ne graditi luku, kako je dugoročno planirano, izgradnja mosta prema Pelješcu na ovakav način za BiH nije prihvatljiva:

“Po meni bi svakako bilo da Neum iskoristimo za neke druge stvari, ali ne opravdava gradnju mosta to što ne znamo kuda će voditi razvoj. To ne opravdava svakako presijecanje mora - i da, na neki način, dođemo u dilemu da li će sutra neki brod imati smetnje, ili neće biti smetnje. Iz iskustva između Slovenije i Hrvatske, i tog neriješenog morskog puta, vidimo šta znači taj morski put, pristup otvorenom moru. I dan-danas se i vlade Slovenije i Hrvatske sukobe oko toga.”

Profesor Lindov naglašava da je Hrvatska i ranije izbjegavala izgradnju autoputeva na teritoriji BiH, kao što je bio slučaj prilikom izgradnje autoceste Zagreb - Split i Mosta dr. Franjo Tuđman u Dubrovniku. Prihvaćanjem istočne varijante koridora 5C bio bi riješen i problem zadržavanja hrvatskih građana na carinskim prelazima sa BiH, ističe profesor Građevinskog fakulteta u Sarajevu i Zagrebu Abdulah Bašić:

“Da je čvornim mjestom na platou iznad Neuma, gdje postoji određeni prostor i bilo bi moguće napraviti dva koridora, to su tzv. Jonska cesta i naš, da kažemo neumski koridor, tako da građani koji putuju sa zapada na istok ili s juga na sjever Hrvatske bi išli svojim autoputem bez silaska i bez ikakvih terenskih prepreka.”

Domaći eksperti iz ove oblasti podsjećaju da je Malostonski zaliv jedini ulaz u Neum, dakle teritorij druge države, te da izgradnjom mosta Hrvatska krši nekoliko međunarodnih odluka, ali i zakon o međunarodnom pomorskom saobraćaju.
XS
SM
MD
LG