Religijske zajednice u BiH trebale bi shvatiti da djeluju u sekularnoj državi, te da se one nalaze u oblasti koja je definisana kao društvo, dok se država i politika brinu za ono što je zajedničko. U demokratskom duhu, bez intencija da se upliću u politiku, istakao je fra Mile Babić, profesor Franjevačke teologije u Sarajevu:
“Pošto je bio prije komunizam državna ideologija, sad religija ne smije biti državna ideologija - to je problem. Ideologizacija religije je opasna, kao što je bila ideologizacija marksizma opasna za ljudske slobode i za ljudska prava.”
Uplitanje religije u politiku u vremenu u kome BiH teži ka EU i globalističkim kretanjima nije moguće posve zaobići, jer religija treba da kritizira loše pojave u društvu, što joj treba omogućiti, smatra Boško Tošović, teolog Srpske pravoslavne crkve:
“Odvojiti religiju od države, to bi značilo kao odvojiti čovjekovu duhovnu od njegove fizičke strane. Prema tome, svakako da se to međusobno prožima i treba naći jednu sretnu simbiozu.”
Politički nastupi štete prvenstveno religijskim zajednicama, potom i građanstvu. Idealno bi bilo da u BiH postoji jaka građanska opcija, koja bi uplitanje religija svela na minimum. U nedostatku takvih snaga, ističe Samir Beglerović sa Fakulteta islamskih nauka, religijske vođe se same trebaju korigovati:
“Shodno našem ustavu, shodno našim političkim zalaganjima, ovo je sigurno sekularna država koja uvažava prava i slobodno ispovijedanje religije. Međutim, bitno je da u svojim teološkim nastupima predstavnici religijskih vlasti trebaju to jasno istaći. Mislim da će onda mnoge stvari krenuti nabolje i, analogno tome, pratiti suvremene evropske tokove i kretanja.”
Zajedničko je stajalište da bi Evropa imala puno da nauči na iskustvu BiH sa stoljetnom tradicijom religijske tolerancije. Jednako bi, uz korekcije koje zahtijeva savremeni način života i državnog uređenja, religijske skupine trebalo da se prilagode vremenu u kome djeluju.
“Pošto je bio prije komunizam državna ideologija, sad religija ne smije biti državna ideologija - to je problem. Ideologizacija religije je opasna, kao što je bila ideologizacija marksizma opasna za ljudske slobode i za ljudska prava.”
Uplitanje religije u politiku u vremenu u kome BiH teži ka EU i globalističkim kretanjima nije moguće posve zaobići, jer religija treba da kritizira loše pojave u društvu, što joj treba omogućiti, smatra Boško Tošović, teolog Srpske pravoslavne crkve:
“Odvojiti religiju od države, to bi značilo kao odvojiti čovjekovu duhovnu od njegove fizičke strane. Prema tome, svakako da se to međusobno prožima i treba naći jednu sretnu simbiozu.”
Politički nastupi štete prvenstveno religijskim zajednicama, potom i građanstvu. Idealno bi bilo da u BiH postoji jaka građanska opcija, koja bi uplitanje religija svela na minimum. U nedostatku takvih snaga, ističe Samir Beglerović sa Fakulteta islamskih nauka, religijske vođe se same trebaju korigovati:
“Shodno našem ustavu, shodno našim političkim zalaganjima, ovo je sigurno sekularna država koja uvažava prava i slobodno ispovijedanje religije. Međutim, bitno je da u svojim teološkim nastupima predstavnici religijskih vlasti trebaju to jasno istaći. Mislim da će onda mnoge stvari krenuti nabolje i, analogno tome, pratiti suvremene evropske tokove i kretanja.”
Zajedničko je stajalište da bi Evropa imala puno da nauči na iskustvu BiH sa stoljetnom tradicijom religijske tolerancije. Jednako bi, uz korekcije koje zahtijeva savremeni način života i državnog uređenja, religijske skupine trebalo da se prilagode vremenu u kome djeluju.
