Dostupni linkovi

logo-print

Državljanstva BiH se odreklo 30.000 ljudi


*****

U britanskom gradu Birminghemu, proteklog vikenda, održano je zasjedanje Glavnog odbora Svjetskog saveza bosanskohercegovačke dijaspore. Između ostalog, razmatran je odnos državnih organa vlasti prema ključnim zahtjevima koje je postavila organizacija koja okuplja Bosance i Hercegovce izvan domovine. O ovom sastanku i zaključcima govori Namik Alimajstorović, predsjednik Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore:

''Generalno rečeno, naši zahtjevi nisu se mnogo pomakli sa tačke odakle su i krenuli prije dvije i po godine. Po meni, ali i po ostalim učesnicima zasjedanja, krivac je famozni Dejton koji se svuda nalazi kao neka vrsta prepreke za rješavanje ovih zahtjeva. Konačno smo mogli utvrditi da od Ministarstva za dijasporu uskoro neće biti ništa jer naši gosti iz Bosne i Hercegovine, tačnije, sekretar Ministarstva za civilne poslove, gospodin Zlatko Horvat, je rekao da su prednosti i prioriteti Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo prosvjete. Gospođa Ruzmira Tihić je utvrdila da OHR ne stoji iza tog ministarstva, a ni država Bosna i Hercegovina nije obezbjedila sredstva za njegovo osnivanje. To sve znači da do daljeg Ministarstva za dijasporu neće biti.

Posebno je bila interesantna rasprava u vezi dvojnog državljanstva, koje je zaista goruće pitanje bosanskohercegovačke dijaspore i koje je izazvalo najveću diskusiju. Utvrđeno je da se do sada 30 .000 naših građana ispisalo iz državljanstva: 80 posto njih je iz Austrije, 10 posto iz Njemačke i 10 posto iz ostalih zemalja. Utvrđeno je da su u toku pregovori sa Turskom, Švicarskom i Češkom oko potpisivanja bilateralnog sporazuma. Utvrđeno je da do Ministarstva civilnih poslova nikada nije došla naša inicijativa za potpisivanje bilateralnog sporazuma između Velike Britanije i Bosne i Hercegovine, koja je poslata posredstvom bosanskohercegovačkog Ministarstva vanjskih poslova do Ministarstva civilnih poslova, što je svim prisutnim pokazalo kakvi odnosi vladaju između ministarstava u Bosni i Hercegovini. Ovo pitanje će se riješiti tek sa promjenom Dejtona jer do tada sigurno naše nadležno ministarstvo neće moći to pitanje riješiti. Dogovoreno je da se ponovo pošalje jedan apel ministrima Haliloviću i Kebi, da se posredstvom vlade Bosne i Hercegovine ponovo pokrene inicijativa za promjenu tog zakona, pošto se pokazalo, da kada ima volje i želje, zakon se može mijenjati. Naveden je primjer nedavne odluke o reviziji naturaliziranih građana Bosne i Hercegovine.''

Tražili ste da se iz Zakona o državljanstvu izbaci klauzula da mora biti potpisan bilateralni ugovor?

''Tako je. Radi se o samo jednoj jedinoj rečenici. Nije mi jasno kako više nadležnim organima mi ne dosadimo i kako ne poduzmu nešto da se konačno ta jedna famozna rečenica izbaci iz tog Zakona. Rečenica otprilike glasi da ukoliko državljani Bosne i Hercegovine dobiju državljanstvo druge zemlje, isti gube državljanstvo Bosne i Hercegovine ukoliko sa tom zemljom nije potpisan bilateralni sporazum. Bilateralni sporazum je potpisan samo sa Srbijom i Crnom Gorom i Švedskom. Svi naši građani u drugim zemljama, koji su dobili dvojno državljanstvo, imaju šansu da izgube bosansko-hercegovačko državljanstvo. Visoki predstavnik je na izvjestan način suspendovao ovu rečenicu i ovu odluku i to do 2012. godine. Vrijeme leti i ustavne promjene ne idu baš željenim tokom. Naša je želja da to pitanje skinemo sa dnevnog reda i da ne razmišljamo ko će sutra u tom ministarstvu biti ministar i ko će početi primjenjivati zakon i njegove odredbe.''

Šta ste zaključili povodom organizacije dopunskih bosanskohercegovačkih škola u inozemstvu?

''Tu je već nešto pomaknuto sa mjesta. Ministarstvo je donijelo plan i program dopunskih škola. Izrada udžbenika je u završnoj fazi, ali isto tako je utvrđeno da ministarstvo nema 70 hiljada KM za štampanje udžbenika. Dat je prijedlog da se ti udžbenici postave na WEB stranice, odakle će naši građani u dijaspori biti u mogućnosti da sami sebi štampaju udžbenike.

Po pitanju Bolonjske deklaracije i priznavanju diploma, nema nekih velikih promjena jer se ona selektivno primjenjuje. Neko prizna diplomu, a neko ne. Neko traži novac za priznavanje diplome. Bez Zakona o visokom obrazovanju to pitanje se neće skinuti sa dnevnog reda.

Svjetski savez je donio odluku da 13. i 14. maja 2006. godine, u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine i danskog Vijeća za izbjeglice, organizujemo Treći kongres dijaspore Bosne i Hercegovine. Obzirom da je bilo i ranijih ponuda iz Unsko-sanskog kantona i Sarajeva od nekih firmi koje žele biti sponzori kongresa, dogovoreno je da se u naredne dvije sedmice, nakon dodatnih razgovora, utvrdi tačno mjesto održavanja kongresa. Kandidati su Sarajevo i Bihać.

Utvrđeno je da će se u aprilu 2006. godine održati Treće svjetsko prvenstvo bosansko-hercegovačke dijaspore u fudbalu. Kandidati su Belgija i Luksemburg. Na njima je da se dogovore ko će biti domaćin.''

*****

Povratnici Hrvati u općinu Derventa uputili su pismo predstavnicima međunarodne zajednice, te državnim i entitetskim institucijama vlasti, u kojem još jedanput upozoravaju na opstruiranje povratka Hrvata u tu općinu.

U pismu se ističe kako je to naročito izraženo u opstrukciji i obnovi porušenih kuća, cesta i ostale infrastrukture. Kao najočitiji primjer opstrukcije navodi se slučaj pedesetak hrvatskih povratničkih obitelji koje već šestu godinu slušaju prazna obećanja o obnovi niskonaponske elektromreže do njihovih kuća.

Također, preko sto obitelji, koje povremeno borave u svojim djelomično obnovljenim kućama, nema riješeno pitanje napajanja električnom energijom.

U selu Pjevalovac, hrvatski povratnik i novinar Federalne televizije, Miro Sirovina, također živi bez struje. Ovo je rijedak, a možda i jedini slučaj u svijetu, da jedan novinar radi u uvjetima srednjeg vijeka.

Miro Sirovina o situaciji u ovom području kaže:

''Najprimarniji problem na području općine Derventa je pedesetak hrvatskih familija, koje su se vratile, a nemaju struju. Isti problem ima i stotinjak porodica koje povremeno borave u svojim kućama bez struje. Tu je i uništavanje šume na područjima koja su bila totalno zapuštena prije vremena povratka. Tamo se baca smeće. Ljudi se osjećaju totalno diskriminirano. U svojim emisijama i svom serijalu, Povratak Bosni – povratak sebi, ističem sve pozitivne stvari, ali nedostataka je mnogo. Sječa šume ne prestaje. U selu Kula živi otac, majka, dva sina i dvije kćeri. Već pet godina žive bez struje, a dalekovod im prolazi iznad kuće. Neki entuzijasti su pokušavali svašta, ali su destrukcije neprestane. Što se tiče hrvatskih povratnika, za sada pomoć dolazi samo preko općina. Postoji i neka pomoć hrvatske vlade, ali se uvijek nađu neki ljudi koji tu pomoć rasipaju. Samo njih dvadesetak posto kojima je pomoć uistinu namijenjena je i dobiju. Situaciju zaista treba mijenjati. Nema neke perspektive i nekog projekta da bi ljudi održali povratak. Većina kuća je napravljena tako da je dana donacija u materijalu, a ljudi su sve ostalo radili sami. Čovjeka dosta iscrpi dok napravi kuću. Ipak su ljudi uporni. Ljubav za zavičajem je jača. Ovdje neki ljudi pričaju da se Hrvati ne žele vraćati, ali primjeri pokazuju drugačije. Povratnici su ovdje bez socijalnog i zdravstvenog osiguranja. Imali su zaštitu i potporu u Hrvatskoj, ali čim se vrate iz Hrvatske moraju se ispisati iz socijalne pomoći i zdravstvenog osiguranja. Ovdje ih nema ko prihvatiti.''

*****

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, postupajući po zahtjevu grupe od 34 zastupnika Zastupničkog doma Federalnog Parlamenta za ocjenu ustavnosti Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obaveza Federacije, donio je presudu kojom se utvrđuje da odredbe ovog zakona nisu u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima u onim članovima koji se odnose na staru deviznu štednju.

U obrazloženju presude, koju je naveo predsjednik Ustavnog suda, Neđo Miličević, ističe se da Ustav sadrži odredbu o pravu svake osobe da uživa pravo na imovinu, odnosno o zabrani svake diskriminacije.

Evropska konvencija o ljudskim pravima također utvrđuje pravo svakog lica na mirno uživanje imovine.

S obzirom na navedene principe, a na osnovu ocjene provedenih dokaza, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je nesporno da je osporenim zakonom izvršeno ograničavanje prava na mirno uživanje imovine imalaca stare devizne štednje, što je tokom rasprave potvrdio i predstavnik Zastupničkog doma, tvrdeći da je to učinjeno u namjeri zaštite javnog interesa i makroekonomske stabilnosti, te fiskalne održivosti Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema stavu Ustavnog suda, odredbe o staroj deviznoj štednji su nepotpune i predstavljaju samo okvir na osnovu koga tek treba da se utvrdi kako visina tražbina stare devizne štednje, tako i modeli izdavanja obveznica, rokovi dospijeća obveznica, visina kamate na obveznice i dužina roka čekanja na isplatu obveznica.

Bez ovih elemenata, smatra Ustavni sud, nije ni bilo moguće da se utvrdi proporcionalnost javnog interesa i interesa deviznih štediša, što je međunarodni pravni standard za mogućnost ograničavanja prava svakog fizičkog i pravnog lica na mirno uživanje svoje imovine.

Osim toga, utvrđivanje ovih elemenata, od kojih primarno zavisi sama suština prava deviznih štediša, dato je u nadležnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, čime je suprotno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji na izvršnu vlast prenesena nadležnost koja mora biti domen ovlaštenja zakonodavnog organa i reguliranja zakonom, a ne podzakonskim aktom, saopćio je Miličević.

Ante Čolak, jedan od zastupnika koji su pokrenuli ovu inicijativu, izjavio je novinarima nakon čitanja presude da je Ustavni sud Federacije ispunio svoju funkciju kao jedina časna institucija u zemlji.

On je naglasio da je ovo samo prvi korak ka početku rješavanja pitanja stare devizne štednje, jer država do sada nije pronašla nijedan način da ovo pitanje riješi.

Zastupnici su, također, najavili da će najkasnije u roku od mjesec dana u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine pokrenuti postupak donošenja novog zakona, koji neće ponovo ''sadržavati odredbe protiv naroda''.

*****

Federalna vlada za sada nema ni jednog tehničkog ni pravnog razloga zbog kojeg bi zaustavila verifikaciju stare devizne štednje, izjavio je za list Oslobođenje pomoćnik ministra finansija, Tihomir Ćurak.

A Vlada Republike Srpske je proteklih dana počela isplatu po 100 KM svima onima koji su se odazvali na poziv za verifikaciju stare devizne štednje. Detaljnije, Radmila Mihić, Ministarstvo finansija Republike Srpske:

''Znamo da je verifikacija stare devizne štednje u toku u oba entiteta, kao i u Brčko Distriktu. U toku verifikacije Vlada Republike Srpske je donijela i uredbu kojom se obvezala da će iz rezervisanih sredstava u budžetu za 2005. godinu, za svaki verifikovani štedni depozit, isplatiti po prvih 100 KM. Taj proces je u toku. Svi koji verifikuju staru deviznu štednju za sada mogu podići po 100 KM. Moram podsjetiti da se verifikacija stare devizne štednje odvija u prostorijama APIS-a širom Republike Srpske. APIS je bivša služba platnog prometa i ima svoje filijale širom Republike Srpske. Ona je institucija koja je za potrebe Vlade Republike Srpske i ranije radila evidenciju stare devizne štednje.''

Radi se o štedišama koji su štedili u bankama koje su sada na teritoriji Republike Srpske?

''Riječ je o štedišama koji podliježu ovom Zakonu o izmirenju unutrašnjeg duga, koji su imali štednju deponovanu u sjedištima, ili filijalama, banaka na području Republike Srpske, izuzev Ljubljanske banke i Invest banke Beograd, koje nisu obuhvaćene zakonom. Za gotovinsku isplatu u budžetu za 2005. godinu obezbjeđeno je 16 miliona KM. Vjerujemo da ćemo rok verifikacije, koji traje do 10. novembra, produžiti i naše štediše će vrlo brzo biti obavještene i o tome. Ono što je za štediše zanimljivo jeste to da najavljujemo gotovinsku isplatu iznosa od po 1000 KM tokom 2006. godine i djelimično tokom 2007. godine, za šta je u nastupu budžeta za 2006. godinu predviđeno dodatnih 39,1 milion KM. Vjerujem da su svi oni koji su zainteresovani za isplatu svojih štednih uloga u toku i sa činjenicom da se radi okvirni zakon za izmirenje stare devizne štednje na nivou čitave Bosne i Hercegovine, da se nazire da bi moglo doći do skraćivanja roka za izdavanje obveznica na ostatak duga po staroj deviznoj štednji. Vjerovatno će biti i obračunavanje kamate na obveznice. Ne bi smo ništa precizirali dok na nivou Bosne i Hercegovine ne budu usaglašena nova zakonska rješenja, nadamo se, povoljnija za nosioce stare devizne štednje, što je definitivno interes svih vlasti u Bosni i Hercegovini.''

Konačno bi bio i taj problem riješen.

''Na žalost, to je dugogodišnji problem i evidentno je da su ovo tek prvi koraci. Prvi put radimo sa nekom gotovinskom isplatom. Znamo da su to mali iznosi. Potpuno smo svjesni nestrpljenja svih onih koji imaju svoje štedne depozite. Na žalost, i stara devizna štednja trpi posljedicu višedecenijskih dešavanja na prostorima Bosne i Hercegovine.''

*****

Kako doći do urbanističke suglasnosti radi izgradnje objekta na određenoj lokaciji? Na ovo pitanje odgovara Danijela Milošević, pravnik u nevladinoj organizaciji ''Vaša prava'', Kancelarija u Prijedoru:

''Ukoliko imate namjeru da gradite objekt na određenom lokalitetu, dužni ste da se obratite opštini u kojoj se nalazi nekretnina, sa zahtjevom za izdavanje urbanističke saglasnosti. U zahtjevu ste dužni da istaknete da imate namjeru građenja i da tražite izjašnjenje da li je na zemljištu, na kojem imate namjeru da gradite, dozvoljena gradnja. Urbanistička saglasnost je upravni akt, a izdaje ga nadležna opština kada se utvrdi da je građenje u skladu sa dokumentima prostornog uređenja i drugim uslovima utvrđenim za taj prostor. Rješenje o urbanističkoj saglasnosti se donosi na osnovu planova prostornog uređenja. Ukoliko plan prostornog uređenja nije donesen, urbanistička saglasnost se donosi na osnovu pozitivnog stručnog mišljenja nosioca izrade plana.''

O potrebnoj dokumentaciji:

''Potrebni su podaci o katastarskoj parceli, a to su kopija katastarskog plana i zemljišno knjižnog izvoda. Potreban je i idejni projekt, idejno rješenje ili programska skica, u zavisnosti od složenosti gradnje. Također trebate rješenje, odluku, ugovor ili suglasnost, obrazloženje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uslova i odgovarajuća administrativna taksa. Uz napomenu da potrebna dokumentacija zavisi od kantonalnih, odnosno entitetskih propisa koji regulišu oblast prostornog uređenja.

Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti sa ostalim dokumentima mogu da se predaju na protokolu opštine ili da se pošalju preporučenom pošiljkom putem pošte. Nadležni opštinski organ za donošenje urbanističke saglasnosti može od podnosioca zahtjeva da zahtjeva dostavu i drugih priloga u zavisnosti od složenosti građenja. Opština je dužna da donese odluku po podnesenom zahtjevu za urbanističku suglasnost u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Urbanistička suglasnost važi godinu dana od dana njene pravosnažnosti, a u tom roku može da podnese zahtjev za donošenje rješenja kojim se odobrava građenje objekta. Izuzetno, važnost urbanističke saglasnosti može da se produži, ali najviše za godinu dana. Kada dobijete pravosnažno rješenje o urbanističkoj saglasnosti za izgradnju objekta, potrebno je da podnesete zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju.''

*****

Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG