Dostupni linkovi

logo-print

Nema interesa za hapšenje Karadžića i Mladića


O Dejtonskom sporazumu, o planu amnestiranja haških optuženika Karadžića i Mladića, o BiH danas i sutra, govori Vilijem Stabner, bivši zamjenik specijalnog američkog izaslanika za BiH i nekadašnji dužnosnik Haškog tribunala.

Dejtonski sporazum je legitimizirao podjelu među ljudima u BiH i spriječio je da zaista postane država, smatra Vilijem Stabner, nekadašnji zamjenik specijalnog američkog izaslanika za BiH, Roberta Frovika, i bivši dužnosnik u haškom Tribunalu.

„Nikada nisam vjerovao da pod Dejtonom Bosna može postati država. Mislim da je to najveća tragedija za mlade širom zemlje koji žele priliku, koji žele budućnost. Svi pričaju o ulasku u EU, a EU u stvari predstavlja jedinstvo, a ne podjele. Nisu svi političari u ovoj zemlji loši, nemaju svi loše namjere, no onima koji su željeli da Bosna ostane podijeljena, Dejton je bio veoma dobar alat.“

Dejton je, kaže Stabner, bio i mjesto skandaloznih kompromisa:

„Bio je sam kraj dejtonskog procesa i nije se postigao sporazum. Dobio sam poziv u Hagu od osobe koja je učestvovala u procesu, ne mogu je imenovati jer bi, vjerovatno, imala problem, i rečeno mi je da vjeruju kako će se napraviti dogovor o imunitetu ili amnestiji za Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Nazvao sam sudiju Goldstona, bila je nedjelja, i rekao mu da postoji ta mogućnost. Naredni dan, bio je ponedjeljak, imao je ručak za novinare, i najavio da ukoliko se to dogodi, razmišlja o ostavci. Dobio sam poziv iz Vašingtona i pitali su me da li je on ozbiljan i rekao sam da sam već pričao sa većinom Amerikanaca koji rade u Tribunalu i svi su se složili da će, ako on podnese ostavku, svi do jednog prići mikrofonu i podnijeti ostavku, i reći zbog čega. Ne znam da li je to istina, da je postojao takav dogovor u procesu, ali znamo da se takav dogovor nikad nije dogodio.“

Međunarodna zajednica, prema njegovom mišljenju, nema interesa da uhapsi najtraženije ratne zločince, Ratka Mladića i Radovana Karadžića, iako je bilo mnoštvo prilika:

„Kada je NATO došao imao je mnogo snage da to uradi. Ja sam se susreo s predsjednikom Karadžićem u maju 1996. u Famosovoj fabrici na Palama. Svi su znali da je on tu. General Mladić je živio u američkom sektoru u Han Pijesku, i svi su to znali. Donošene su političke odluke u to vrijeme da niko ne želi probleme, pa je odlučeno da se ne kreće na njih. Zašto su još na slobodi, i o tome se može špekulisati. Mislim da postoji dobar obavještajni sistem koji možda upozorava Karadžića kad bi neko mogao doći, ali mislim i da ne postoje dovoljni napori da se on uhapsi.“

Napredak koji je BiH postigla u posljednjih deset godina tek je privid:

„Ljudi se ne ubijaju, nisu ni blizu da ponovo ratuju, ali nisam od onih koji kažu da nikada neće ratovati. Kad se razmišlja o prošlosti, mislim da je sjeme za novi rat već posijano. Stvaranje tri verzije istine o tome zašto je bio konflikt i šta se desilo, ko je odgovoran, da li za 20 ili 50 godina - naša djeca i unučad će ponovo ratovati. I kad mi ljudi kažu: to se nikada više ne može dogoditi, ja im kažem: da li ste 1985. vjerovali da će se dogoditi što se dogodilo? Sjeme je posijano. Ne može se reći da nije napravljen nikakav progres, ali većina je kozmetičkih promjena. Stranci dolaze ovamo i vide obojene zgrade, stakla, napravljene mostove. To je ustvari kozmetika. Većina nas stranaca ne može vidjeti unutar ljudi, ne možemo vidjeti ruševine u ljudima. Mnoge je Dejton i podjela jednostavno produbila. Sa jednim, bosanskim biznismenom radim na pokretanju radnih mjesta širom zemlje jer mislim da je jedan od najvećih promašaja u posljednjih deset godina to što dobrog, produktivnog posla nema, naročito za mlade.“

Za budućnost BiH, smatra Stabner, bilo dobro da sljedeći Visoki predstavnik bude Kristijan Švarc Šiling:

„Poznajem dr. Šilinga, mislim da je iskren čovjek, prisutan je deset godina, poznaje ljude, razumije ljude, sigurno ne bi ovdje bio zbog novca - on je veoma bogat. Mislim da bi on sa svojim razumijevanjem, pošto je veoma inteligentan čovjek i poznaje državu, bio odličan izbor i pomogao ovoj državi da postane država, jer ja sada nisam siguran da je BiH država.“
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG