Dostupni linkovi

logo-print

Ustav po mjeri političara


Predsjednici osam političkih partija iz BiH otputovali su u Brisel gdje se očekuje postizanje dogovora o ključnim pitanjima ustavnih promjena u BiH. Može li BiH u svom Ustavu imati standarde koji bi ovu zemlju uveli u porodicu evropskih naroda? Sa sadašnjim rješenjima, kako slikovito kaže univerzitetski profesor Slavo Kukić, to nije moguće:

„U postojećem ustavnom okviru naprosto nije moguće pronaći nikakav instrumentarij kojim se BiH može izvući iz balkanske močvare i kojim se može približiti društvu evropskih naroda.“

I Stranka demokratske akcije, kako ističe Mirsad Ćeman, očekuje konkretnija rješenja koja će pregovaračku poziciju BiH prema EU učiniti jačom:

„Znači, ojačati nadležnosti države, Vijeće ministara učiniti klasičnom kompetentnom vladom BiH, ojačati kapacitet Parlamentarne skupštine. Što se tiče nadležnosti države, u svakom slučaju, pored onoga što je već prenešeno sa entiteta i što je od ranije bila nadležnost države, prenijeti i unijeti u Ustav.“

Izbor predsjednika umjesto sadašnjeg tročlanog Predsjedništva, izaziva različite stavove. U RS su uglavnom protiv ukidanja Predsjedništva. Mladen Ivanić, lider Partije demokratskog progresa, o tome šta je za njih prihvatljivo:

„Za PDP je prihvatljiva rasprava o načinu izbora članova Predsjedništva i prihvatljiva rasprava o tome da Savjet ministara konačno dobije svoj definitivni izgled, to znači da ne bude svaki put povećavanje broja ministara; jednom za svagda moramo definisati strukturu Savjeta ministara.“

I sadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, Ivo Miro Jović je protiv ukidanja kolektivnog šefa države:

„Dirati samo u jednu od institucija bilo bi i dalje, moram biti otvoren, denacionaliziranje ili dekonstituiranje Hrvata u BiH. To je jedina razina vlasti gdje i Hrvati participiraju na jednakopravnoj osnovi.“

U Socijaldemokratskoj partiji BiH predviđaju da će se dogovor lakše postići oko pitanja koja ne traže temeljitije ustavne promjene, kao što je na primjer oblast ljudskih prava. Uz ovo, Jozo Križanović, takođe ističe:

„Mislim da će doći do nekog konsenzusa, bar kad je u pitanju otklanjanje određenih diskriminirajućih odredbi u Ustavu BiH kada su u pitanju ljudska prava i slobode i onoga što je stav Venecijanske komisije, ali i opće ocjene međunarodnih faktora, pa dobrim dijelom i domaće javnosti, da BiH u ovakvoj situaciji nije organizirana na način koji bi joj osigurao da prihvaća i primjenjuje evropske standarde na teritoriji cijele BiH, koji su sada posebno nužni u ovoj fazi stabilizacije i približavanja BiH Evropskoj uniji.“

Ustav BiH je diskriminirajući i baziran na pravima koja proističu isključivo iz etničke pripadnosti, navodi banjalučki profesor Miodrag Živanović:

„Ako ja hoću da budem građanin, da budem Miodrag Živanović, meni je oduzeto automatski, po samom Ustavu i njegovim rješenjima, više od polovine ljudskih, odnosno građanskih prava, da ne govorim da je isti slučaj i sa načinom odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH, u parlamentima na drugim nivoima u našoj državi ili našim entitetima, gdje jednostavno, također dominira ovaj etnički kriterij, a ne predstavnički kriterij i ono što je zapravo vrijednost same evropske ideje.“

U anketama organizovanim povodom pregovora o ustavnim promjenama, građani kažu:

„Ustav - samo onaj koji će omogućiti narodu suživot, bez podjele, bez ovih entiteta.“

„Bez entiteta, bez kantona, jedan predsjednik, ukinuti ovu mafiju. Četrnaest vlada, pa to ne može ni američki budžet izdržavati!“

Nakon višemjesečnih pregovora među političkim predstavnicima, jedino je sigurno da postoji spremnost za razgovor o ustavnim promjenama, kaže Beriz Belkić, Stranka za BiH:

„Sve ostalo je u sferi nagađanja i špekulacije, i po mom mišljenju, definitivno ovisi o spremnosti međunarodne zajednice da nas ubjeđuje – do kojeg nivoa će nas ubjeđivati i do kojeg nivoa je spremna da ide u dubinu promjena Ustava.“

Mladen Ivanić pak smatra da pristisaka neće biti:

„U slučaju pritisaka, ja neću ništa potpisati, pa makar mi to bila zadnja politička odluka u karijeri.“

Za sada u BiH nema saglasnosti oko bitnih političkih pitanja kao što su drugačiji ustavni položaj Predsjedništva, Vijeća ministara, Skupštine ili oko definicije vitalnog nacionalnog interesa. Stoga je teško predvidjeti ishod vikenda bh. političara u Briselu.

Ustav po mjeri političara

Predsjednici osam političkih partija iz BiH otputovali su u Brisel gdje se očekuje postizanje dogovora o ključnim pitanjima ustavnih promjena u BiH. Može li BiH u svom Ustavu imati standarde koji bi ovu zemlju uveli u porodicu evropskih naroda?

Predsjednici osam političkih partija iz BiH otputovali su u Brisel gdje se očekuje postizanje dogovora o ključnim pitanjima ustavnih promjena u BiH. Može li BiH u svom Ustavu imati standarde koji bi ovu zemlju uveli u porodicu evropskih naroda? Sa sadašnjim rješenjima, kako slikovito kaže univerzitetski profesor Slavo Kukić, to nije moguće:

„U postojećem ustavnom okviru naprosto nije moguće pronaći nikakav instrumentarij kojim se BiH može izvući iz balkanske močvare i kojim se može približiti društvu evropskih naroda.“

I Stranka demokratske akcije, kako ističe Mirsad Ćeman, očekuje konkretnija rješenja koja će pregovaračku poziciju BiH prema EU učiniti jačom:

„Znači, ojačati nadležnosti države, Vijeće ministara učiniti klasičnom kompetentnom vladom BiH, ojačati kapacitet Parlamentarne skupštine. Što se tiče nadležnosti države, u svakom slučaju, pored onoga što je već prenešeno sa entiteta i što je od ranije bila nadležnost države, prenijeti i unijeti u Ustav.“

Izbor predsjednika umjesto sadašnjeg tročlanog Predsjedništva, izaziva različite stavove. U RS su uglavnom protiv ukidanja Predsjedništva. Mladen Ivanić, lider Partije demokratskog progresa, o tome šta je za njih prihvatljivo:

„Za PDP je prihvatljiva rasprava o načinu izbora članova Predsjedništva i prihvatljiva rasprava o tome da Savjet ministara konačno dobije svoj definitivni izgled, to znači da ne bude svaki put povećavanje broja ministara; jednom za svagda moramo definisati strukturu Savjeta ministara.“

I sadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, Ivo Miro Jović je protiv ukidanja kolektivnog šefa države:

„Dirati samo u jednu od institucija bilo bi i dalje, moram biti otvoren, denacionaliziranje ili dekonstituiranje Hrvata u BiH. To je jedina razina vlasti gdje i Hrvati participiraju na jednakopravnoj osnovi.“

U Socijaldemokratskoj partiji BiH predviđaju da će se dogovor lakše postići oko pitanja koja ne traže temeljitije ustavne promjene, kao što je na primjer oblast ljudskih prava. Uz ovo, Jozo Križanović, takođe ističe:

„Mislim da će doći do nekog konsenzusa, bar kad je u pitanju otklanjanje određenih diskriminirajućih odredbi u Ustavu BiH kada su u pitanju ljudska prava i slobode i onoga što je stav Venecijanske komisije, ali i opće ocjene međunarodnih faktora, pa dobrim dijelom i domaće javnosti, da BiH u ovakvoj situaciji nije organizirana na način koji bi joj osigurao da prihvaća i primjenjuje evropske standarde na teritoriji cijele BiH, koji su sada posebno nužni u ovoj fazi stabilizacije i približavanja BiH Evropskoj uniji.“

Ustav BiH je diskriminirajući i baziran na pravima koja proističu isključivo iz etničke pripadnosti, navodi banjalučki profesor Miodrag Živanović:

„Ako ja hoću da budem građanin, da budem Miodrag Živanović, meni je oduzeto automatski, po samom Ustavu i njegovim rješenjima, više od polovine ljudskih, odnosno građanskih prava, da ne govorim da je isti slučaj i sa načinom odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH, u parlamentima na drugim nivoima u našoj državi ili našim entitetima, gdje jednostavno, također dominira ovaj etnički kriterij, a ne predstavnički kriterij i ono što je zapravo vrijednost same evropske ideje.“

U anketama organizovanim povodom pregovora o ustavnim promjenama, građani kažu:

„Ustav - samo onaj koji će omogućiti narodu suživot, bez podjele, bez ovih entiteta.“

„Bez entiteta, bez kantona, jedan predsjednik, ukinuti ovu mafiju. Četrnaest vlada, pa to ne može ni američki budžet izdržavati!“

Nakon višemjesečnih pregovora među političkim predstavnicima, jedino je sigurno da postoji spremnost za razgovor o ustavnim promjenama, kaže Beriz Belkić, Stranka za BiH:

„Sve ostalo je u sferi nagađanja i špekulacije, i po mom mišljenju, definitivno ovisi o spremnosti međunarodne zajednice da nas ubjeđuje – do kojeg nivoa će nas ubjeđivati i do kojeg nivoa je spremna da ide u dubinu promjena Ustava.“

Mladen Ivanić pak smatra da pristisaka neće biti:

„U slučaju pritisaka, ja neću ništa potpisati, pa makar mi to bila zadnja politička odluka u karijeri.“

Za sada u BiH nema saglasnosti oko bitnih političkih pitanja kao što su drugačiji ustavni položaj Predsjedništva, Vijeća ministara, Skupštine ili oko definicije vitalnog nacionalnog interesa. Stoga je teško predvidjeti ishod vikenda bh. političara u Briselu.
XS
SM
MD
LG