Dostupni linkovi

logo-print

Masovna kršenja ljudskih prava


U izvještaju State Departmenta u kojem se analizira stanje vjerskih prava i sloboda u 197 država, navode se deseci slučajeva u kojima vlasti, širom svijeta, nisu uspjevale osigurati njihovo ispunjenje u skladu s međunarodnim normama.

Kao posebno zabrinjavajuće, navodi se stanje koje u ovoj oblasti vlada u osam država, izjavila je američka državna tajnica Condoleezza Rice:

“Posebno smo zabrinuti zbog ograničavanja vjerskih prava i sloboda u osam država – Burmi, Kini, Sjevernoj Koreji, Eritreji, Iranu, Saudijskoj Arabiji, Sudanu i Vijetnamu. Vlasti tih zemalja provodile ili su tolerirale posebno teška kršenja vjerskih prava tokom prošle godine. Odlučni smo od njih tražiti da promijene ponašanje."

Voditelj Odjela State Departmenta za pitanje vjerskih sloboda, John Hanford, tvrdi da su Sjedinjene Države već uspjele pokrenuti razgovor o ovim problemima s jednim brojem vlada, prije svih onima u Kini, Saudijskoj Arabiji i Vijetnamu, ali da je s preostalim državama koja ih krše još uvijek vrlo teško uspostaviti dijalog o vjerskim slobodama:

“Neke od ovih zemalja nisu voljne razgovarati na bilo kakav smislen način o pitanjima vjere. Burma, Iran i Sjeverna Koreja spadaju u tu kategoriju, baš kao i Eritreja."

Izvještaj navodi da iranska vlada vrši osobito teška kršenja vjerskih prava svojih građana – kako manjinskih muslimana sunita, tako i tamošnjih Židova i kršćana. Zbog svojih vjerskih uvjerenja te su manjinske skupine izložene maltretiranju, pritvaranju i drugim vrstama uznemiravanja. Kao zemlje u kojima su na snazi zakoni koji promiču vjersku diskriminaciju ili čije vlade vode takvu politiku prema pripadnicima manjinskih vjerskih skupina, navode se Rusija, Azerbejdžan, Uzbekistan i Bjelorusija.

Stanje u državama zapadnog Balkana nije idealno, ali ni pretjerano zabrinjavajuće.

U Bosni i Hercegovini, pripadnicima manjinskih vjerskih skupina u etnički i vjerski homogenim sredinama vjerska su prava bila često uskraćena, ponekad i uz primjenu sile. Vjerska netolerancija odražava etničku netrpeljivost, jer su vjerska i nacionalna identifikacija gotovo potpuno izjednačene. Općenito, tokom prošle godine zabilježen je pad vjerskih sloboda, a broj napada na vjerske službenike i objekte je vidljivo porastao.

Iako u Hrvatskoj službeno ne postoji državna religija, Katolička crkva uživa bliske veze s državom, dok tu privilegiju ne dijele i ostale vjerske zajednice, navodi se u izvještaju State Departmenta. Tokom godine, bilo je povremenih izvještaja o uznemiravanju i vandalskim napadima na pravoslavne svećenike i objekte, osobito u područjima koja su najviše nastradala tokom posljednjega rata. Učestalost i ozbiljnost tih napada sve su manji, zaključuje se u dijelu izvještaja o Hrvatskoj.

Iako ni u Srbiji nema službeno proglašene državne religije, Srpska
pravoslavna crkva uživa neke privilegije. Tokom prošle godine bilo je slučajeva diskriminacije i nasilja prema pripadnicima vjerskih manjina u Srbiji i Crnoj Gori. Židovska zajednica u Srbiji žalila se na porast antisemitizma, stoji u izvještaju State Departmenta.

Poštivanje vjerskih prava na Kosovu donekle je ojačalo, a napetost između kosovskih Albanaca i tamošnjih Srba uglavnom se temelji na etničkoj, a ne na vjerskoj netrpeljivosti. Napadi na pravoslavne objekte na Kosovu znatno su smanjeni nakon nereda u martu prošle godine.

Općenito skladne međuvjerske odnose u Makedoniji, ove je godine poremetio sukob između Srpske i Makedonske pravoslavne crkve. Sukob je posebno zaoštren u maju kada je Srpska crkva proglasila Makedonsku nelegitimnom i kada je kao za jedinu "kanonsku" pravoslavnu crkvu u Makedoniji priznala malu skupinu svojih pristaša. Makedonska vlada i većina tamošnje javnosti u ovom su sporu otvoreno stali uz Makedonsku pravoslavnu crkvu, zaključuje State Department u svom upravo objavljenom godišnjem izvještaju o stanju vjerskih prava i sloboda u svijetu 2005. godine.
XS
SM
MD
LG