Dostupni linkovi

logo-print

Federalni ministar podnio ostavku


Ostavkom federalnog ministra energije, rudarstva i industrije, Izeta Žigića, kulminirala je višemjesečna rasprava unutar federalne vlade o tome da se za strateškog partnera u dokapitalizaciji, praktično u kupovini Energopetrola izabere hrvatsko-mađarski konzorcij INA MOL.

Opozicija je zatražila poništenje odluke o prodaji 67 posto dionica Eneregopterola, uz tvrdnju da su se dugovi ove firme trebali prvo riješiti, a onda bi se, navode, firma mogla prodati po deset puta većoj cijeni. Irfan Imamović, Socijaldemokratske partija BiH:

“Znači da se obezbijede sredstva kompletna za sanaciju i konsolidaciju Energopetrola putem Investicione banke Federacije, koja nama pripada, znači Federaciji, i putem kreditnih zaduženja da se zaduži Energopetrol preko drugih komercijalnih banaka. Mislim da je to sasvim izvodljivo i da nije uopšte strano da se to ne može uraditi.”

U Energopetrolu i Vladi Federacije tvrde kako nije bilo šanse da se firma, kojoj je već 25 punti pod bankovnom hipotekom zbog duga od 20 miliona maraka, još više kreditno zadužuje. Osim toga, sarajevski Energopetrol državi duguje još oko 40 miliona maraka. I dok opozicija postavlja pitanje otkud toliki dug, u Vladi odgovaraju kako su za to krive prethodne vlade.

Analizom propasti Energopetrola bavio se, međutim, parlamentarni odbor za energiju, rudarstvo i industriju. Detaljno je podsjetio na to da je, osim ratne štete, uništenju Energopetrola kumovalo mnogo toga. Zapošljavanje čak 700 ljudi dok su pumpe propadale, stvaranje vještačkih finansijskih afera, ulaganja izvan osnovne djelatnosti, kao što je gradnja Hotela Maršal na Bjelašnici. Uz sve to, prešućivana je i poslijeratna pljačka imovine Energoinvesta. Predsjednik parlamentarnog odbora Zaim Backović:

“Pumpe u Hercegovini su privatizirane, ali se ne zna po kom zakonu. I u njihovom vlasništvu su opet ne smiješ reći jer će te udaviti. Uzeli ih i njihovo su vlasništvo. Džaba se spor vodi. Ali znate zašto džaba? Zato što je period od momenta kad su one preuzete do danas, po zakonu nastaje upravo zastarijevanje. Zastarilo!”

Iz HDZ-a na Backovićeve tvrdnje odgovoraju kontratezama o privatizaciji Željezare Zenica, čemu je kumovao nekadašnji lider Stranke za BiH Haris Silajdžić. Zastupnik HDZ-a Josip Pojavnik:

“Kad je Željezara prodata kuvajtskoj firmi za nekih 120 miliona dolara, od toga 60 su neki prebijani dugovi i računi sa Slovencima. A Željezara, hvala Bogu, nije bila pokrenuta.”

U parlamentarnom odboru za energiju tvrde kako je i sve pumpe Energopetrola iz RS-a već kupila INA, koja je u konzorciju sa mađarskim MOL-om dobila i na tenderu kupovinu 67 posto vlasništva sarajevskog Energopetrola. Na tvrdnje kako INA preuzima dominaciju nad tržištem nafte u BiH, federalni premijer Ahmed Hadžipšić, međutim, odgovara:

“Na koji način Hrvatska može kontrolisati tržište BiH, ako sad BiH kupuje kod MOL-a i INE 80 posto energetike? To je dobavljački monopol. Na dobavljački monopol država BiH ne može uticati. Može uticati na distributivni monopol na svojoj teritoriji. I BiH će to uraditi.”

Radnici Energopetrola, bitno je reći, podržavaju vladinu odluku da proda većinski kapital ove firme konzorciju INA MOL:

“Puna podrška vladi na čelu s premijerom Pašićem, sto posto, u nastojanjima da sanira Energopetrol. Pošto vlada nema tih sredstava, onda je ovo jedino rješenje, jedini izlaz.”

Donesenom odlukom federalne vlade strateški partner INA MOL bit će vlasnik 67 posto Energopetrola, a 22 posto ostaje u vlasništvu federalne vlade, dok 11 posto i dalje pripada malim dioničarima. Konzorcij INA MOL trebao bi u sanaciju firme uložiti 60 miliona maraka, državi platiti deset, a za tri godine investirati u Energopetrol još 150 miliona maraka. Ugovor o svemu mora biti sklopljen do 30. novembra, kada će, upozoreno je iz HVB banke, biti aktivirana hipoteka na 25 pumpi.
XS
SM
MD
LG