Dostupni linkovi

Zapadni Balkan ostaje izolovan


Proširenje Evropske unije dovelo je do marginalizacije zapadnog Balkana, jer nova konfiguracija Unije i predstojeći prijem Bugarske i Rumunije ostavljaju odsječenim veliko područje između Rusije, Turske i Jadrana sa nesigurnim i poroznim granicama i koridorima koje koriste organizovani kriminal i džihadisti. Zapadni Balkan, kratkoročno i srednjoročno gledano, ostaje izolovan od dinamike Evropske unije, procjenjuje Margerita Paolini. Na kontratežu da je Evropska unija prošlog mjeseca donijela odluke koje potvrđuju njen snažan interes za Balkan, naša sagovornica kaže:

“Imamo mnogo pozitivnih signala. Unija je pod predsjedništvom Britanije ostvarila određjenu vrstu barter aranžmana za Tursku i Hrvatsku na osnovu dogovora Beča i Londona. To je svakako pozitivna činjenica. Takođe u konkretnijem vidu kreću pregovori o stabilizaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore sa Unijom. Očigledno je, međutim, da budućnostr regiona zavisi prevashodno od unutrašnje dinamike u zemljama koje mu pripadaju.“

Na pitanje zašto bi Beograd morao prihvatiti nezavisnost Kosova i neodlagati rješavanje problema, Margerita Paolini odgovara:

“Smatram da danas u Srbiji nema suštinske vezanosti za Kosovo, jer postoji snažno uvjerenje da bi ono predstavljalo teret, a ne dobitak. Srbija mora nastojati da osigura čitav niz garancija za Kosovo. To je prilika da se podigne cijena, da Beograd ostvari ono što je od vitalne važnosti - da eliminiše eksplozivnu situaciju na granici. Beograd, dakle, može uslovljavati nezavisnost Kosova bezbjednosnim garancijama međunarodne zajednice za period koji je dovoljno dug. Tu je zatim proces administrativne decentralizacije, čime bi se dale garancije srpskim zajednicama koje ostaju tamo.“

Govoreći o perspektivama srpsko-crnogorskih odnosa i referendumu koji najavljuju vlasti u Podgorici, ovaj ekspert napominje da prije svega treba obratiti pažnju na to da se referendum sprovede na korektan način i dodaje:

“Bilo bi, međutim, mnogo bolje kada bi Evropska unija podstakla dogovor dviju strana i potom ga provjerila na dvostrukom referendumu. U svakom slučaju, Beogradu bi trebalo dati maksimalne garancije da preko Crne Gore može imati i dalje pristup moru i da Evropska unija međunarodnim instrumentima podrži takvu vitalnu potrebu Srbije i tako ovu zemlju postavi u centar interbalkanskog povezivanja. S druge strane, nije samo Beograd zainteresovan za izlaz na more, već je i Crna Gora zainteresovana da preko teritorije Srbije dođe do susjedstva Unije.”

Deceniju od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, došlo je vrijeme da se ugovor koji je osigurao prekid rata, preobliči tako da omogući efikasno funkcionisanje zemlje, suočene sa teškim mirnodposkim izazovima. Kako to postići, ako u Republici Srpskoj postoje tako snažni otpori jedinstvenoj državi?

“Moramo imati u vidu da Bosna i Hercegovina ostaje država na papiru bez geopolitičke supstance. To je jasno i po tome što nastavljaju da se izranjaju činjenice koje potvrđuju postojanje terorističkih ćelija povezanih sa međunarodnom mafijom, koje profitiraju iz ove maglovite situacije. Što se tiče Republike Srpske, to pitanje će se riješiti nedodirujući granice, jer je važnost granica u današnje vrijeme relativna. To će se pitanje riješiti i tako što će se Republici Srpskoj dozvoliti preferencijalni odnosi sa Srbijom.”

Da bi se izbjegla opasnost da marginalizacija zapadnog Balkana postane trajna, naša sagovornica predlaže integraciju ovog regiona u jadranski sistem:

„Projektujući zatim međujadranske odnose izvan tog horizonta i inetrnacionalizujući Jadran, taj sistem može postati spas Balkana, a može se ispostaviti da je i Balkan spas jadranskog sistema. Sve izgleda paradoksalno, ali odgovara funkcionalnoj logici . Ukoliko Jadran želi komunicirati sa Baltikom, ne može zaobići Balkan. Isto važi ukoliko Jadran želi da se poveže sa Crnim morem. Veoma je važno napomenuti da Balkan, bježeći od pozicije u kojoj predstavlja međuprostor koji dijeli članice Evropske unije, ulazi u evropsku igru u veliki mediteranski izazov i, prije svega, u veliki izazov prema zoni koja je bliska Evropskoj uniji.“
XS
SM
MD
LG