Dostupni linkovi

Povratak u crnogorske škole


Nakon raspada bivše Jugoslavije, jedno od najunosnijih zanimanja na ovim prostorima, u periodu koji je uslijedio, bilo je prevodilac, posebno engleskog jezika. To je, naravno, bilo uslovljeno neprekidnim prisustvom takozvane međunarodne zajednice na ovim prostorima u čijoj je zvaničnoj komunikaciji engleski jezik neprikosnoven. Uz engleski, u Crnoj Gori se najradije učio italijanski, nešto manje francuski i njemački. Vremena se, međutim mijenjaju, pa je nagli dolazak ruskog kapitala u Crnu Goru uslovio i potražnju prevodioca sa ruskog, a to se kaže nam šef Katedre za ruski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću, profesor doktor Dragan Koprivica odrazilo i na ovogodišnji upisni rok za te studije:

"U posljednje dvije decenije imali smo situaciju da u nekim godinama jedva sastavljam grupu da bi ruski jezik opstao u vremenu koje mu nije bilo naklonjeno. Ove godine se desilo nešto što je za nas najbolji znak da se mnogo toga mijenja. Naime, već u prvom junskom prijemnom roku, imali smo skoro sve upisane studente, što nam se do sada nikad nije desilo. Istovremeno, kvalitet tih novoprimljenih studenata je daleko bolji i odskače u odnosu na dosadašnje generacije."

Iako je profesor Koprivica zadovoljan interesovanjem, prije svega sa aspekta upoznavanja i promovisanja velike ruske kulture, na naše pitanje: da li misli da je u odabiru studenata da se upišu na ovaj odsjek presudila ljubav prema ruskoj književnosti ili veća mogućnost zapošljavanja nakon studija – odgovara:

"Pa, ljubav prema ruskoj književnosti bi u svakom slučaju sačekala jer mladi ljudi žele da preduzimaju konkretne korake. Nama su, konkretno još prije dvije godine iz nikšićke Željezare angažovali desetak, čak nesvršenih studenata koji su odmah u funkciji prevodilaca primali, istina ne u stalnom radnom odnosu, ali dohotke od po 300 ili 400 eura kao prevodioci."

Da je kod studenata to bio jedan od glavnih motiva, potvrdila nam je i studentkinja prve godine na Odsjeku za ruski jezik i književnost Milica Barović:

"Ja realno, gledajući cijeli odsjek prve godine za ruski jezik i književnost mislim da dosta tih ljudi je upisalo to iz ovog motiva, zapošljavanja, znači zato što se ruski jezik ponovo vraća na naše prostore. Mislim da je čak polovina našeg odsjeka taj jezik zato upisala."

Međutim, ona sama se za izbor studija odlučila mnogo ranije, još kao učenik Filozofske gimnazije, fascinirana ruskom književnošću:

"Činjenjenica da se ruski vraća u naše krajeve je i samo plus više za mene sjutra, upravo zbog tog zapošljenja. Tako da, to je bila odluka moja baš od nekih najranijih početaka ruskog jezika i kroz srednju školu."

Poznavaoci ruskog jezika do dolaska ruskih investitora uglavnom su bili profesori u školama gdje je ruski već uveliko iščezavao ili književni prevodioci, kao što je naš sagovornik, savjetnik u Ministarstvu prosvjete Vladimir Ašanin, koji se osim uobičajenih književnih prevoda, sada češće bavi i drugim:

"Posebno kada su u pitanju ta dokumenta, posebno dokumenta iz ovog primorskog pojasa, kupoprodajni ugovori, ugovori o zakupu nekretnina, školska... Ima više toga."

Ašanin, međutim, kaže da kada je u pitanju izučavanje ruskog jezika u osnovnim i srednjim školama, situacija se nije popravila:

"Nažalost, na drugoj strani imamo sve više pojavu da se ruski ne uči, kao što evo nemamo u Podgorici, u školi "Maksim Gorki" nemamo ni jednog časa ruskog jezika. I u masi drugih škola u Podgorici nema uopšte ruskog jezika. Dakle, jedan mali segment izučava gore na sjeveru i to je sve. A, sve veće su potrebe."

Ruski jezik je iz školskog sistema u Crnoj Gori počeo da iščezava početkom osamdesetih kada su roditelji u osnovnim školama ispisivali djecu iz odjeljenja u kojima se učio ruski i prebacivali ih na engleski jezik. Godinama su se postepeno gasila odjeljenja. Novi trendovi potražnje prevodilaca sa tog jezika ipak se još nijesu odrazili na interesovanje za učenje ruskog u osnovnim školama što nam potvrđuje i direktor podgoričke osnovne škole "Savo Pejanović" Darinka Adžić.

"Mi smo imali prošle godine situaciju da su roditelji tražili i to pismeno obrazlagali da nijesu htjeli ruski, nego su umjesto ruskog, odnosno, čak i francuskog koji je uveden naknadno, da to bude italijanski. Oni su se obratili pismeno, tražili u skladu sa mogućnostima škole mi imamo nastavnika italijanskog i morali smo da izmjenimo ono što smo planirali."

RFE: A, šta je onda sa ruskim?

ADŽIĆ: Ruski je ostao osmom razredu u jednom odjeljenju .

RFE: I kakvo je interesovanje za taj ruski jezik?

ADŽIĆ: Niko se nije javio. Možda nije niko, ali par učenika samo.

Osim ruskog kapitala, za koji se često špekuliše da je sumnjiv, u Crnoj Gori se za 100 odsto povećao i broj ruskih turista, pa se na crnogorskom primorju ovoga ljeta prodavala ruska dnevna i revijalna štampa.
XS
SM
MD
LG