Dostupni linkovi

Ko je i kako trošio donacije?


Vijeće ministara nedavno je usvojilo informaciju, prema kojoj je od 1996. do danas u BiH upućeno sedam milijardi konvertibilnih maraka u donacijama. Podatke je prikupilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali nema onih koji su zadovoljni ponuđenim. Predsjednik skupštinske istražne Komisije za utvrđivanje istine o donacijama,Tihomir Gligorić kaže:

“Ne možemo biti zadovoljni ovim izvještajem da bismo ispoštovali zaključak Parlamentarne skupštine BiH, koja insistira da prikupimo ili sačinimo evidenciju koliko je došlo finansijskih sredstava, način trošenja i evntualna zloupotreba.”

Komisija je predlagala da se činjenice o donatorskim sredstvima prikupe iz zemalja donatora, ali je to ocijenjeno kao skup projekat. Članovi Komisije, ističe Gligorić, su nezadovoljni i zbog toga što su iz Ministarstva ranije stizale drugačije informacije:

“Da se radi o 11 milijardi i 800 miliona, a da nisu uvrštena sredstva Evropske komisije u vrijednosti od tri milijarde konvertibilnih maraka. Moraju zaista objasniti i komisiji i Predstavničkom domu zašto je do toga došlo. Kada se javnost zainteresovala za to, onda su oni davali u međuvremenu informacije da se radi o razlici od četiri milijarde u smislu da su knjiženi i krediti pod nekim određenim okolnostima. Ali mi znamo šta je donacija. To je, što bi rekao naš narod, nešto što ne vraćate, što je džabe, a kredit se mora vratiti i ne može biti predmet evidentiranja u smislu donacija bespovratnih sredstava.”

Najveći donator su zemlje Evropske unije, koje su nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora, kako smo čuli, donirale Bosni i Hercegovini tri mijarde konvertibilnih maraka. Portparol ureda Frane Maroević:

“U ovoj postdejtonskoj fazi najviše je bilo sredstava utrošenih na sam program povratka izbjeglica. Tu je negdje oko 500 miliona eura utrošeno i kroz ta sredstva je obnovljeno oko 40.000 kuća i stanova za građane BiH. Također, imali smo projekte kojima su se obnavljali veliki infrastrukturni zahvati.”

Inače, novac upućen za obnovu kuća izaziva najviše pažnje, odnosno najzinimljivija je sudbina upravo ovih donacija. Ministar za ljudska prava i izbjeglice, Mirsad Kebo, podsjeća da ovo ministarstvo postoji od 2000. godine, a najviše donacija je stiglo upravo do tog vremena:

“Mogu se vrlo precizno utvrditi sredstva koja su izdvojena iz budžeta, jer za to imate budžete izvještaje, imate pojedinačne izvještaje, imate revizije itd. A što se tiče donatorskih sredstava, ne postoji podatak, nažalost. Znači, postoje procjene i drugo. I drugo, donatori svoja sredstva nisu uplaćivali domaćim organima vlasti, oni su ulagali u BiH, birali organizacije koje će vršiti implementaciju toga. I mi smo našli neke slučajeve da su ljudi koristili po više donacija.”

Srebrenica se često označava kao grad u koji je stiglo mnogo novca. A koliko – niko ne zna, što potvrđuje i načelnik Opštine Abdurahman Malkić:

“Ono što je izvjesno jeste da Općina Srebrenica, odnosno njena administracija, nema validne podatke koliko je donatorskih sredstava na ime Srebrenice i Srebreničana na području Federacije utrošeno.”

Pitanje koliko je novca donirano i kako je potrošen i dalje ostaje predmetom nagađanja i sumnji:

“Svjedoci smo raznoraznih donacija. Niko nije pozvat, niko nije kažnjen, niko nije kriv za to što je upropaštav'o ta sredstva, razasipao i šta ja znam.”

Gotovo nevjerovatno za jednu državu da ne zna koliko je donatorskog novca stiglo, za šta je utrošen i je li bilo zloupotreba. Tihomir Gligorić:

“Na taj način ruši se kredibilitet države BiH. I zašto postoji opstrukcija? I zašto to do sada nije urađeno?”

Jedan od uslova koji procjenjuje Evropska unija kod zemalja koje žele pridruživanje je njihova sposobnost da kontrolišu svoje finansijske tokove. BiH je pokazala da za taj zadatak nije zrela, ali da za njega mnogo i ne haje.
XS
SM
MD
LG