Urednica ''Večernje škole'', Ivanka Vilović, ističe da je taj satiričko-zabavni projekt hrvatskog komičara Željka Pervana dobio na vrijednosti upravo pozivanjem zanimljivih gostiju u emisiju:
''Bila je Severina. Sutra dovečer i sljedeći petak idu dvije epizode sa glumcem iz Federacije Bosne i Hercegovine, Emirom Hadžihafizbegovićem. Treća epizoda bi bila sa Ljubišom Samardžićem. ''
Zvijezda brojnih ratnih filmova nekadašnje jugoslavenske kinematografije, proslavljeni glumac i redatelj, Ljubiša Samardžić, gostovao je u Pervanovoj emisiji s temom o velikim bitkama Drugog svjetskog rata:
''Kako kaže, 634 puta je umirao, ne zna koliko je puta bio strijeljan. On ih je podučavao o umiranju i u filmu i u kazalištu.''
Kako je publika reagirala:
''Izvrsno. Tu je bila jedna kompilacija profesionalnog i ljudi koji su polu amateri, polu profesionalci, jedna energija koja je bila izmjenična.''
Sarajevski gost Emir Hadžihafizbegović došao je u Večernju školu govoriti na temu ptičje gripe i podijelio je polaznicima banane:
''Sami zaključite zašto im je podijelio banane. U Bosnu i Hercegovinu još uvijek nije bilo ptičjeg gripa.''
U Hrvatskoj više nije čudo vidjeti na televiziji srpsku sapunicu, glazbu, narodnjaci su hit u mnogim birtijama, ali za nastupe srpskih glumaca u hrvatskim kazalištima mnogi misle da je još uvijek prerano:
Hrvatska kazališna redateljica Snježana Banović:
''Kolege iz Srbije i Crne Gore, čak i iz Bosne, bi u nekim slučajevima došli u obzir, ako glume u nekim žanrovima koji su para-kazališni. Film i televizija također dolaze u obzir. Tu je puno tolerancija. Što se tiče scene, situacija je malo drugačija. Puno puta sam čula da si ne mogu dopustiti da se ovdje klanjaju, niti da se mi njima klanjamo. Dolazi do apsurdnog otpora. Ne mogu zamisliti situaciju da srpska predstava dođe na gostovanje, osim da to bude po nekim periferijama, ili po festivalima koji imaju reputaciju da su jugoslavenski. Riječki festival malih scena to izvrsno radi, uspijeva u tome i za to im treba čestitati. Mislim da u centralnom mjestu tog nacionalnog, što znači u Zagrebu, još dugo to neće biti moguće.''
Osobno je prije dvije-tri godine doživjela skandal kad je kao direktorica Drame u HNK iznijela ideju o
o gostovanju u Beogradu, a govori i o sudbini jedne svoje predstave:
''Radila sam u Beogradu predstavu zagrebačke autorice. Ta predstava već treću godinu tamo igra pred uvijek prodanom dvoranom, a nemoguće je da dođe u Zagreb, iako joj je tema iz Zagreba. Bila je u Sloveniji, u Bosni i Hercegovini, u Makedoniji i u Bugarskoj, ali nije bila u Zagrebu, u mjestu u kojem se ona događa.''
O mogućem nastupu srpskih i bosanskohercegovačkih glumaca pitali smo i direktora zagrebačkog kazališta Gavela, Darka Stazića:
''Mislim da repertoarna kazališta, kao što je naše, imaju jednu obvezu, a to je praviti predstave maksimalno sa vlastitim ansamblom. Nisu u pitanju gosti iz Srbije, Slovenije, Makedonije, Bugarske, Rumunjske zato što imamo na plaći glumce. Moramo voditi računa da ih maksimalno zaposlimo, da imamo takav repertoar koji možemo iznijeti vlastitim snagama.''
Direktor Komedije, Niko Pavlović:
''Oni su tamo, ovi su ovamo. Svi žive za neku koru kruha. Svako ima neki svoj prostor. Niti se ja petljam u njihov, niti očekujem da se oni petljaju u naš. Ako neko ima potrebu za tim glumcem, iz bilo koje strane zemlje, pa tako i iz susjednih zemalja, treba dobiti dozvolu. Mislim da bi sindikat tu trebao imati snagu da to spriječi. Ukoliko takvi ljudi postoje, to nije moja stvar, samo da se nije ogriješio o ovu zemlju, ali za to postoje neke druge službe.''
''Bila je Severina. Sutra dovečer i sljedeći petak idu dvije epizode sa glumcem iz Federacije Bosne i Hercegovine, Emirom Hadžihafizbegovićem. Treća epizoda bi bila sa Ljubišom Samardžićem. ''
Zvijezda brojnih ratnih filmova nekadašnje jugoslavenske kinematografije, proslavljeni glumac i redatelj, Ljubiša Samardžić, gostovao je u Pervanovoj emisiji s temom o velikim bitkama Drugog svjetskog rata:
''Kako kaže, 634 puta je umirao, ne zna koliko je puta bio strijeljan. On ih je podučavao o umiranju i u filmu i u kazalištu.''
Kako je publika reagirala:
''Izvrsno. Tu je bila jedna kompilacija profesionalnog i ljudi koji su polu amateri, polu profesionalci, jedna energija koja je bila izmjenična.''
Sarajevski gost Emir Hadžihafizbegović došao je u Večernju školu govoriti na temu ptičje gripe i podijelio je polaznicima banane:
''Sami zaključite zašto im je podijelio banane. U Bosnu i Hercegovinu još uvijek nije bilo ptičjeg gripa.''
U Hrvatskoj više nije čudo vidjeti na televiziji srpsku sapunicu, glazbu, narodnjaci su hit u mnogim birtijama, ali za nastupe srpskih glumaca u hrvatskim kazalištima mnogi misle da je još uvijek prerano:
Hrvatska kazališna redateljica Snježana Banović:
''Kolege iz Srbije i Crne Gore, čak i iz Bosne, bi u nekim slučajevima došli u obzir, ako glume u nekim žanrovima koji su para-kazališni. Film i televizija također dolaze u obzir. Tu je puno tolerancija. Što se tiče scene, situacija je malo drugačija. Puno puta sam čula da si ne mogu dopustiti da se ovdje klanjaju, niti da se mi njima klanjamo. Dolazi do apsurdnog otpora. Ne mogu zamisliti situaciju da srpska predstava dođe na gostovanje, osim da to bude po nekim periferijama, ili po festivalima koji imaju reputaciju da su jugoslavenski. Riječki festival malih scena to izvrsno radi, uspijeva u tome i za to im treba čestitati. Mislim da u centralnom mjestu tog nacionalnog, što znači u Zagrebu, još dugo to neće biti moguće.''
Osobno je prije dvije-tri godine doživjela skandal kad je kao direktorica Drame u HNK iznijela ideju o
o gostovanju u Beogradu, a govori i o sudbini jedne svoje predstave:
''Radila sam u Beogradu predstavu zagrebačke autorice. Ta predstava već treću godinu tamo igra pred uvijek prodanom dvoranom, a nemoguće je da dođe u Zagreb, iako joj je tema iz Zagreba. Bila je u Sloveniji, u Bosni i Hercegovini, u Makedoniji i u Bugarskoj, ali nije bila u Zagrebu, u mjestu u kojem se ona događa.''
O mogućem nastupu srpskih i bosanskohercegovačkih glumaca pitali smo i direktora zagrebačkog kazališta Gavela, Darka Stazića:
''Mislim da repertoarna kazališta, kao što je naše, imaju jednu obvezu, a to je praviti predstave maksimalno sa vlastitim ansamblom. Nisu u pitanju gosti iz Srbije, Slovenije, Makedonije, Bugarske, Rumunjske zato što imamo na plaći glumce. Moramo voditi računa da ih maksimalno zaposlimo, da imamo takav repertoar koji možemo iznijeti vlastitim snagama.''
Direktor Komedije, Niko Pavlović:
''Oni su tamo, ovi su ovamo. Svi žive za neku koru kruha. Svako ima neki svoj prostor. Niti se ja petljam u njihov, niti očekujem da se oni petljaju u naš. Ako neko ima potrebu za tim glumcem, iz bilo koje strane zemlje, pa tako i iz susjednih zemalja, treba dobiti dozvolu. Mislim da bi sindikat tu trebao imati snagu da to spriječi. Ukoliko takvi ljudi postoje, to nije moja stvar, samo da se nije ogriješio o ovu zemlju, ali za to postoje neke druge službe.''
