Dostupni linkovi

logo-print

U Hrvatskoj štednja veća deset posto


Naša susjeda, prodavačica Iva, jedna je od 50 posto hrvatskih građana koji ne štede. Oni koji štede, štede sve više. Ukupni štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama iznose 114 i po milijardi kuna, oko petnaest i po milijardi eura, a od toga štednja stanovništva iznosi 87 milijardi kuna. Prema rujnu prošle godine, to je povećanje od deset
posto, i to je dobra vijest, kaže za Radio Slobodna Evropa analitičar Hypo Banke Goran Šaravanja:

„U svakom slučaju je pozitivno za makroekonomsku sliku da ušteđevina u bankama i općenito raste. Makroekonomski gledano, što više jedna država štedi, manje se zadužuje vani i može financirati više investicija i općenito ekonomske aktivnosti koje želi provesti, bez da je ovisna o inozemnim izvorima. Dakle, dajemo si više prostora i više izbora.“

Četiri petine štednje je u devizama, što je ostatak iz vremena nestabilnosti hrvatskog bankarskog sektora. Također, otprilike 15 milijardi kuna je oročeno, što pokazuje da postoji dio građana koji mogu izdvojiti neki ozbiljniji iznos na tri do pet godina. Šaravanja u mirovinskim i investicijskim fondovima, što je također neka vrsta štednje, ali
sa većim rizikom i većom kamatom, vidi jednu bolju vijest:

„Vidimo da su fondovskoj industriji, i što se tiče mirovinskih fondova, izvori dosegli skoro 17 milijardi kuna. Dakle, iznos je veći nego dugoročna štednja. I to samo po sebi može upućivati na diversifikaciju štednje, odnosno na upućeniju na ovo ili ono, sofisticiraniju strategiju štednje stanovništva općenito.“

U Hrvatskoj narodnoj banci su izračunali da prosječni hrvatski građanin u banci drži nešto manje od 20 tisuća kuna, a kako je preko 80 posto u devizama, to bi onda iznosilo oko 2200 eura po građaninu. Kada se radi o prosječnoj kunskoj štednji, to je oko 3300 kuna. Postoje i upozorenja kako je povećana štednja dijelom rezultat depozita koje građani ulažu u banke, kako bi mogli dići kredite. To ne stoji, ocjenjuje Maroje Lang
iz Hrvatske narodne banke:

„Ako usporedimo depozite koje je hrvatski građani drže u bankama i kredite koje su im te iste banke odobrile, vidjet ćemo da hrvatski građani i dalje drže značajno veća sredstva u bankama nego što su sredstva koja su dobili putem kredita od tih banaka.“

Trudili smo se, trudili, ali malo smo našli sugovornika koji štede. Poslušajte ih, a poslušajte i tumačenje – tko to u Hrvatskoj ima novaca da može štedjeti, ako mu uopće treba:

Da li vi štedite?

„Slabo. Nemam kaj štediti.“

Imate li bar nešto u banci?

„Imam, kune. Nije tako strašno, ali malo imam. Nemam puno.“

„Ne štedim jer nemam od čega štediti. Radim dvadesetak godina, plaća mi je redovita, ali je premala, tako da nemam od čega štedjeti. To mi je jedino za preživjeti. Zaista nema od čega uštedjeti.“

Štednja je 11 milijardi veća nego prošle godine. Pa tko to onda štedi po vašem sudu?

„Stvarno ne znam. Onaj tko može.“
XS
SM
MD
LG