Kina osvaja globalno tržište tekstilom, igračkama i još nekim proizvodima dok Indija privlači informatičke firme jeftinom radnom snagom. Britanski premijer Toni Bler je upozorio lidere dvadesetpetorice, tokom samita održanog ove sedmice nedaleko od Londona, da Evropska unija mora odgovoriti na izazov Indije i Kine. Većina eksperata i biznismena se slaže da je rast azijskih džinova šansa, a ne prijetnja. Ravi Batija (Bhatija), stručnjak za Aziju u analitičkom odjeljenju londonskog nedeljnika “Ekonomist” ocjenjuje:
“Slažem se da će 21. vijek biti vijek Azije. Većina rasta i političke moći će se pokrenuti prema Aziji i svijet se mora pripremiti za to.”
Batija dodaje da je Indija već dokazala da je sila u domenu informatičke tehnologije i to će se nastaviti. Tamo postoji određeni broj zadivljujućih multinacionalnih kompanija, uključujući i one za konsalting, napominje ovaj stručnjak. On skreće paznju da su najveću ukrajinsku čeličanu kupili ovih dana upravo Indijci, što je još jedan primjer poslovne ofanzive. Batija naglašava da Kina brzo postaje svjetski lider kada se radi o tekstilu, igračkama, te još nekoliko oblasti. Što se tiče potrošnje, Kina je već treća, a Indija četvrta na svjetskoj listi. Obje zemlje poklanjaju izuzetnu pažnju najsavremenijim tehnologijama:
“Kina je treća zemlja koja je poslala čovjeka u svemir. Indija ima plan da pošalje letilicu na Mjesec. Obje zemlje raspolažu tehnologijom za balističke projektile i obje su vojne sile. U toj oblasti vidjećemo dalji napredak.“
Batija smatra da će se razvoj Indije i Kine nastaviti. Između 2005. i 2030., Indija će biti najpropulzivnija ekonomija na planeti, odmah za njom biće Kina. Mnogi eksperti se slažu, naglašavajući da je preuveličana prijetnja koju predstavljaju Kina i Indija. Tom Lampl, direktor kartela Centralna Evropa sa sjedištem u Londonu, ističe:
“Prisjećamo se da se prije 20 godina slično govorilo o Japanu. To je danas uspješna zemlja , ali ne dominira svijetom kako smo u jednom trenutku pretpostavljali.”
Umjesto zabrinutosti zbog razvoja , sve te ekonomije koje se pomaljaju na globalnom horizontu se moraju posmatrati kao nova mogućnost da druge zemlje i kompanije profitiraju od njihovog uspona:
“Trgovina nije nešto u čemu svi gube, već ona korosti svima. Postoji velika potražnja za naftom, čelikom i ostalim metalima i mineralima. Mislim da će Rusija, Kazahstan i Centralna Azija profitirati od ovog rasta.”
Lampl dodaje da brige o tome da se industrije sele na istok nalikuju na strahovanja nekih zapadnih zemalja od uspona post-komunističkih država prije 15 godina:
“Proveo sam 15 godina pomažući zapadnim multinacionalnim kompanijama da presele poslovanje u centralnu i istočnu Evropu. Moram reći da imam klijente i u Aziji. Rijetko se pojavila dilema po principu ili-ili.”
Lampl objašnjava da neke kompanije iz sektora informatike u velikoj mjeri zavise od Interneta, pa uopšte nije važno gdje su locirane. Proizvođačke firme moraju biti oprezne da ne stave sve karte na jednu zemlju pošto politički rizik uvijek postoji. Lampl podsjeća da Indija i Kina, osim što su najmnogoljudnije, imaju i velike probleme sa siromaštvom, vjerskim i regionalnim razlikama. On nije zabrinut da će te zemlje preteći Evropu:
“Zvuči pomalo alarmatno tvrdnja da će ove zemlje samo zbog brzog rasta uskoro preteći Evropu.”
Lampl priznaje da ni Evropa nije homogena. Više dinamizma ima u Britaniji i novim članicama Unije, nego u Francuskoj i Njemačkoj, koje stagniraju. U svakom slučaju, prognoza da će 21. vijek biti azijski vijek treba da se shvati kao izazov , a ne kao prijetnja, kaže ovaj ekspert.
“Slažem se da će 21. vijek biti vijek Azije. Većina rasta i političke moći će se pokrenuti prema Aziji i svijet se mora pripremiti za to.”
Batija dodaje da je Indija već dokazala da je sila u domenu informatičke tehnologije i to će se nastaviti. Tamo postoji određeni broj zadivljujućih multinacionalnih kompanija, uključujući i one za konsalting, napominje ovaj stručnjak. On skreće paznju da su najveću ukrajinsku čeličanu kupili ovih dana upravo Indijci, što je još jedan primjer poslovne ofanzive. Batija naglašava da Kina brzo postaje svjetski lider kada se radi o tekstilu, igračkama, te još nekoliko oblasti. Što se tiče potrošnje, Kina je već treća, a Indija četvrta na svjetskoj listi. Obje zemlje poklanjaju izuzetnu pažnju najsavremenijim tehnologijama:
“Kina je treća zemlja koja je poslala čovjeka u svemir. Indija ima plan da pošalje letilicu na Mjesec. Obje zemlje raspolažu tehnologijom za balističke projektile i obje su vojne sile. U toj oblasti vidjećemo dalji napredak.“
Batija smatra da će se razvoj Indije i Kine nastaviti. Između 2005. i 2030., Indija će biti najpropulzivnija ekonomija na planeti, odmah za njom biće Kina. Mnogi eksperti se slažu, naglašavajući da je preuveličana prijetnja koju predstavljaju Kina i Indija. Tom Lampl, direktor kartela Centralna Evropa sa sjedištem u Londonu, ističe:
“Prisjećamo se da se prije 20 godina slično govorilo o Japanu. To je danas uspješna zemlja , ali ne dominira svijetom kako smo u jednom trenutku pretpostavljali.”
Umjesto zabrinutosti zbog razvoja , sve te ekonomije koje se pomaljaju na globalnom horizontu se moraju posmatrati kao nova mogućnost da druge zemlje i kompanije profitiraju od njihovog uspona:
“Trgovina nije nešto u čemu svi gube, već ona korosti svima. Postoji velika potražnja za naftom, čelikom i ostalim metalima i mineralima. Mislim da će Rusija, Kazahstan i Centralna Azija profitirati od ovog rasta.”
Lampl dodaje da brige o tome da se industrije sele na istok nalikuju na strahovanja nekih zapadnih zemalja od uspona post-komunističkih država prije 15 godina:
“Proveo sam 15 godina pomažući zapadnim multinacionalnim kompanijama da presele poslovanje u centralnu i istočnu Evropu. Moram reći da imam klijente i u Aziji. Rijetko se pojavila dilema po principu ili-ili.”
Lampl objašnjava da neke kompanije iz sektora informatike u velikoj mjeri zavise od Interneta, pa uopšte nije važno gdje su locirane. Proizvođačke firme moraju biti oprezne da ne stave sve karte na jednu zemlju pošto politički rizik uvijek postoji. Lampl podsjeća da Indija i Kina, osim što su najmnogoljudnije, imaju i velike probleme sa siromaštvom, vjerskim i regionalnim razlikama. On nije zabrinut da će te zemlje preteći Evropu:
“Zvuči pomalo alarmatno tvrdnja da će ove zemlje samo zbog brzog rasta uskoro preteći Evropu.”
Lampl priznaje da ni Evropa nije homogena. Više dinamizma ima u Britaniji i novim članicama Unije, nego u Francuskoj i Njemačkoj, koje stagniraju. U svakom slučaju, prognoza da će 21. vijek biti azijski vijek treba da se shvati kao izazov , a ne kao prijetnja, kaže ovaj ekspert.
