Dokument pod nazivom ´Prijedlog biskupa BiH za društveno-pravno uređenje BiH´ usvojen je na 35. zasjedanju Biskupske konferencije BiH, a suština je uspostava četiri funkcionalna kantona umjesto sadašnjih eniteta.
Dokument je novinarima u subotu u Sarajevu predstavio kardinal Vinko Puljić, nabiskup vrhbosanski. Naglasio je kako je dokument već proslijeđen Svetoj stolici, od koje se očekuje da podrži zalaganja biskupa za uspostavu pune jednakopravnosti svih naroda i pojedinaca u zemlji:
"Mi smo ponudili ovaj prijedlog, ne kao politički, nego s pogledom na društveno-pravno uređenje koje će osigurati jednakopravnost za sve stanovnike BiH.“
Na pitanje novinara šta je zaključak tog dokumenta, kardinal je odgovorio:
"U BiH treba ostvariti jednaka prava za svakog čovjeka i za svaki narod, kulturu i vjeru i strukture trebaju biti takve da se svi osjećaju sigurni i uvaženi na cijelom teritoriju BiH".
Biskupi su u dokumentu naveli da bi se u BiH trebala uspostaviti četiri funkcionalna kantona, umjesto sadašnjih entiteta, i to: Sarajevski, Banjalučki, Mostarski i Tuzlanski. Granice kantona formirale bi se po ekonomskim, prometno-komunikacijskim, prirodnim, historijskim, geografske i (više) nacionalnim kriterijima. To bi mogle biti granice regija kako ih je za potrebe svog djelovanja već formirala, recimo, Misija OSCE-a u BiH.
Prema mišljenju biskupa, bilo bi vrlo bitno odrediti da u svakom od četiri kantona, odnosno regije ili federalne jedinice, svaki konstitutivni narod mora imati najmanje 30 posto učešća u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kako nikad „pripadnici jednoga naroda ne bi mogli nadglasati pripadnike druga dva naroda.“
Podsjećajući kako su Hrvati najveće žrtve rata - prognano ih je 67 posto, a prijeratnim domovima vratilo se tek 13 posto, biskupi su napomenuli da se Hrvatima mora garantovati izjednačenost u pravima i dužnostima sa druga dva naroda. Stoga smatraju kako je za Hrvate kao i za sve druge najprikladnije formirati BiH kao jedinstvenu, cjelovitu i decentraliziranu državu bez sadašnje entitetske podjele.
*****
Na dvodnevnom naučnom skupu u Neumu u petak je usvojena Deklaracija o ustavno-pravnom položaju Hrvata u BiH, kojom je i zvanično zatražena uspostava tri entiteta u Bosni i Hercegovini.
Skup su organizovali Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost BiH i Sveučilište iz Mostara, a u Deklaraciji se navodi:
"Budući da jedino republika, kao demokratski oblik vladavine naroda, podrazumijeva i jamči najviši stupanj demokracije, te političke, kulturne i svake druge autonomije, zauzimamo se za uspostavu triju republika za tri suverena i konstitutivna naroda, što je u punoj suglasnosti s odredbama Pakta Ujedinjenih naroda o građanskim, socijalnim i kulturnim pravima, o jednakosti svih naroda, bez obzira na njihovu brojnost."
Osim hrvatskih zvaničnika iz BiH, u izradi Deklaracije učestvovali su i gosti iz Hrvatske: Zvonimir Šeparović, Bosiljko Mišetić i Mile Mamić.
Deklaracijom se ne isključuje mogućnost drukčijeg uređenja BiH, u kojem bi federalne jedinice bile županije - kantoni, regije i slično, a koje bi imale odgovarajuću zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Takav ustroj, kako je navedeno u Deklaraciji, bio bi prihvatljiv za Hrvate, ako bi se mogla postići puna suglasnost s druga dva naroda - Bošnjacima i Srbima. Deklaracijom se takođe traži uspostava radio i tv kanala na hrvatskom jeziku, u okviru Javne radio televizije BiH. Takođe se traže garancije za ravnopravnu upotrebu hrvatskog jezika u kulturnim, obrazovnim, naučnim i političkim ustanovama u BiH. Posebno se traži pravo obrazovanja u Bosni i Hercegovini na hrvatskom jeziku.
Donošenje Deklaracije, kako je službeno rečeno, potaknuto je neravnopravnošću Hrvata u BiH koja prijeti da se oni, umjesto konstitutivnoga naroda, pretvore u nacionalnu manjinu. Deklaracija će biti proslijeđena svim važnijim institucijama u BiH, Hrvatskoj, te međunarodnim organizacijama, rečeno je službeno nakon završetka skupa u Nemu.
Dokument je novinarima u subotu u Sarajevu predstavio kardinal Vinko Puljić, nabiskup vrhbosanski. Naglasio je kako je dokument već proslijeđen Svetoj stolici, od koje se očekuje da podrži zalaganja biskupa za uspostavu pune jednakopravnosti svih naroda i pojedinaca u zemlji:
"Mi smo ponudili ovaj prijedlog, ne kao politički, nego s pogledom na društveno-pravno uređenje koje će osigurati jednakopravnost za sve stanovnike BiH.“
Na pitanje novinara šta je zaključak tog dokumenta, kardinal je odgovorio:
"U BiH treba ostvariti jednaka prava za svakog čovjeka i za svaki narod, kulturu i vjeru i strukture trebaju biti takve da se svi osjećaju sigurni i uvaženi na cijelom teritoriju BiH".
Biskupi su u dokumentu naveli da bi se u BiH trebala uspostaviti četiri funkcionalna kantona, umjesto sadašnjih entiteta, i to: Sarajevski, Banjalučki, Mostarski i Tuzlanski. Granice kantona formirale bi se po ekonomskim, prometno-komunikacijskim, prirodnim, historijskim, geografske i (više) nacionalnim kriterijima. To bi mogle biti granice regija kako ih je za potrebe svog djelovanja već formirala, recimo, Misija OSCE-a u BiH.
Prema mišljenju biskupa, bilo bi vrlo bitno odrediti da u svakom od četiri kantona, odnosno regije ili federalne jedinice, svaki konstitutivni narod mora imati najmanje 30 posto učešća u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kako nikad „pripadnici jednoga naroda ne bi mogli nadglasati pripadnike druga dva naroda.“
Podsjećajući kako su Hrvati najveće žrtve rata - prognano ih je 67 posto, a prijeratnim domovima vratilo se tek 13 posto, biskupi su napomenuli da se Hrvatima mora garantovati izjednačenost u pravima i dužnostima sa druga dva naroda. Stoga smatraju kako je za Hrvate kao i za sve druge najprikladnije formirati BiH kao jedinstvenu, cjelovitu i decentraliziranu državu bez sadašnje entitetske podjele.
*****
Na dvodnevnom naučnom skupu u Neumu u petak je usvojena Deklaracija o ustavno-pravnom položaju Hrvata u BiH, kojom je i zvanično zatražena uspostava tri entiteta u Bosni i Hercegovini.
Skup su organizovali Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost BiH i Sveučilište iz Mostara, a u Deklaraciji se navodi:
"Budući da jedino republika, kao demokratski oblik vladavine naroda, podrazumijeva i jamči najviši stupanj demokracije, te političke, kulturne i svake druge autonomije, zauzimamo se za uspostavu triju republika za tri suverena i konstitutivna naroda, što je u punoj suglasnosti s odredbama Pakta Ujedinjenih naroda o građanskim, socijalnim i kulturnim pravima, o jednakosti svih naroda, bez obzira na njihovu brojnost."
Osim hrvatskih zvaničnika iz BiH, u izradi Deklaracije učestvovali su i gosti iz Hrvatske: Zvonimir Šeparović, Bosiljko Mišetić i Mile Mamić.
Deklaracijom se ne isključuje mogućnost drukčijeg uređenja BiH, u kojem bi federalne jedinice bile županije - kantoni, regije i slično, a koje bi imale odgovarajuću zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Takav ustroj, kako je navedeno u Deklaraciji, bio bi prihvatljiv za Hrvate, ako bi se mogla postići puna suglasnost s druga dva naroda - Bošnjacima i Srbima. Deklaracijom se takođe traži uspostava radio i tv kanala na hrvatskom jeziku, u okviru Javne radio televizije BiH. Takođe se traže garancije za ravnopravnu upotrebu hrvatskog jezika u kulturnim, obrazovnim, naučnim i političkim ustanovama u BiH. Posebno se traži pravo obrazovanja u Bosni i Hercegovini na hrvatskom jeziku.
Donošenje Deklaracije, kako je službeno rečeno, potaknuto je neravnopravnošću Hrvata u BiH koja prijeti da se oni, umjesto konstitutivnoga naroda, pretvore u nacionalnu manjinu. Deklaracija će biti proslijeđena svim važnijim institucijama u BiH, Hrvatskoj, te međunarodnim organizacijama, rečeno je službeno nakon završetka skupa u Nemu.
