Dostupni linkovi

logo-print

Umjetnička djela vraćaju se muzejima


Posljednji prijeratni Riječki bijenale mladih umjetnika bivše Jugoslavije otvoren je 1991. godine, točno na dan početka rata u Sloveniji, prisjeća se glasnogovornica i muzejska pedagogica u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Milica Đilas:

''Bijenale smo otvarali 27. 6. 1991. godine, upravo kada je započinjao rat na području Slovenije. To je bilo stravično, ali stravičnije stvari su se dogodile tek kasnije. Nakon Bijenala, radovi su ostali tu jer nije bilo mogućnosti vratiti ih umjetnicima.''

Stvar se zakomplicirala jer su umjetnička djela stigla iz jedne države, a morala su se vratiti u njih nekoliko:

''Situacija se zakomplicirala, budući da su ti radovi stigli bez ikakvih propratnih papira, a trebalo ih je vratiti preko novih granica. Mi ne znamo gdje su svi autori. Sa nekima smo uspjeli stupiti u kontakt, a sa nekima ne, pa će kolege iz Studentskog kulturnog centra u Beogradu pokušati distribuirati te radove njihovim autorima.''

Riječ je o 84 umjetnička rada iz Srbije i Crne Gore, koja su danas već u Beogradu. Idućih dana i mjeseci bit će vraćeno i dvadeset djela slovenskih autora, jedanaest iz Bosne i Hercegovine, te šest iz Makedonije. Tvrdi da cijela priča nema nikakvih političkih konotacija, da se Muzej već i ranije želio riješiti djela koja nisu njegova, a zauzimaju mu, ionako, skučen prostor:

''Ta djela se moraju vratiti, mada se na velikim međunarodnim izložbama uvijek događa da neki radovi ostanu. Neki se čak vrate i sa adrese koju su nam dali sami autori, budući da promjene adresu pa se ne sjete javiti novu. Možda bi bila zanimljiva izložba napuštenih radova.''

No puno ozbiljnija i neizvjesnija sudbina zadesila je tisuće umjetničkih predmeta s ratom zahvaćenih područja u Hrvatskoj, koja su na razne načine završili u Srbiji i Crnoj Gori, ili na ilegalnom međunarodnom tržištu umjetnina.
Pomoćnica hrvatskog ministra kulture, Branka Šulc:

''Potražujemo oko 20 tisuća muzejske građe i oko tri tisuće sakralne građe svih konfesija.''

Što potražuju Srbija i Crna Gora od Hrvatske?

''Oni nemaju što potraživati. Područje rada ovog povjerenstva je razdoblje od 1991. godine. Sukcesija je drugo pitanje. Postoji međunarodni ugovor o sukcesiji koji su sve države bivše Jugoslavije potpisale. Mi se time ne bavimo.''

Vrlo dobrim ocjenjuje nedavni prvi sastanak međudržavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, te zajednički posjet Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, otkuda je odneseno i najviše umjetnina:

''Tom prigodom je odabrano deset velikih cjelina za povrat onoga što se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu, u Muzeju Pravoslavne crkve u Beogradu, te u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu.''

Predsjednica hrvatskog Povjerenstva za povrat u ratu odnesenog hrvatskog kulturnog blaga, ocjenjuje da na institucionalnoj razini sa Srbijom i Crnom Gorom gotovo i nema više problema oko povrata, no najteže će biti pronaći ukradene umjetnine, na čemu već odavno zajednički surađuju nacionalni odbori Interpola Hrvatske i Srbije i Crne Gore, ali još uvijek s malo uspjeha:

''U vrijeme mirne reintegracije 1997. godine je iz jednog muzeja pokradena cijela značajna zbirka od renesansnih radova do suvremenih, važnih evropskih i hrvatskih autora. To potpada pod područje Interpola, na čemu se godinama manje uspješno radi. To su neke cjeline koje su vrlo osjetljive i na kojima zajednički nastojimo pronaći modus povrata i lociranja.''
XS
SM
MD
LG