Dostupni linkovi

logo-print

Bivši "Škorpion" smatra da nije kriv


Prikazivanje amaterskog video zapisa, ubojstva šestero bošnjaka, nedaleko Srebrenice, ljeta 1995., prvo na suđenju Miloševiću u Hagu, a potom u srbijanskim i hrvatskim medijima, pokrenula je događanja koja su dovela do hapšenja Slobodana Davidovića, podizanja optužnice i današnjeg početka suđenja. Nakon što je 12. lipnja uhapšen, u Šidskim Banovcima, nedaleko Vinkovaca, slijedećeg dana je odmah prepraćen u Zagreb. 14. lipnja Državno Odvjetništvo Republike Hrvatske stupa u akciju. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić:

„Sa Srbijom smo razmijenili sve informacije i dokaze koje oni tamo imaju i u toku popodneva bit će protiv njega podnesen istražni zahtjev zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Isto tako, stupili smo u vezu sa haškim tužiteljstvom i od njih ćemo dobiti sve relevantne podatke vezane za taj zločin koji je počinio.“

Suradnja sa srodnim tjelima u Srbiji odvijala se temeljem sporazuma o regionalnoj suradnji tužiteljstava koja omogućuje izravnu komunikaciju, a ne kao nedavno preko instituta međunarodne pravne pomoći, gdje je za dobijanje odgovora na neki upit trebalo čekati i po šest mjeseci. Iako su zločini za koje se Davidović tereti bili počinjeni u Bosni i Hercegovini, a on je imao državljanstvo i Srbije i Crne Gore, postupak protiv njega vodit će se i u Hrvatskoj, jer je on i hrvatski državljanin, a i uhićen je u Hrvatskoj.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare – Ožbolt o tome 14. lipnja:

„Dobro je da je osoba osumnjičena za ratne zločine uhićena na teritoriji republike Hrvatske, budući da je riječ o hrvatskom državljaninu koji ima i još jedno državljanstvo. Prema pozitivnim propisima Republike Hrvatske, sudiće mu se u Hrvatskoj.“

Par dana kasnije, 17. lipnja, hrvatska policija pretražila je kuće u Vinkovcima još nekoliko bivših pripadnika „Škorpiona“, a sada mirnih građana Hrvatske, pod sumnjom da su i oni učestvovali u ratnim zločinima, ili posjeduju neke relevantne dokaze ili kriju oružje. Glasnogovornik Policijske uprave Miroslav Janić:

„Danas, tijekom dana, na više lokacija na području Vinkovaca, obavili smo petrage stanova i kuća u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom, istražnim centrom Županijskog suda u Vukovaru. Mogu vam reći da u ovom trenutku u policiji je privedeno deset osoba.“

Međutim, sve je završilo sa nekoliko prekršajnih prijava zbog nedozvoljenog oružja i oduzimanja oružja i vojne opreme.

Dok je zagrebačko Državno odvjetništvo pripremalo optužni prijedlog protiv Davidovića za ubojstvo šestoro Bošnjaka u Srebrenici, odmah su se javili i hrvatski vojnici svjedoci i žrtve iz improviziranog zatvora srpske paravojske u Bovoti, nedaleko Vinkovaca, početkom rata u Hrvatskoj, listopada 1991. Oni tvrde kako su prepoznali Davida, kako su suborci zvali Davidovića, kao jednog od onih koji su ih tukli i mučili. Optužnica je tako, osim inkriminacije za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, dopunjena inkriminacijom za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika.

*****

Suradnik Radija Slobodna Europa Drago Hedl, zajedno s novinarom The New York Timesa Nicholasom Woodom, pronašao je u Šidskim Banovcima, u lipnju ove godine, samo nekoliko sati prije nego što je ondje uhapšen, Slobodana Davidovića, pripadnika zloglasnih Škorpiona, jednog od sudionika likvidacije šestorice Bošnjaka u selu Trnovo, kraj Sreberenice. Naš suradnik Drago Hedl, opisuje kako se to dogodilo:

Gotovo puna dva tjedna otkako je i na Hrvatskoj televiziji, u lipnju ove godine, prikazan šokantni snimak pogubljenja šestorice mladih Bošnjaka u selu Trnovo kraj Srebrenice, Slobodan Davidović, jedan od pripadnika Škorpiona, jedinice koja je počinila tu likvidaciju – mirno je živio u hrvatskom selu Šidski Banovci.

Nekoliko sati prije nego što je uhapšen, Davidovića su u Šidskim Banovcima, selu na krajnjem istoku Hrvatske, samo nekoliko kilometara udaljenom od granice Srbije i Crne Gore, pronašli novinari. Oko 11.00 sati prije podne, tog 12. lipnja, nalazio se pred seoskom crkvom gdje je zajedno s još nekoliko mještana očekivao početak nedjeljne mise. Kad su ga novinari upitali je li on Slobodan Davidović, nekadašnji pripadnik Škorpiona, koji je sudjelovao u ubojstvu šestorice Bošnjaka u Trnovu, hladno je potvrdio tu činjenicu. Upitan kako se sada osjeća i kako komentira šokantne snimke koje je – nakon što su prikazani u sudnici Haškog suda u procesu protiv Slobodana Miloševića – vidjela cjelokupna svjetska javnost, odgovorio je: Osjećam se kao što bi se osjećao svatko tko je u tome sudjelovao. Davidović je potom odbio svaki daljnji razgovor i uputio se u crkvu, na nedjeljno bogoslužje. Davidovićevi susjedi, s kojima su novinari razgovarali nekoliko sati prije nego što je uhićen, opisivali su ga kao mirnog susjeda, koji je nakon rata bio bez posla, ali uvijek spreman da svakome pomogne.

Hrvatska policija uhitila ga je 12.lipnja u večernjim satima, u njegovoj kući u Šidskim Banovcima gdje je živo zajedno s majkom i bratom. Prilikom hapšenja nije pružao otpor.

*****

Bosanskohercegovačka javnost smatra kako je suđenje Slobodanu Davidoviću, koga optužnica, zajedno sa drugim nepoznatim pripadnicima "Škorpiona", tereti za ubistvo šest Bošnjaka u selu Trnovo kod Srebrenice, trebalo biti u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Federalne komisije za traženje nestalih Amor Mašović kaže da je cilj svakog suđenja zadovoljenje pravde, što znači da zločinci dobiju zasluženu kaznu, a porodice žrtava maksimalan vid satisfakcije. U slučaju Davidović, ocjenjuje Mašović, pravda definitivno neće biti zadovoljena, a kazna koju će zločinac dobiti neće biti adekvatna:

“Zašto je to tako? Zato što se jednostavno svjedoci, porodice žrtava plaše ići na suđenja izvan područja gdje je zločin počinjen, odnosno izvan područja gdje oni danas stanuju, odnosno prebivaju. Ja lično sam zagovornik suđenja prema mjestu izvršenog zločina. Tamo gdje je zločin počinjen, tamo zločincima treba suditi. I radi njih, da bi se još jedanput suočili sa razmjerama i karakterom svojih zločina, a i radi, kako rekoh, porodica žrtava, odnosno direktnih žrtava takvih zločina.”

Prema Mašovićevim riječima, činjenica da zločinci preferiraju suđenja u državama gdje nisu počinili zločine pokazuje opravdanost njegove tvrdnje, ne samo kad su u pitanju ratni već i drugi zločini:

“Zašto bi, inače, zločinci koji su osuđeni, recimo kakav smo primjer imali nedavno u BiH, koji su osuđeni kriminalci u BiH bježali u druge države? Zato što očigledno unaprijed znaju da će u tim državama imati veći stepen nezaslužene zaštite od krivičnog progona.”

U Udruženju majki enklava Srebrenica i Žepa kažu da je suđenje Davidoviću u Hrvatskoj pitanje politike koja se vodi protiv ovog udruženja i pravde koju majke žrtava traže već deset godina. Predsjednica Udruženja Munira Subašić:

“Svim zločincima koji su učinili zločin u jednoj državi, bez obzira što nisu građani te države, treba se suditi u onoj državi gdje su činili zločine. To bi bila pravda prema žrtvama i pravda prema sudu koji sve to radi. Mislim da je to jedna jako, jako ružna stvar koja se dešava u posljednje vrijeme - da svi zločinci kad saznaju da su optuženi za zločin koji su činili onda pobjegnu u susjednu državu, ili Hrvatsku ili Srbiju i Crnu Goru, zato što imaju dvostruko državljanstvo. To je jedna velika nepravda prema nama žrtvama, to je jedna velika nepravda prema onim našim mrtvima.”

U Udruženju majki enklava Srebrenica i Žepa vjeruju da će sud u Hrvatskoj, iako nema svjedoke, osuditi Slobodana Davidovića za zločin koji je počinio. Komisija za traženje nestalih Federacije BiH raspolaže sa svom potrebnom dokumentacijom za zločine u okolini Trnova, ali kažu da će dokaze, ukoliko to bude potrebno, dostaviti isključivo pravosudnim organima Bosne i Hercegovine.

*****

Suđenje pripadnicima jedinice Škoripioni, optuženim za zločin nad srebreničkim Bošnjacima, najverovatnije će početi pre kraja godine, saznajemo u Veću za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu.

Tužilastvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu protiv petorice pripadnika “Škorpiona” za ubistvo srebreničkih Bošnjaka, ali početak glavnog pretresa nije zakazan jer optužnica još nije stupila na pravnu snagu. Ivana Ramić, portparol Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, rekla je za naš program da će datum suđenja biti određen nakon što bude odlučeno o prigovoru advokata na optužnicu, i da će glavni pretres verovatno početi do Nove godine.

Petorica pripadnika “Škorpiona” u zatvoru čekaju suđenje, a optužnica ih tereti da su u julu 1995. godine, u mestu Godinjske Bare kod Trnova, ubili šestoricu Bošnjaka, uključujući i dvojicu maloletnika, pucajući im u leđa.
Bruno Vekarić, portparol Tužilaštva u Beogradu, izjavio je za naš program da ta institucija sarađuje sa hrvatskim pravosuđem koje trenutno za isti zločin vodi postupak protiv pripadnika “Škorpiona” Slobodana Davidovića, i rekao da ta saradnja teče bez problema:

“Saradnja između naša dva tužilaštva su izuzetno korektna, za ratne zločine ne postoji granica i jedino na taj način će se i jedno i drugo društvo obračunati sa njim. Što se već tiče samog konkretnog slučaja u principu razmena dokumentacije i podataka je izuzetno korektna. Logističku podršku našim kolegama iz Zagreba daje naše tužilaštvo u smislu razmene potrebnih dokumenata tako da i jedan i drugi sud faktički raspolažu sa kompletnim dokazima.”

Nataša Kandić, direktor Fonda za humanitarno pravo, izjavila je za naš program da nije zadovoljna načinom na koji su stvari u optužnici beogradskog tužilaštva protiv pripadnika “Škorpiona” formulisane jer se, kako je rekla, u njoj navodi da je zločin počinila kriminalna paravojna grupa koja nije imala veze sa policijom Srbije:

“Duboko verujem da je takva strategija pre svega pogrešna zato što se agnažovanje i umešanost policijskih snaga Srbije u Srebrenici zapravo ne može sakriti i zato što je to pogrešan pristup jer se polazi od političkog stava a ne od činjenica koje surovo pokazuju ne samo da je policija bila umešana u egzekuciju, nego da je u kreiranju vojnog plana za operaciju Srebrenica i te kako bilo učešća i Vojske Jugoslavije. Ali mislim da je to posledica klime u Srbiji, posebno te klime u političkim elitama, u vlasti, koje smatraju da je njihov zadatak da štite tu državu u vreme Miloševića.”

Ipak, Kandić zaključuje da je, i pored toga što ima zamerke, veoma važno to što je pokrenut proces u slučaju “Škorpioni”:

“Veoma je važno otvarati te slučajeve ratnih zločina pa makar to bilo i po optužnici koja je manjkava, i po najgoroj optužnici sledi suđenje i svaki slučaj pokretnut, svaka optužnica je veoma važna jer je to šansa za promenu klime u Srbiji u kojoj će građani upravo preko te sudske istine saznavati šta se stvarno događalo u toj prošlosti.”
XS
SM
MD
LG