Dostupni linkovi

logo-print

Ustavne promjene u martu?


U godini kada se u Bosni i Hercegovini obilježava desetogodišnjica okončanja rata i sumiraju rezultati do sada učinjenog, kako iz međunarodnih tako i iz domaćih krugova stižu poruke da je Bosna i Hercegovina dostigla maksimum onoga što se moglo postići ovakvim ustavnim uređenjem. Ustav koji je Bosna i Hercegovina dobila zajedno sa Dejtonskim mirovnim sporazumom mora se mijenjati ukoliko BiH želi da se priključi Evropskoj uniji, ocjene su koje stižu iz međunarodne zajednice.

Ambasador Velike Britanije, zemlje koja predsjedava Evropskom unijom, Metju Rajkroft ističe da država sa slabim centralnim aparatom ne može biti članica Evropske unije:

“Ustavna reforma mora omogućiti bolju i pojednostavljenu organizaciju Bosne i Hercegovine. Recimo, ideja jednog predsjednika, jakog premijera i jakog parlamenta pomoći će BiH na njenom putu ka Evropi.”

Sasvim je sigurno da će najveći problem ustavne reforme biti stvaranje funkcionalnije strukture u Bosni i Hercegovini. Sadašnje uređenje sa dva entiteta, od kojih jedan ima deset kantona, i izdvojenim Distriktom Brčko, sa više od 200 ministarstava, ne bi finansijski mogle podnijeti ni mnogo bogatije zemlje od Bosne i Hercegovine

Sve stranke iz RS-a, kako u poziciji tako i opoziciji, saglasne da se o svemu može razgovarati - osim o ukidanju ovog entiteta. Dragan Čavić:

“Ustavne promjene su moguće samo pod uslovom da svi sagovornici u BiH shvate potpuno jasno da RS predstavlja trajni administrativno - teritorijalni dio BiH koji ima svoj pripadajući dio nadležnosti i ne ugrožava suverenitet i funkcionalnost BiH. Na tim principima možemo tražiti zajedničko rješenje. Ja lično mislim da ima prostora za takav pristup.”

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Milorad Dodik:

“Mi hoćemo da imamo garanciju vezano za to da i ostali kažu da je RS sastavni, funkcionalni dio BiH, koji nema aspiraciju da ruši priču koja se zove BiH.”

Dodik kao jedno od mogućih rješenja vidi federalno uređenje Bosne i Hercegovine, sa tri multietničke jedinice, od kojih bi jedna bila Republika Srpska. Ovakva inicijativa, prema mišljenju većine naših sagovornika, zbog postojeće nacionalne strukture u oba entiteta nije prihvatljiva.Tomislav Tomljanović, Nova hrvatska inicijativa:

“To je ustvari nemoguće napraviti. Koje tri multietničke jedinice? Što to ustvari znači? Mi moramo prihvatiti činjenicu da smo mi u ovom ratu napravili etnički čiste prostore silom. Dakle, mi smo bili u ratu, mi smo njih napravili na jedan vrlo krvav način, da se tako izrazim. I mi moramo, polazeći od toga, napraviti funkcionalne jedinice.”

Tarik Sadović, Stranka demokratske akcije:

“Prijedlozi koje čujemo u zadnje vrijeme, o Federaciji sastavljenoj od tri federalne jedinice, odmah izazivaju podozrenje i asociraju na etničku podjelu BiH. Stvar bi, po mom mišljenju, u konačnici upravo završila daljom etničkom homogenizacijom i podjelom naše države.”

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, Dragan Čović:

“Od broja tri ne treba patiti, ja ću se tu složiti, na bilo koji način, jer preduvjet je, broj jedan, da svi BiH doživljavamo kao svoju. I ako je to tako, onda je drugi jednakopravnost tri naroda, ustvano-pravna jednakopravnost tri naroda.”

Zbog ovih stavova izvjesno je da će se, kao i sve reforme do sada, u BiH voditi dugotrajne rasprave, ali ipak izvjesne promjene Ustava i mimo ustavne reforme mogu se očekivati već naredne godine. Ovo je najavio Visoki predstavnik Pedi Ešdaun. On vjeruje da bi do nekih promjena Ustava moglo doći do marta iduće godine i da bi do tada BiH mogla dobiti samo jednog predsjednika, umjesto sadašnjeg tročlanog Predsjedništva.
XS
SM
MD
LG