Pristupni pregovori Hrvatske i Turske o članstvu u Evropskoj uniji bit će stroži i teži nego ikad do sada, prenosi belgijski internet-portal EUobserver mišljenje izvora bliskog Evropskoj komisiji. Također, ovaj internet-portal prenosi i najavu kako će evropski pregovarači izmijeniti dosadašnju praksu i takozvana teška poglavlja ne ostavljati za kasnije faze pregovora, već sa njima krenuti ranije tijekom pregovora. Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak nije iznenađen najavom strožih pregovora, kako kaže, zbog iskustava iz prethodnih valova proširenja:
„Konkretno iskustvo iz petog vala proširenja jeste da nije dovoljno usvojiti konkretan zakon da bi se poglavlje moglo smatrati provizorno zatvorenim, već je potrebna i njegova učinkovita, empirički dokazana provedba. I zbog toga su građene te dodatne posebne odredbe, koje mi zovemo na engleskom bench marks, koje će, između ostalog, uključiti, u nekim konkretnim poglavljima da samo usvajanje zakona nije dostatno, već je na djelu dokazan mehanizam njegove provedbe taj kriterij koji se smatra potrebnim za zatvaranje poglavlja.“
Takvi stroži pregovori u stvari su u interesu samih država kandidata, jer će ih spriječiti u razbacivanju obećanjima koja kasnije neće moći realizirati, citira portal izvor blizak Evropskoj komisiji. Navodi se i konkretan primjer za Tursku: „Bruxelles bi kao uvjet za otvaranje poglavlja pregovora o slobodnom protoku roba mogao zatražiti da Ankara do kraja provodi trgovinski sporazum što ga je već potpisala sa Evropskom unijom. Konkretno, Ankara bi morala prestati zabranjivati pristajanje brodova i slijetanje aviona sa Cipra na svoj teritorij, pod
izgovorom da ne priznaje državu Cipar, koja je od 1. svibnja članicu Evropske unije.“ Za Hrvatsku se ne navodi konkretne primjere. Vladimir Drobnjak nije nezadovoljan najavom oštrijeg pristupa evropskih pregovarača:
„Možemo gledati stvari na drugačiji način. Možemo samo reći da je cilj koji treba pogoditi preciznije iscrtan i čvrsto usidren. On je možda težak za pogodit, ali što su uvjeti precizniji, što su kriteriji jasnije definirani, a manje ambivalentni, to je u osnovi za nas bolje.“
Ipak, što će to značiti za Hrvatsku. Pred koji dan misija OESS-a u Hrvatskoj ocijenila je kako je legislativa u Hrvatskoj koja uređuje ljudska i manjinska prava, konkretno Ustavni zakon o ljudskim pravima i manjinama, na visokom nivou, ali da treba još raditi na njegovoj primjeni u praksi. I iz Ureda Evropske komisije u Hrvatskoj poručuju kako zajedno sa hrvatskom Vladom prate ne samo zakonodavne procese, već i onaj mnogo zahtjevniji dio, upravno-administrativnu primjenu zakona, što često zahtjeva i promjenu svijesti građana. Druga je najava koju prenosi belgijski internet-portal da se sa teškim poglavljima neće čekati kasnije faze pristupnih pregovora. Kao primjer težih poglavlja navodi se primjerice poljoprivredu i sektor javnih nabava. To je već ugrađeno u plan pristupnih pregovora sa Hrvatskom, kaže Drobnjak:
„Za jedno od težih poglavlja, to je poljoprivreda, skrining će biti otvoren u prosincu. Dakle, mi ćemo imati do kraja ove godine skrining i za nekoliko teških poglavlja i naš cilj će biti da ih otvorimo čim prije, upravo zbog njihove težine. Logika je veoma jasna – za teža poglavlja će trebat i više vremena. S druge strane, relativno brzo zatvaranje nekoliko lakših poglavlja dobar je stimulator u cijelom procesu i pokazatelj da proces, ipak, ide naprijed. Zbog toga je naša dinamika skrininga jedna, po meni, vrlo dobro izbalansirana kombinacija teških i lakih poglavlja.“
Čemu takva revizija strategije Evropske komisije oko pristupnih pregovora? EUobserver prenosi ocjenu izvora bliskog Evropskoj komisiji kako je to škola iz slučaja Rumunjske i Bugarske, odnosno iz petog kruga proširenja. Naime, sa teškim poglavljima počelo se prekasno. Rezultat su aktualni ozbiljni problemi sa pravosudnim sustavom u tim dvjema zemljama, a već je određeno da dvije zemlje ulaze u punopravno članstvo 2007. godine. Da bi se to izbjeglo, na agendi za pregovore sa Hrvatskom i Turskom zahtjevnija poglavlja pomiču se prema početku.
„Konkretno iskustvo iz petog vala proširenja jeste da nije dovoljno usvojiti konkretan zakon da bi se poglavlje moglo smatrati provizorno zatvorenim, već je potrebna i njegova učinkovita, empirički dokazana provedba. I zbog toga su građene te dodatne posebne odredbe, koje mi zovemo na engleskom bench marks, koje će, između ostalog, uključiti, u nekim konkretnim poglavljima da samo usvajanje zakona nije dostatno, već je na djelu dokazan mehanizam njegove provedbe taj kriterij koji se smatra potrebnim za zatvaranje poglavlja.“
Takvi stroži pregovori u stvari su u interesu samih država kandidata, jer će ih spriječiti u razbacivanju obećanjima koja kasnije neće moći realizirati, citira portal izvor blizak Evropskoj komisiji. Navodi se i konkretan primjer za Tursku: „Bruxelles bi kao uvjet za otvaranje poglavlja pregovora o slobodnom protoku roba mogao zatražiti da Ankara do kraja provodi trgovinski sporazum što ga je već potpisala sa Evropskom unijom. Konkretno, Ankara bi morala prestati zabranjivati pristajanje brodova i slijetanje aviona sa Cipra na svoj teritorij, pod
izgovorom da ne priznaje državu Cipar, koja je od 1. svibnja članicu Evropske unije.“ Za Hrvatsku se ne navodi konkretne primjere. Vladimir Drobnjak nije nezadovoljan najavom oštrijeg pristupa evropskih pregovarača:
„Možemo gledati stvari na drugačiji način. Možemo samo reći da je cilj koji treba pogoditi preciznije iscrtan i čvrsto usidren. On je možda težak za pogodit, ali što su uvjeti precizniji, što su kriteriji jasnije definirani, a manje ambivalentni, to je u osnovi za nas bolje.“
Ipak, što će to značiti za Hrvatsku. Pred koji dan misija OESS-a u Hrvatskoj ocijenila je kako je legislativa u Hrvatskoj koja uređuje ljudska i manjinska prava, konkretno Ustavni zakon o ljudskim pravima i manjinama, na visokom nivou, ali da treba još raditi na njegovoj primjeni u praksi. I iz Ureda Evropske komisije u Hrvatskoj poručuju kako zajedno sa hrvatskom Vladom prate ne samo zakonodavne procese, već i onaj mnogo zahtjevniji dio, upravno-administrativnu primjenu zakona, što često zahtjeva i promjenu svijesti građana. Druga je najava koju prenosi belgijski internet-portal da se sa teškim poglavljima neće čekati kasnije faze pristupnih pregovora. Kao primjer težih poglavlja navodi se primjerice poljoprivredu i sektor javnih nabava. To je već ugrađeno u plan pristupnih pregovora sa Hrvatskom, kaže Drobnjak:
„Za jedno od težih poglavlja, to je poljoprivreda, skrining će biti otvoren u prosincu. Dakle, mi ćemo imati do kraja ove godine skrining i za nekoliko teških poglavlja i naš cilj će biti da ih otvorimo čim prije, upravo zbog njihove težine. Logika je veoma jasna – za teža poglavlja će trebat i više vremena. S druge strane, relativno brzo zatvaranje nekoliko lakših poglavlja dobar je stimulator u cijelom procesu i pokazatelj da proces, ipak, ide naprijed. Zbog toga je naša dinamika skrininga jedna, po meni, vrlo dobro izbalansirana kombinacija teških i lakih poglavlja.“
Čemu takva revizija strategije Evropske komisije oko pristupnih pregovora? EUobserver prenosi ocjenu izvora bliskog Evropskoj komisiji kako je to škola iz slučaja Rumunjske i Bugarske, odnosno iz petog kruga proširenja. Naime, sa teškim poglavljima počelo se prekasno. Rezultat su aktualni ozbiljni problemi sa pravosudnim sustavom u tim dvjema zemljama, a već je određeno da dvije zemlje ulaze u punopravno članstvo 2007. godine. Da bi se to izbjeglo, na agendi za pregovore sa Hrvatskom i Turskom zahtjevnija poglavlja pomiču se prema početku.
