Dostupni linkovi

logo-print

Počela suđenja za deportaciju Bošnjaka


Prva četiri ročišta po tužbama porodica Muhameda Pilavdžića, Smajila Hasanbegovića, Hajrudina Bihorca i Hasima Hublića, deportovanih bosanskih izbjeglica iz Herceg Novog maja '92. godine, koji su potom ubijeni od strane vojnih vlasti Radovana Karadžića, okončana su odlukom suda da odbaci zahjev Tužilaštva da se, do utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti počinilaca tog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, prekine parnični postupak za utvrđivanje materijalne i nematerijalne štete. Advokat oštećenih porodica Dragan Prelević:

«Mi smo veoma zadovoljni činjenicom da je sud odbio predlog Tužilaštva da se ovi postupci za naknadu štete prekinu zbog utvrđivanja krivične odgovornosti, zbog toga što krivična odgovornost nije preduslov za donošenju odluke u ovim postupcima.“

Predstavnici Tužilaštva koji zastupaju tuženu stranu, tj. Ministarstvo unutrašnjih poslova, i danas su odbili da se izjasne o navodima tužbe, ali će po nalogu sudije Vladislava Anđelića morati to da učine u narednih 15 dana. Zastupnici Tužilaštva Žaljko Tonković i Gruju Radonjić su u prilog zahtjevu za obustavu postupka saopštili da je prije dva dana, 18.oktobra ove godine, viši državni tužilac podnio zahtjev za sprovođenje istrage protiv Milorada Ivanovića, Bakrač Duška, Milorada Šljivančanina, Milosava Markovića, Branka Bujića i Damjana Turkovića zbog osnovane sumnje da su saizvršioci krivičnog djela zločina protiv civilnog stanovništva. Advokat Prelević to je ovako prokomentarisao:

«To je veoma zapanjujuće da je dva dana prije donošenje ovog ročišta poslije 13,5 godina, a u cilju opravdavanja zahtjeva za prekid ovog postupka donijeta, od strane Višeg tužilaštva u Podgorici, odluka, odnosno zahtjev za sprovođenje istrage Višem sudu u Podgorici protiv šest visokih predstavnika MUP-a iz tog vremena. Ovaj zahtjev je očigledno jedan izgovor, jedna maska za prikrivanje odgovornosti pravih naredbodavaca i za dalje odlaganje utvrđivanje istine o ovoj stvari. To je očigledno, jer i u samom zahtjevu kao svjedoci su predloženi najmanje sedam lica koji su žrtve ove akcije, koji nijesu više među živima.“

Predstavnici Tužilaštva nijesu željeli da odgovaraju na pitanja novinara, uz obrazloženje da to može da učini samo Vrhovni državni tužilac Vesna Medenica. Novo ročište zakazano je za 1. februar naredne godine, što je, prema ocjeni advokata oštećenih porodica, nedopustivo odugovlačenje.

Podsjetimo, iz Crne Gore je 1992.godine nezakonito uhapšeno i deportovano oko 150 Bošnjaka, od kojih je većinu crnogorska policija predala vlastima Radovana Karadžića. Samo četvorica su danas među živima. Crnogorski državni organi su do juna ove godine uporno ćutali o tom ratnom zločinu, a prije 15 mjeseci vrhovni državni tužilac Vesna Medenica najavila je da će pokrenuti istragu koja je započeta tek sredinom ove godine, nakon što je u Crnoj Gori obilježena 13. godišnjica deportacije, skupom kojem su prisustvovale porodice deportovanih. Prije zahtjeva za sprovođenje istrage protiv šestorice danas navedenih policajaca iskaz o ovom slučaju, između ostalog, dao je i bivši državni tužilac Vladimir Šušović. Od deportacije do danas samo je nekadašnji policijski inspektor koji je učestvovao u akciji Slobodan Pejović pristao da javno svjedoči o ovom zločinu, zbog čega je bio izložen mnogobrojnim pritiscima i prijetnjama.

U međuvremenu, nakon podnijetih tužbi i javnog oglašavanja povodom ovog slučaja, crnogorska Skupština i Ministarstvo unutrašnjih poslova izvršili su uništavanje određene dokumentacije, odnosno ključnog dokumenta koji je policija proslijedila Skupštini kao informaciju o toj akciji, a koja predstavlja najvažniji dokaz o deportaciji izbjeglica. Porodice deportovanih podnijele su do maja 26 tužbi za naknadu štete protiv države Crne Gore, dok je u pripremi bilo još 12. Vrijednost odštetnih zahtjeva procjenjuje se na oko 38 miliona eura.
XS
SM
MD
LG