Komentarišući vijest da je podgorička policija po nalogu Osnovnog suda počela da hapsi regrute koji se nijesu odazivali na vojne pozive, Boris Raonić, koordinator regionalne mreže Prigovor za mir, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iznenađuje ažurnost nadležnih organa, kada još nije donesen čitav set zakona koji bi trebalo da regulišu pitanje vojske:
«Trenutno na javnoj raspravi je tri zakona: o vojsci, odbrani i bezbjednosnim agencijama, a mi smo prije pola godine crnogorskoj Skupštini dali zakon o civilnoj službi. Ono što zabrinjava je da će se ljudi hapsiti, a ljudi se hapse uglavnom zbog birokratskih problema. Birokratski problem je taj što većina tih ljudi nije dobijala nikakav poziv, jer jednostavno, kada se dobije taj poziv, regruti, vojni obveznici, ne prihvataju da prime te pozive, ne potpisuju ih, tu se falsifikuju razni potpisi i, naravno, to poslije na sudu bude prihvaćeno kao neki relevantan dokaz i zbog toga se mladići sjutra hapse, zbog toga slijedi hapšenje.”
Kako prenose crnogorski mediji, civilna policija u Podgorici tražila je nekoliko mladića koji su izbjegavali vojnu obavezu. Po novom crnogorskom Krivičnom zakoniku, neodazivanje toj obavezi je krivično djelo za koje je zaprijećena novčana i zatvorska kazna i ti predmeti su u nadležnosti civilnih sudova, po čijoj naredbi policija djeluje. Svi raniji slučajevi neodazivanja vojnom pozivu, na šta je ljude tokom Miloševićeve vladavine ohrabrivala i aktuelna crnogorska vlast, na osnovu Zakona o amnestiji Krivičnog zakonika su prošle godine prenijeti iz nadležnosti Vojnog suda u civilne osnovne sudove. Takvih slučajeva bilo je oko 3.500, a u podgoričkom Osnovnom sudu, prema pisanju medija, nalazi se preko 1.000 takvih predmeta.
Upućivanje na vojnu dužnost, evidencija vojnih obveznika i oslobađanje od vojske odnedavno je u nadležnosti Crnogorske uprave za odbranu. Načelnik te uprave Borislav Lalević je, komentarišući hapšenje crnogorskih mladića, za podgoričke «Vijesti», kazao da će ta Uprava i ubuduće posezati za represivnim metodama i obavještavati policiju o regrutima koji se neodazivaju vojnom pozivu. Istraživač za kršenje ljudskih prava Aleksandar Zeković kaže da je najnovije postupanje nadležnih organa skandalozno, jer, prema njegovim saznanjima, velikom broju regruta nije upućen vojni poziv, niti su ti mladići obavješteni da se protiv njih vodi sudski postupak. Zeković napominje da je sporno i to što ni alternative služenja vojnog roka nijesu ponuđene u odgovarajućoj formi. On podsjeća da ni u novm paketu vojnih zakona, sačinjenom od strane beogradske administracije, nema zakona o civilnoj službi:
«Lista pravnih subjekata u kojima se sada civilna služba realizuje je zaista restriktivna, zaista uska i neomogućava, naročito visokoškolcima, regrutima koji su sa visokom školskom spremom, neku njihovu punu realizacijiu i satisfakciju.”
Zeković smatra da odnos crnogorskih civilnih sudova i policije ukazuje i na nepoštovanje i nedostatak političkog razumijevanja za mladost koja ne želi da služi vojsku do konačnog definisanja državnog statusa Crne Gore:
«Tu činjenicu političari bi morali da uvaže i da suspenduju ovo što sada rade do okončanja državno pravnog statusa.”
Blagoje Grahovac, savjetnik za bezbjednost predsjednika Skupštine, podsjeća da se do sada puno puta pokazalo da je koncept vojske koji podrazumijeva regrutnu obavezu, neperspektivan model koji treba što prije napustiti:
«Zadržavanja i istrajavanja na ovom modelu su privremena rješenja koja donose probleme i državi i pojedincima. Zato je moja sugestija što prije ići na definisanje trajnog modela, a to je profesionalna vojska.”
A Boris Raonić crnogorskim mladićima preporučuje da se ne odazivaju vojnom pozivu, sve dok se prilike u vojsci nekristališu:
«Ja pozivam sve regrute na teritoriji Crne Gore do rješavanja ovih problema na kvalitetan način da se ne odazivaju na vojne pozive, jer jednostavno ukoliko nas bude previše onda ova akcija neće ni imati smisla.”
RSE: Da li znate da je za to javno pozivanje, koje ste upravo izrekli, zaprijećena kazna zatvora od 12 godina?
RAONIĆ: Pa, neka je. Ova pitanja treba da dođu na dnevni red. Ukoliko je ovo cijena koja treba da se plati da dođu na dnevni red, evo.
«Trenutno na javnoj raspravi je tri zakona: o vojsci, odbrani i bezbjednosnim agencijama, a mi smo prije pola godine crnogorskoj Skupštini dali zakon o civilnoj službi. Ono što zabrinjava je da će se ljudi hapsiti, a ljudi se hapse uglavnom zbog birokratskih problema. Birokratski problem je taj što većina tih ljudi nije dobijala nikakav poziv, jer jednostavno, kada se dobije taj poziv, regruti, vojni obveznici, ne prihvataju da prime te pozive, ne potpisuju ih, tu se falsifikuju razni potpisi i, naravno, to poslije na sudu bude prihvaćeno kao neki relevantan dokaz i zbog toga se mladići sjutra hapse, zbog toga slijedi hapšenje.”
Kako prenose crnogorski mediji, civilna policija u Podgorici tražila je nekoliko mladića koji su izbjegavali vojnu obavezu. Po novom crnogorskom Krivičnom zakoniku, neodazivanje toj obavezi je krivično djelo za koje je zaprijećena novčana i zatvorska kazna i ti predmeti su u nadležnosti civilnih sudova, po čijoj naredbi policija djeluje. Svi raniji slučajevi neodazivanja vojnom pozivu, na šta je ljude tokom Miloševićeve vladavine ohrabrivala i aktuelna crnogorska vlast, na osnovu Zakona o amnestiji Krivičnog zakonika su prošle godine prenijeti iz nadležnosti Vojnog suda u civilne osnovne sudove. Takvih slučajeva bilo je oko 3.500, a u podgoričkom Osnovnom sudu, prema pisanju medija, nalazi se preko 1.000 takvih predmeta.
Upućivanje na vojnu dužnost, evidencija vojnih obveznika i oslobađanje od vojske odnedavno je u nadležnosti Crnogorske uprave za odbranu. Načelnik te uprave Borislav Lalević je, komentarišući hapšenje crnogorskih mladića, za podgoričke «Vijesti», kazao da će ta Uprava i ubuduće posezati za represivnim metodama i obavještavati policiju o regrutima koji se neodazivaju vojnom pozivu. Istraživač za kršenje ljudskih prava Aleksandar Zeković kaže da je najnovije postupanje nadležnih organa skandalozno, jer, prema njegovim saznanjima, velikom broju regruta nije upućen vojni poziv, niti su ti mladići obavješteni da se protiv njih vodi sudski postupak. Zeković napominje da je sporno i to što ni alternative služenja vojnog roka nijesu ponuđene u odgovarajućoj formi. On podsjeća da ni u novm paketu vojnih zakona, sačinjenom od strane beogradske administracije, nema zakona o civilnoj službi:
«Lista pravnih subjekata u kojima se sada civilna služba realizuje je zaista restriktivna, zaista uska i neomogućava, naročito visokoškolcima, regrutima koji su sa visokom školskom spremom, neku njihovu punu realizacijiu i satisfakciju.”
Zeković smatra da odnos crnogorskih civilnih sudova i policije ukazuje i na nepoštovanje i nedostatak političkog razumijevanja za mladost koja ne želi da služi vojsku do konačnog definisanja državnog statusa Crne Gore:
«Tu činjenicu političari bi morali da uvaže i da suspenduju ovo što sada rade do okončanja državno pravnog statusa.”
Blagoje Grahovac, savjetnik za bezbjednost predsjednika Skupštine, podsjeća da se do sada puno puta pokazalo da je koncept vojske koji podrazumijeva regrutnu obavezu, neperspektivan model koji treba što prije napustiti:
«Zadržavanja i istrajavanja na ovom modelu su privremena rješenja koja donose probleme i državi i pojedincima. Zato je moja sugestija što prije ići na definisanje trajnog modela, a to je profesionalna vojska.”
A Boris Raonić crnogorskim mladićima preporučuje da se ne odazivaju vojnom pozivu, sve dok se prilike u vojsci nekristališu:
«Ja pozivam sve regrute na teritoriji Crne Gore do rješavanja ovih problema na kvalitetan način da se ne odazivaju na vojne pozive, jer jednostavno ukoliko nas bude previše onda ova akcija neće ni imati smisla.”
RSE: Da li znate da je za to javno pozivanje, koje ste upravo izrekli, zaprijećena kazna zatvora od 12 godina?
RAONIĆ: Pa, neka je. Ova pitanja treba da dođu na dnevni red. Ukoliko je ovo cijena koja treba da se plati da dođu na dnevni red, evo.
