Dostupni linkovi

logo-print

Poboljšanje odnosa Vašingtona i Pekinga


Uoči prve posjete Kini, otkako je na dužnosti ministra odbrane, Donald Ramsfeld je pred novinarima odbacio procjene po kojima su Sjedinjene Države zbog ratova u Iraku i Avganistanu i borbe protiv terorizma zanemarile Aziju:

“Kina, uz ubrzani rast koji doživljava sa mnogim partnerima koje ima, je ključni faktor u međunarodnom sistemu i kao takva mora preuzeti veću odgovornost za stanje svjetskih odnosa i svoj uspjeh.”

Posjeta Pekingu bi uslijedila i ranije da vojni kontakti nisu bili prekinuti 1. aprila 2001., nakon sudara američkog i kineskog ratnog aviona u području Južnog kineskog mora, kazao je Ramsfeld. Diplomatskim naporima obiju strana, zahlađenje je prevaziđeno. Nakon govora u centralnoj partijskoj školi u Pekingu u srijedu, šef Pentagona je pozvao kineske vlasti na veću otvorenost kada su u pitanju vojni rashodi:

“Rast Kine kao sile razumljivo vodi tome da se druge zemlje pitaju o njenim namjerama i da se prilagođavaju. Ubrzan i, po našem mišljenju, netransparentan rast doprinosi nestabilnosti.”

Kineski ministar odbrane general Čao Gangčuan je odbacio optužbe da njegova vlada namjerno frizira podatke o vojnom budžetu i napomenuo da su kineski vojni rashodi samo djelić od 500 milijardi dolara, koliko Amerika troši godišnje u tu svrhu. Zapadni eksperti procjenjuju da, umjesto zvaničnih 30 milijardi dolara, vojni budžet Kine iznosi za ovu godinu trostruko više.

Aleksandra Esburn, nezavisni vojni konsultatnt sa sjedištem u Londonu, podsjeća da Britanija, koja je mnogo manja od Kine, troši na vojsku deset milijardi dolara više i da kineski susjedi, poput Japana, Južne Koreje i Malezije, poklanjaju veliku pažnju modernizaciji svojih armija. Ona smatra da Kina nastoji da poboljša svoje vojne potencijale, a ne da ih povećava:

“To se zaista radi tiho. Kinezi su pokazali interes za zapadnu tehnologiju i jasno je da žele da osnaže svoju armiju. Kina po tradiciji nije ekspanzionistička zemlja i u prošlosti se držala svojih granica. Očigledno je, međutim , da teži modernizaciji snaga čije su tehnoloske sposobnosti na niskom nivou.”

Ramsfeldova posjeta dolazi samo par dana nakon što je Kina uspješno okončala svoju drugu svemirsku misiju sa ljudskom posadom. U ljetošnjoj studiji Pentagona procjenjuje se da se Kina priprema za kratkotrajan i intenzivan sukob oko Tajvana. Njena armija je povećala broj balističkih raketa usmjerenih prema ovom ostrvu i dopunila je svoje arsenale kupovinom ruskih borbenih aviona i razarača sa projektilima za navođenje. Ono što američke planere posebno brine jeste odluka Pekinga da povecć broj podmornica . To se tumači željom da se uspori napredovanje američkih nosača abviona koji bi krenuli u južno Kinesko more u slučaju tajvanske krize.
XS
SM
MD
LG