Dostupni linkovi

logo-print

Povratak i prava manjina temeljni su zahtjevi EU


Hrvatska ukupno ima 22 nacionalne manjine i zaštita njihovih prava određivat će i brzinu hrvatskog puta ka Europskoj uniji - istakao je voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj, veleposlanik Jorge Fuentes, otvarajući u Zagrebu Konferenciju pod nazivom ''Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina – tri godine poslije'':

''Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, u osnovi je vrlo dobar dokument, ali možda ima problema u njegovoj provedbi.''

Predsjednik Srpskog demokratskog foruma, Veljko Džakula, posebno ukazuje na propuste u nedavnim lokalnim izborima kada se umjesto ažuriranih biračkih spiskova koristio popis stanovništva:

''To vraća na 1995. godinu kada su poslije Blijeska i Oluje, jednog velikog egzodusa, suspendirani mnogi članovi Zakona o manjinama, pa je smanjen broj zastupnika sa 13 na jedan, a kasnije je vraćeno na tri. Kao da se legalizira etničko čišćenje. Ovo me zabrinjava jer se nastavlja takva politika, umjesto da se omogući manjinama da sebe biraju, da budu birane i da budu zastupljene u vijećima lokalne samouprave i svim drugim institucijama na lokalnom nivou kako bi mogle ostvariti svoja prava.''

Na netransparentnost popisa birača ukazuje i Furio Radin, saborski zastupnik talijanske manjine i predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina:

''Nitko do kraja ne zna tko ih je sastavio, gdje i na osnovu kojih kriterija. Od ogromne bi važnosti za nas bilo shvatiti na koji se način osoba koja napuni 18 godina svrstava u većinsku ili manjinsku nacionalnost jer takvo svrstavanje ima dalekosežne posljedice.''

Saborski zastupnik bošnjačke manjine, Šemso Tanković, smatra nedopustivim da se Bošnjaci u Hrvatskoj još uvijek predstavljaju na dva načina:

''Predstavljaju se kao Bošnjaci, sa svojim historijskim imenom, ali i kao Muslimani. Točno pola-pola je iskazano u te dvije kategorije. Kako su prava nacionalnih manjina definirana i njenom brojnošću, onda očito da je 50 posto naših političkih i drugih prava suspendirano činjenicom što nas državna uprava iskazuje na dva načina. Tu više neće biti nikakvih kompromisa sa vladom doktora Ive Sanadera. Ili ćemo to pitanje skinuti definitivno sa dnevnog reda, ili ćemo to pitanje morati u konačnici internacionalizirati.''

Voditelj delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, Vincent Deger, izdvaja šest stvari o kojima Hrvatska po pitanju nacionalnih manjina mora osobito voditi računa:

''Prije svega na zastupljenost nacionalnih manjina u pravosudnim i administrativnim tijelima, zatim na ubrzanje povratka i integraciju srpske manjine u hrvatsko društvo, kao i provođenje nacionalnog programa zaštite i prava Roma u Hrvatskoj.''

Predstavnik Roma, Nazif Memedi, smatra da su donošenjem Ustavnog zakona učinjeni značajni pomaci u statusu Roma u Hrvatskoj:

''Kao prvo, nismo bili nacionalna manjina sve do usvajanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Do tada smo bili etnička grupa. Nismo imali pravo zastupanja ni na lokalnom, ni na regionalnom nivou.''

Prava manjina u Hrvatskoj se, prema riječima Veljka Džakule, danas najviše krše pri zapošljavanju:

''Danas je velika borba manjina za zaposlenje, a tim i za egzistenciju i život.''

O pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, kaže:

''Hrvatska provodi aktivnu manjinsku politiku, ali uvijek se može napraviti još više.''
XS
SM
MD
LG