Prema važećim crnogorskim propisima, da bi najavljeni referendum za nezavisnost uopšte uspio mora se odazvati 50 odsto ukupnog broja birača, tj. oko 235.000 građana. Za donošenje validne referendumske odluke i proglašenja nezavisnosti bilo bi neophodno da za tu opciju glasa prosta većina od ukupnog broja izašlih birača ili skoro 120.000 građana. Iako se crnogorski propisi, kako tvrde predstavnici vlasti, mogu svrstati u red sa najstrožim pravilima evropskih zemalja OEBS-ovim preporukama iz 2001.godine ostavljena je mogućnost uvođenja, takozvane kvalifikovane većine neophodne za donošenje referendumske odluke koja u tom dokumentu nije precizno definisana.
Crnogorska opozicija, koja se zalaže za opstanak Državne zajednice, ima svoju računicu kolika bi trebala da bude kvalifikovana većina u slučaju da raspisivanje referenduma postane neminovnost. Visoki funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Vuksan Simonović za naš program naglašava da u Crnoj Gori ne postoji minimum uslova za početak pregovora o referendumskim uslovima:
«Inače, što se tiče kvalifikovane većine to je jedna opšte poznata stvar da je minimum kvalifikovane većine 50 posto + 1, od ukupno upisanih birača u određenoj situaciji. S tim što mi smatramo da pravo da glasaju na referendumu o državno-pravnom statusu imaju i državljani.“
Miodrag Vuković, funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, kaže da je zahtjev opozicije da je za validnu referendumsku odluku neophodnu da glas za nezavisnost ili protiv osamostaljenja Crne Gore da polovina biračnog tijela ili oko 240.000 građana sasvim neutemeljena, baš kao i zahtjev da na referendumu glasaju građani Srbije i drugih zemalja koji imaju crnogorsko državljanstvo. Vuković naglašava da je vlast u Crnoj Gori spremna da pregovara samo oko dvije opcije, da se zadrži postojeći zakonski okvir ili da se skine cenzus o izlaznosti i utvrdi neka razuma kvalifikovana većina, neophodna za donošenje valjane referendumske odluke:
«Da utvrdimo, skinemo cenzus, izađe koliko izađe, time spriječimo da bojkot bude relevantan, odnosno relevantan u smislu konačnog broja, a da utvrdimo da od izlaska dvije trećine, tri petine ili već ne znam koliko, bilo je različitih sugestija, treba da glasa pozitivno da bi u slučaju nas koji se zalažemo za nezavisnu Crnu Goru, za pitanje 'Da li ste za suverenu Crnu Goru', da bi prošla ta ideja. To je samo prostor za taj politički, a prije svega pravni manevar i eventualne korekcije crnogorskog zakona.“
Portparol vladajuće Socijaldemokratske partije Branislav Radulović podsjeća da u Evropskoj uniji ne postoji jedinstven referendumski standard. On smatra da je važeći crnogorski zakon, po kome odluku donosi polovina od minimum 50 odsto upisanih birača, koliko ih se mora odazvati da bi referendum uspio, vrlo čist i pravičan model, te da s toga te propise uopšte ne treba mijenjati:
«Ne postoji jedinstven model i Crna Gora zaista opredjeljuje jednu vrlo visoku ljestvicu kada određuje cenzus, kada kaže da je neophodno da bi jedna odluka bila validna da izađe 51 posto od ukupnog broja upisanih birača. Uvođenje sada neke posebne kvalifikovane većine postavlja prosto pitanje šta će se desiti ako se opredjeli da je za jednu odluku potrebno da za nju glasa šezdeset posto u toj varijanti pretpostavimo da glasa svega pedesetdevet posto, ispada da oni koji su glasali, odnosno opredijelili se za jednu odluku sa svega 41 posto postaju većina i upravo taj momenat je onaj momenat koji u međunarodnoj zajednici opredjeljuje da se ne može uvesti neki dodatni model kvalifikovane većine, jer se tada manjina pretvara u većinu u slučaju neke političke odluke i iz tog razloga mi u SDP-u ne očekujemo bilo kakav politički pritisak na Crnu Goru, već prije svega cijenimo da, ako postoji zahtjev za izvjesnim korekcijama, onda je to prije svega u postupnu dobijanja referendumskog pitanja i ono je u redovnoj proceduri i transparentnosti samog procesa referenduma.“
Podsjetimo, većina evropskih zemalja za razliku od Crne Gore nema nikakve propise u pogledu neophodnog procenta izlaznosti na referendum. U velikom broju tih država referendumsku odluku donosi prosta većina izašlih birača. Najstrožije propise među tim zemljama imaju Danska i Škotska koji za donošenje referendumske odluke traže kvalifikovanu većinu od četrdeset odsto od upisanih glasača, što ujedno i predstavlja i cenzus neophodan da bi referendum bio važeći.
Crnogorska opozicija, koja se zalaže za opstanak Državne zajednice, ima svoju računicu kolika bi trebala da bude kvalifikovana većina u slučaju da raspisivanje referenduma postane neminovnost. Visoki funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Vuksan Simonović za naš program naglašava da u Crnoj Gori ne postoji minimum uslova za početak pregovora o referendumskim uslovima:
«Inače, što se tiče kvalifikovane većine to je jedna opšte poznata stvar da je minimum kvalifikovane većine 50 posto + 1, od ukupno upisanih birača u određenoj situaciji. S tim što mi smatramo da pravo da glasaju na referendumu o državno-pravnom statusu imaju i državljani.“
Miodrag Vuković, funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, kaže da je zahtjev opozicije da je za validnu referendumsku odluku neophodnu da glas za nezavisnost ili protiv osamostaljenja Crne Gore da polovina biračnog tijela ili oko 240.000 građana sasvim neutemeljena, baš kao i zahtjev da na referendumu glasaju građani Srbije i drugih zemalja koji imaju crnogorsko državljanstvo. Vuković naglašava da je vlast u Crnoj Gori spremna da pregovara samo oko dvije opcije, da se zadrži postojeći zakonski okvir ili da se skine cenzus o izlaznosti i utvrdi neka razuma kvalifikovana većina, neophodna za donošenje valjane referendumske odluke:
«Da utvrdimo, skinemo cenzus, izađe koliko izađe, time spriječimo da bojkot bude relevantan, odnosno relevantan u smislu konačnog broja, a da utvrdimo da od izlaska dvije trećine, tri petine ili već ne znam koliko, bilo je različitih sugestija, treba da glasa pozitivno da bi u slučaju nas koji se zalažemo za nezavisnu Crnu Goru, za pitanje 'Da li ste za suverenu Crnu Goru', da bi prošla ta ideja. To je samo prostor za taj politički, a prije svega pravni manevar i eventualne korekcije crnogorskog zakona.“
Portparol vladajuće Socijaldemokratske partije Branislav Radulović podsjeća da u Evropskoj uniji ne postoji jedinstven referendumski standard. On smatra da je važeći crnogorski zakon, po kome odluku donosi polovina od minimum 50 odsto upisanih birača, koliko ih se mora odazvati da bi referendum uspio, vrlo čist i pravičan model, te da s toga te propise uopšte ne treba mijenjati:
«Ne postoji jedinstven model i Crna Gora zaista opredjeljuje jednu vrlo visoku ljestvicu kada određuje cenzus, kada kaže da je neophodno da bi jedna odluka bila validna da izađe 51 posto od ukupnog broja upisanih birača. Uvođenje sada neke posebne kvalifikovane većine postavlja prosto pitanje šta će se desiti ako se opredjeli da je za jednu odluku potrebno da za nju glasa šezdeset posto u toj varijanti pretpostavimo da glasa svega pedesetdevet posto, ispada da oni koji su glasali, odnosno opredijelili se za jednu odluku sa svega 41 posto postaju većina i upravo taj momenat je onaj momenat koji u međunarodnoj zajednici opredjeljuje da se ne može uvesti neki dodatni model kvalifikovane većine, jer se tada manjina pretvara u većinu u slučaju neke političke odluke i iz tog razloga mi u SDP-u ne očekujemo bilo kakav politički pritisak na Crnu Goru, već prije svega cijenimo da, ako postoji zahtjev za izvjesnim korekcijama, onda je to prije svega u postupnu dobijanja referendumskog pitanja i ono je u redovnoj proceduri i transparentnosti samog procesa referenduma.“
Podsjetimo, većina evropskih zemalja za razliku od Crne Gore nema nikakve propise u pogledu neophodnog procenta izlaznosti na referendum. U velikom broju tih država referendumsku odluku donosi prosta većina izašlih birača. Najstrožije propise među tim zemljama imaju Danska i Škotska koji za donošenje referendumske odluke traže kvalifikovanu većinu od četrdeset odsto od upisanih glasača, što ujedno i predstavlja i cenzus neophodan da bi referendum bio važeći.
