Svemirska kapsula Senzou lansirana je jutros iz zračne baze kineske armije u pustinji Gobi, na sjeverozapadu zemlje. Državna televizija u Pekingu izravno je prenosila lansiranje druge u povijesti kineske svemirske letjelice s ljudskom posadom. Prije dvije godine, u povijesnoj dvadesetosatnoj misiji, u Zemljinoj orbiti bio je prvi Kinez, pukovnik Jang Livaji. Astronauti Fei Džunlong (40) i Nie Haisseng (41), koji u ovom trenutku kruže oko Zemlje, za ovu su se važnu misiju pripremali od 2003. godine. Kina ima ambicije da, uz Sjedinjene Države i Rusiju, postane vodeća zemlja u istraživanju svemira, a lansiranje Senzoua potvrđuje da kineski stručnjaci već raspolažu neophodnim znanjem u ovoj oblasti, kaže za Radio Slobodna Evropa Andrew Coates, iz svemirskog laboratorija Mullard u Londonu:
“Današnje slanje još jedne ljudske posade u svemirsku misiju potpuno je samostalan kineski pothvat i potvrda tehničke osposobljenosti tamošnjih stručnjaka. To je, naravno, i veliki poticaj nacionalnom ponosu."
Kapsula Senzou ima dvije glavne prostorije - jednu za stanovanje i drugu za rad - u kojima će se astronauti moći kretati bez svemirskih odijela. Kada misija bude okončana, radni dio kapsule bit će odbačen i ostavljen u svemiru. Voditelj kineskog svemirskog programa Vang Jongzi najavio je da će astronauti tokom misije izlaziti u takozvane šetnje svemirom.
Sve sto će danas i iduća četiri dana raditi dvojica kineskih astronauta u posljednjih su 40 godina u istim, ali i težim okolonistima, već odradili Amerikanci i Rusi. Zašto Kinezi sada toliko ulažu u misije koje sa znanstvenog stajalista, ne predstavljaju nista novo? Andrew Coates, iz svemirskog laboratorija Mulard u Londonu , nudi odgovor:
“Do sada su, naravno, samo Sjedinjene Države i Rusija uspjevali slati ljude u svemir. Na ovaj način Kina sada, na velika vrata, ulazi u to ekskluzivno društvo. Što se tiče moguće koristi koju Kina može imati od ovakvih misija, očito je da ogromna financijska i intelektualna ulaganja u ovu oblast cijelom svijetu pokazuju dostignuca i sposobnosti kineske tehnologije,” kaže Coates.
Ovladavanje tehnologijom za slanje ljudi u svemir trenutno nema praktičnu primjenu u vojne svrhe. No, vlasti u Pekingu namjeravaju prodrijeti i do svemirskog prostora van Zemljine orbite. Kina želi do 2007. godine postaviti satelit u Mjesečevu orbitu, 2010. poslati na najbližeg Zemljinog pratioca istraživačko vozilo na daljinsko upravljanje, a do 2020. kineski znanstvenici namjeravaju početi istraživanja uzoraka prikupljenih na Mjesečevoj površini. Nije poznato namjeravaju li Kinezi na Mjesec poslati i ljudsku posadu, ali s obzirom na intenzivne aktivnosti u toj sferi istraživanja, stručanjci ne odbacuju ni takvu mogućnost.
Let dvojice Kineza u svemir potakao je povjesničare da se prisjete legende o Kinezu koji je u 15. stoljeću pokušao poletjeti put zvijezda. Vladin službenik u vrijeme dinastije Ming, po imenu Van Hu, po predanju se privezao za stolicu, uzeo u svaku ruku po jednog papirnatog zmaja, a njegove su sluge potom potpalile 50 štapova bambusa napunjenih barutom, koji su bili pričvršćeni sa stolicu. Legenda ne kaže što se dalje dogodilo s ovim svemirskim entuzijastom, ali nema sumnje da će misija posade Senzoua biti neuporedivo uspješnija.
“Današnje slanje još jedne ljudske posade u svemirsku misiju potpuno je samostalan kineski pothvat i potvrda tehničke osposobljenosti tamošnjih stručnjaka. To je, naravno, i veliki poticaj nacionalnom ponosu."
Kapsula Senzou ima dvije glavne prostorije - jednu za stanovanje i drugu za rad - u kojima će se astronauti moći kretati bez svemirskih odijela. Kada misija bude okončana, radni dio kapsule bit će odbačen i ostavljen u svemiru. Voditelj kineskog svemirskog programa Vang Jongzi najavio je da će astronauti tokom misije izlaziti u takozvane šetnje svemirom.
Sve sto će danas i iduća četiri dana raditi dvojica kineskih astronauta u posljednjih su 40 godina u istim, ali i težim okolonistima, već odradili Amerikanci i Rusi. Zašto Kinezi sada toliko ulažu u misije koje sa znanstvenog stajalista, ne predstavljaju nista novo? Andrew Coates, iz svemirskog laboratorija Mulard u Londonu , nudi odgovor:
“Do sada su, naravno, samo Sjedinjene Države i Rusija uspjevali slati ljude u svemir. Na ovaj način Kina sada, na velika vrata, ulazi u to ekskluzivno društvo. Što se tiče moguće koristi koju Kina može imati od ovakvih misija, očito je da ogromna financijska i intelektualna ulaganja u ovu oblast cijelom svijetu pokazuju dostignuca i sposobnosti kineske tehnologije,” kaže Coates.
Ovladavanje tehnologijom za slanje ljudi u svemir trenutno nema praktičnu primjenu u vojne svrhe. No, vlasti u Pekingu namjeravaju prodrijeti i do svemirskog prostora van Zemljine orbite. Kina želi do 2007. godine postaviti satelit u Mjesečevu orbitu, 2010. poslati na najbližeg Zemljinog pratioca istraživačko vozilo na daljinsko upravljanje, a do 2020. kineski znanstvenici namjeravaju početi istraživanja uzoraka prikupljenih na Mjesečevoj površini. Nije poznato namjeravaju li Kinezi na Mjesec poslati i ljudsku posadu, ali s obzirom na intenzivne aktivnosti u toj sferi istraživanja, stručanjci ne odbacuju ni takvu mogućnost.
Let dvojice Kineza u svemir potakao je povjesničare da se prisjete legende o Kinezu koji je u 15. stoljeću pokušao poletjeti put zvijezda. Vladin službenik u vrijeme dinastije Ming, po imenu Van Hu, po predanju se privezao za stolicu, uzeo u svaku ruku po jednog papirnatog zmaja, a njegove su sluge potom potpalile 50 štapova bambusa napunjenih barutom, koji su bili pričvršćeni sa stolicu. Legenda ne kaže što se dalje dogodilo s ovim svemirskim entuzijastom, ali nema sumnje da će misija posade Senzoua biti neuporedivo uspješnija.
